1

                            Poslovni broj: 24 Gž-1043/2021-2

 

 

Poslovni broj: 24 Gž-1043/2021-2

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Nadi Krnjak, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja B. D., OIB:… iz P., zastupanog po punomoćniku N. B.-S., odvjetniku u Z., protiv protustranke B. R., OIB:… iz Z., zastupanog po punomoćnici G. G., odvjetnici u Z., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 60 R1-747/17-37 od 15. lipnja 2021., dana 14. rujna 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

Žalba protustranke odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 60 R1-747/17-37 od 15. lipnja 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog protustranke za naknadom troška predmetnog izvanparničnog postupka.

 

2. Navedeno rješenje pravodobno uloženom žalbom pobija protustranka iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-odluka US RH, 84/08, 96/08-odluka US RH, 123/08-ispravak, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - odluka US RH, 70/19 – dalje: ZPP) predlažući da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

3. Žalba nije osnovana.

 

4. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je rješenjem od 26. svibnja 2020. predlagatelj sa svojim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upućen na pokretanje parničnog postupka te je ovaj izvanparnični postupak obustavljen. Protustranka je pravovremeno podnijela prijedlog za naknadu troškova postupka u ukupnom iznosu od 29.250,00 kn koji zahtjev je sud ocijenio neosnovanim navodeći da se u ovom predmetu u odnosu na troškove postupka primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku kojim je u paragrafu 20. propisano osnovno načelo da u izvanparničnom postupku svaka stranka snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanoga, a ako je bilo zajedničkih troškova o njima odlučuje sud razmjerno veličini suvlasničkih omjera. Stoga sud ocjenjuje da predlagatelj nije u obvezi protustranci naknaditi troškove zastupanja, ali niti troškove dodatnog vještačenja u iznosu od 4.000,00 kn i 250,00 kn na ime usmenog očitovanja vještaka na prigovor protustranke, budući da je vještačenje na okolnost izmjere površine nekretnine provedeno na prijedlog protustranke i ne radi se o situaciji iz stavka 4. paragrafa 20. toga Zakona prema kojem sud može naložiti nekoj od stranaka da drugoj strani nadoknadi troškove koji su prouzrokovani njezinom krivnjom.

 

5. Protustranka u žalbi navodi da predlagatelj nikada nije postupio po nalogu suda tj. nije pokrenuo parnicu radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine što se može tumačiti na način da nije imao stvarnu volju provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice.

 

6. Prema paragrafu 20. st. 4. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti  drugoj da naknadi troškove, uključujući i troškove pravnog zastupanja, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili drugom krivnjom.

 

7. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine upisane u zk.ul. 4017 k.o. G. Z., katastarske čestice 3435, oznaka dvije kuće popis br. 1402, gospodarske zgrade, dvorište i vrt u Z. koja je uknjižena kao suvlasništvo predlagatelja u 330/360 dijela te protustranke u 30/360 dijela. U naravi radi o poslovnom prostoru - slastičarnici koja se prostire na dvije etaže. Prema stanju spisa bilo je sporno pripada li poslovnom prostoru i dio podruma na koju okolnost je na prijedlog protustranke provedeno vještačenje izmjere površine poslovnog objekta zajedno sa podrumskim dijelom. Provedenim vještačenjem po vještakinji K. K. I. utvrđeno je da površina navedenog poslovnog prostora, bez podrumskog dijela, iznosi 129,46 m2, dok je u zemljišnoj knjizi upisana površina od 129,33 m2. što čini zanemarivu razliku. Utvrđeno je također da geometrijska dioba nije moguća, dok sporazum o razvrgnuću isplatom nije postignut. Kako je među suvlasnicima došlo do spora oko opsega predmeta diobe u pravcu pripada li poslovnom prostoru i dio podrumskih prostorija prvostupanjski je sud primjenom pravnog pravila iz paragrafa 267. i 268. Zakona o sudskom vanparničnom obustavio ovaj izvanparnični postupak i predlagatelja sa zahtjevom za razvrgnuće uputio na pokretanje parničnog postupka.

 

8. Prema navodima žalbe sporno je ima li protustranka pravo od suprotne strane zahtijevati naknadu troškova što se prema troškovniku odnosi na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i plaćeni trošak predloženog vještačenja izmjere  površine nekretnine koja je predmet razvrgnuća, odnosno može li se činjenica da predlagatelj nije pokrenuo parnicu radi razvrgnuća podvesti pod odredbu paragrafa 20. st. 4. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku prema kojem sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti  drugoj da naknadi troškove, uključujući i troškove pravnog zastupanja, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili drugom krivnjom.

 

9. Prema odredbi čl. 47.st.1. i st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i  152/14 – dalje: ZV) svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva i može ga tražiti u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu drugim suvlasnika. Sam postupak sudskog razvrgnuća prvenstveno se provodi u izvanparničnom postupku, a u slučaju spornih činjenica o predmetu diobe, opsegu zajedničke stvari ili veličini suvlasničkih omjera u kontradiktornom parničnom postupku. U konkretnom predmetu obustava izvanparničnog postupka razvrgnuća i upućivanje na parnicu posljedica je osporavanja opsega predmeta diobe od strane protustranke. Stoga se samo pokretanje izvanparničnog postupka razvrgnuća ne može smatrati neosnovanim prijedlogom jer je predlagatelj upravo i izabrao pravilan put svoje pravne zaštite niti se činjenica da do donošenja pobijane odluke o troškovima nije pokrenuta parnica može pripisati krivnji predlagatelja zbog koje bi on bio dužan snositi troškove druge strane. Pogotovo se to ne odnosi na plaćene troškove vještačenja koje je provedeno na zahtjev protustranke radi izmjere površine poslovnog prostora, a kojim vještačenjem je samo potvrđeno stanje upisa u zemljišnoj knjizi.

 

10. Kako je na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe paragrafa 20 Zakona o sudskom izvanparničnom postupku i jer suprotno žalbenim navodima nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11. ZPP jer su razlozi jasni i u skladu  sa stanjem spisa, niti je počinio neku od drugih bitnih povreda na koje ovaj sud temeljem čl. 365.st.2. u svezi sa čl. 381. ZPP pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem čl. 380.toč.2. ZPP žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

 

U Varaždinu 14. rujna 2021.