REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-1507/2021

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu
pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice A. D., S., OIB:
… zastupane po punomoćnici M. P., odvjetnici u S., protiv
tuženika K.b.c. S., S., OIB:
…, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, u prisutnosti
punomoćnice tužiteljice i generalnog punomoćnika tuženika prilikom zaključenja
glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 10.rujna 2021.godine,

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati tužiteljici na
ime razlike plaće, te razlike naknade plaće ukupan iznos od 8.950,02 kuna, odnosno
pojedinačno po mjesecima iznose kako slijede: - za prosinac 2015. godine iznos od 354,31 kn,

- za siječanj 2016. godine iznos od 421,01 kn, - za veljaču 2016. godine iznos od 354,96 kn,

- za ožujak 2016. godine iznos od 354,96 kn, - za travanj 2016. godine iznos od 359,15 kn,
- za svibanj 2016. godine iznos od 359,96 kn,
- za lipanj 2016. godine iznos od 355,52 kn,

- za srpanj 2016. godine iznos od 428,49 kn,

- za kolovoz 2016. godine iznos od 426,45 kn,
- za rujan 2016. godine iznos od 426,45 kn,

- za listopad 2016. godine iznos od 426,45 kn,
- za studeni 2016. godine iznos od 426,45 kn,
- za prosinac 2016. godine iznos od 499,89 kn,
- za siječanj 2017. godine iznos od 500,76 kn,
- za veljaču 2017. godine iznos od 464,22 kn,
- za ožujak 2017. godine iznos od 405,44 kn,

2

Pr-1507/2021

- za travanj 2017. godine iznos od 386,86 kn, - za svibanj 2017. godine iznos od 405,13 kn, - za lipanj 2017. godine iznos od 395,60 kn,

- za srpanj 2017. godine iznos od 393,31 kn,

- za kolovoz 2017. godine iznos od 268,27 kn, - za rujan 2017. godine iznos od 268,17 kn,

- za listopad 2017. godine iznos od 268,17 kn,

sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja se od dana dospijeća
svakog mjesečnog potraživanja – petnaesti dan slijedećeg mjeseca za protekli
mjesec, pa do isplate obračunava po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena izuzev zakonskih
kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

II/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi
tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 5.156,25 Kuna uvećane za
pripadajuće zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od donošenja
prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi predanoj ovom sudu dana 13.01.2021.godine tužiteljica navodi da je u
radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu referent - kontrolor, a na kojem
radnom mjestu da je kod tuženika bila zaposlena i u periodu od prosinca

2015.godine do siječnja 2017.godine, a što među strankama nije sporno. Ističe se da
tuženik sukladno odredbi članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama ("Narodne
novine" br. 27/01., 39/09.), predstavlja javnu službu, te da su Vlada Republike
Hrvatske, s jedne strane, i sindikati u javnim službama, s druge strane, sklopili su, 23.
studenog 2006. godine, Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u
tekstu: Sporazum), a kojim da je utvrđeno povećanje osnovice za plaće u javnim
službama za šest posto (6%) godišnje tijekom 2007, 2008. i 2009. godine. Istaknuto
je da je među istim strankama zaključen dana 13.svibnja 2009.godine dodatak
sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak). Navodi
se da je dodatkom uslijed ekonomske krize iz 2008. godine osnovica za plaće u
javnim službama privremeno zadržana na iznosu iz 2008. godine - 5.108,84 kn dok
da je povećanje osnovice za preostalih 6% za 2009. godinu, dakle povećanje na
iznos od 5.415,37 kn, sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III Dodatka za
trenutak kad „službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)“. Istaknuto je da su
stranke su potom, 26. listopada 2011. godine sklopile Izmjene i dopune Dodatka

3

Pr-1507/2021

sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene dodatka),
a koji tekst da je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. godine. Navodi
se da sukladno

odredbi članka XI stavka 4. Izmjena dodatka, ugovoreno trajanje Dodatka i Izmjena
dodatka je 5 godina, te da su navedeni ugovori, uslijed pravila o produženoj primjeni
kolektivnih ugovora iz članka 199. stavka 1. Zakona o radu, bili u primjeni do 26.
siječnja 2017. godine. Ističe se da su Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih
službi usvojili su 28. prosinca 2012. godine Vjerodostojno tumačenje Izmjena
dodatka kojim je pojašnjena primjena članka IV stavka 5. u vezi s člankom VI
stavkom 1. Izmjena dodatka. Također je istaknuto da je odredbom članka III Izmjena
dodatka ugovoreno da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit

5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za
statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)
i da će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i
dopunama. Navedeno je da je Državni zavod za statistiku (dalje u tekstu: DZS)
objavio 28. kolovoza 2015. godine prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno kako je BDP realno veći za 1,2% u
odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, te da su isti statistički pokazatelji potvrđeni
su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. godine. Istaknuto je da je DZS je 27.
studenog 2015. godine objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće
tromjesečje 2015. godine u kojoj je navedeno kako je BDP realno veći za 2,8% u
odnosu na isto tromjesečje 2014. godine, a koji statistički pokazatelj da je potvrđen i
procjenom DZS-a od 4. prosinca 2015. godine. Napominje se također da je BDP i
dalje nastavio rasti te da je 4. ožujka 2016. godine DZS objavio procjenu
tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. godine u kojoj da je utvrđeno da je
BDP realno veći za 1,9% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Navedeno je
da je dana 20. listopada 2016. godine DZS objavio priopćenje za javnost povodom
objave usklađenih tromjesečnih podataka BDP-a od prvog tromjesečja 2014. godine
do drugog tromjesečja 2016. godine prema BDP-u za 2014. godinu, te iz istog da
jasno proizlazi kako su uvjeti za povećanje osnovice iz članka III. Izmjena dodatka
ispunjeni dana 4. prosinca 2015. godine. Ističe se da iz revidiranih podatka proizlazi
kako je kvartalna stopa rasta BDP-a za drugi kvartal 2015. godine iznosila 1,24561%, a
da je za treći kvartal 2015. g. iznosila 2,78247%. Navodi se da je odredbom članka III
Izmjena dodatka utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati
čim službeni pokazatelji DZS-a ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, da je iz navedenih
službenih pokazatelja DZS-a, razvidno da se uvjet iz članka III Izmjena dodatka
ispunio u studenom 2015. godine obzirom da je aritmetička sredina realnog rasta
BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015. godine iznosila upravo 2% ([1,2% +
2,8%] / 2 = 2) pa da se stoga osnovica u iznosu od 5.415,37 kn imala tužiteljici
isplaćivati počevši s plaćom za prosinac 2015. godine, a sve sukladno odredbi članka
VII c Izmjena dodatka. Navodi se da je tuženik međutim tužiteljici plaću tijekom
utuženog razdoblja, prosinac 2015. godine do siječanj 2017. godine, i nadalje
isplaćivao primjenom osnovice iz 2008. godine u iznosu od 5.108,84 kn čime je
tužiteljicu oštetio za znatan iznos ( Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. godine
osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj

2017. godine, a koje povećanje da je tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna).

4

Pr-1507/2021

Ističe se da su daljnja povećanja osnovice plaće u javnim službama uz ispunjenje
određenih uvjeta predviđena odredbama članka IV. Izmjena dodatka. Navodi se da
je odredbom članka IV stavka 1. Izmjena dodatka utvrđeno da će se točno šest
mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane
utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće
početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici
Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a
sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske.“ Ističe se da
prema statističkim podacima DZS-a, koji su sukladno članku VII b Izmjena dodatka
ugovornim stranama redovito dostavljani proizlazi kako da mjesečna osnovna bruto
plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u

2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok da je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća
u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako
paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa
iznosom od 7.247,50 kn), a sve kako da je člankom VII b stavcima 3. i 8. Izmjena
dodatka utvrđeno kako paritet za 2008. godinu iznosi 87,9:100, pa da se primjenom
odredbe članka IV stavka 1. Izmjena dodatka dolazi do sljedećeg odnosa pariteta:
85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega da nadalje proizlazi da je paritet iz 2015.
godine za 2,28% manji od pariteta iz 2008. godine. Navedeno je da je člankom IV
stavkom 2. Izmjena dodatka određeno da u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na

2008. godinu osnovica za obračun plaća će se korigirat od prvog sljedećeg mjeseca
nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Ističe se da
su Sindikati javnih službi dana 2. lipnja 2016. godine, pozvali Vladu RH da sukladno
članku IV Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz članka IV stavka 1. Izmjena dodatka,
ali da se Vlada RH se oglušila na poziv sindikata i time povrijedila svoju preuzetu
ugovornu obvezu iz navedenog članka. Navodi se da se primjenom odredbe članka

297. stavka 4. Zakona o obveznim odnosima (prema kojoj se uzima da je uvjet
ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen) kvocijent pariteta iz članka IV stavka 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. g. (jer da je DZS
objavio podatke 4. studenog 2015. godine, pada je rok određen člankom IV stavkom

1. Izmjena dodatka točno 4. lipnja 2016. godine), te da je time ispunjen uvjet
primjene citiranog članka IV stavka 2. Izmjena dodatka (u smislu odredbe članka 272.
Zakona o obveznim odnosima kvocijent pariteta je odrediv prema objektivnim
statističkim podacima DZS-a) pa da se počevši od plaće za srpanj 2016. godine
osnovica trebala uvećati za daljnjih 1,14 % (2,28% : 2 = 1,14 %). Navedeno je da je
člankom IV stavkom 3. izmjena dodatka određeno da nakon pet mjeseci od početka
primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati
za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije
očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem
očuvanja pariteta iz 2008. godine. Navodi se da bi se sukladno naprijed citiranom,
osnovica plaće za prosinac 2016. godine i siječanj 2017. godine trebala uvećati za
još daljnjih 1,14%. Zaključno je navedeno da je osnovica plaće tužiteljice kroz
utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. g. do lipnja 2016. g.

5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. g. do studenog 2016. g 5.477,11 kn, za
period od prosinca 2016. g. do siječnja 2017. g. = 5.539,55 kn.

5

Pr-1507/2021

2. Tužiteljica je na ročištu od 16.04.2021.godine proširila tužbeni zahtjev na
razdoblje od veljače 2017.godine do zaključno listopada 2017.godine, te je konačno
uredila tužbeni zahtjev podneskom od 10.06.2021.godine (list 65 spisa) tako da ista
potražuje iznos od 8.950,02 Kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. U odgovoru na tužbu (list 53 spisa) predanom na ročištu od

16.04.2021.godine (list 51 spisa) tuženik osporava i osnov i visinu potraživanja
ističući i prigovor promašene pasivne legitimacije te činjenicu da se uskladba pariteta
odgađa prema praksi Vrhovnog suda RH. Na ročištu od 11.06.2021.godine tuženik
po punomoćniku ističe da ne osporava visinu potraživanja onako kako je postavljena
u podnesku od 10.06.2021.godine.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom isprava koje prileže uz
tužbu i to dodatka sporazumu o osnovici za plaće od 13.05.2009.godine; izmjena i
dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće od 26.10.2011.godine; priopćenja za
javnost DZS-a; sporazumu o osnovici plaće u javnim službama; vjerodostojnog
tumačenja izmjena i dopuna dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim
službama od 28.12.2012; arbitražne odluke od 07.12.2011.godine; poziva sindikata;
izračuna razlike za osnovicu plaće i pariteta od strane tuženika (list 67-68 spisa).

5. Tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
veljače 2017.godine do zaključno listopada 2017.godine.Između stranaka je sporna
osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.

7. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, a koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlenica tuženika i to na
radnom mjestu referent - kontrolor, te da tuženik sukladno odredbi čl. 2. Zakona o
plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja javnu
službu. U utuženom razdoblju plaća tužiteljice je definirana čl. 4. ZPJS kojim je
propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica
plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09,
124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.

6

Pr-1507/2021

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

10. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata
osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u
iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).

13. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu

2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u
II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do

7

Pr-1507/2021

poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u
tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka. Slijedom svega navedenog, te posebice imajući i vidu činjenicu da
tuženik predstavlja javnu službu na koju se odnose spomenuti propisi neosnovan je
prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut u dopuni odgovora na tužbu.

16. Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao tužiteljičinu plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi
obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće. Također je osnovano i
potraživanje tužiteljice u dijelu koji se odnosi na potraživanje na ime pariteta. Naime,
odredbom članka IV. st. 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma (u daljnjem tekstu
IDDS-a) propisano je da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III.
Izmjena dodatka, ugovorne strane utvrditi odnos (koeficijent) pariteta između pariteta
mjesečne osnovne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za
dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto
plaću u privredi u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne
alineje u 2008. godini, a sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike
Hrvatske. Također, prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku,
mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za
dvanaest mjeseci u 2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna
nominalna bruto plaća u privredi u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje iznosila 7.247,50
kn, odnosno paritet za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od

6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50 kn). Nadalje, obzirom da je člankom VII. b. st. 3. i
st. 8. IDDS utvrđeno da paritet za 2008. godinu iznosi 85,9:100, to primjenom citirane
odredbe članka IV. st. 1. IDDS dolazi do odnosa pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 0,09772
ili 97,72%, odnosno paritet iz 2015. je manji od pariteta iz 2008. za 2,28 %. Nadalje,
odredbom članka IV. st. 2. IDDS određeno je da, u slučaju smanjenja pariteta u odnosu
na 2008. godinu, osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog slijedećeg mjeseca

8

Pr-1507/2021

nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Sindikati javnih
službi su dana 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da, sukladno članku IV. IDDS utvrde tzv.
koeficijent iz članka IV. st. 1. IDDS, na koji poziv se Vlada oglušila. Prema odredbi članka

297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11.,
78/15. i 29/18.; dalje: ZOO), uzima se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje,
protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da
nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči
strana u čiju je korist određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba
odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile
trećoj osobi da ju odredi. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1.
IDDS, ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., jer je Državni zavod za
statistiku objavio podatke 4. studenoga 2015., pa je rok određen člankom IV. st. 1. IDDS,

4. lipnja 2016., čime je ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS, a obzirom
da je paritet odrediv prema objektivnim statističkim podacima Državnog zavoda za
statistiku. Iz navedenoga proizlazi da se, počevši od plaće za srpanj 2016., osnovica
trebala uvećati za daljnjih 1,14 % (2,28% : 2 = 1,14 %). Odredbom članka IV. st. 3. IDDS
određeno je da će, nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno
prethodnom stavku, osnovnica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u
tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. S obzirom da je tuženik u
utuženom razdoblju obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio
u obvezi obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće. Također dodatno, osnovica
plaće za prosinac 2016. i siječanj 2017. trebala se tužiteljici uvećati za još daljnjih 1,14 %
iz svih razloga navedenih u prethodno citiranim odredbama.

17. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između
stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice kojeg je izradila
nadležna služba tuženika te koja joj je trebala biti isplaćena u utuženom periodu u
iznosu od zatraženih 8.950,02 Kuna.

18. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14).

19. Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate plaća
isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i ne
podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08,
80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i čl. 17.
st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09,
123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i prirez
porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate te su zatezne kamate na bruto iznose plaće u tom
smislu dosuđene kao u točki I/ izreke ove presude izuzev kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove
presude.

9

Pr-1507/2021

20. Obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom
tuženik je istoj dužan naknaditi parnične troškove sukladno odredbi članka

154.stavka 1. ZPP-a. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani, a sukladno
odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripadaju trošak
sastava tužbe u iznosu od 75 bodova; zastupanja na ročištu od 16.04.2021.godine u
iznosu od 75 bodova; trošak sastava podneska od 26.04.2021.godine u iznosu od 75
bodova; trošak sastava podneska od 27.05.2021.godine u iznosu od 75 bodova;
zastupanja na ročištu od 11.06.2021.godine u iznosu od 75 bodova, zastupanja na
ročištu za objavu presude u iznosu od 37,5 bodova, a što ukupno iznosi 412,5
bodova, te što s obzirom na vrijednost boda od 10,00 Kuna ukupno iznosi 4.125,00
Kuna, te što uz dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 1.031,25 Kuna ukupno iznosi

5.156,25 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovog
parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na
taj iznos teče od presuđenja pa do isplate te koja se obračunava sukladno odredbi
članka 29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15), a kako je i odlučeno u točki II/ izreke
presude.

U Splitu, 10.rujna 2021.godine

SUDAC

Eneja Stejskal Kanazir, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem
ovog suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se
presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije
pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano
ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o
ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena
danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DN-a:

- tužiteljici-po punomoćniku
- tuženiku