1              Poslovni broj: Gž-932/2021-2

 

 

 

Poslovni broj: Gž-932/2021-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Nediljki Radić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. K., iz K., OIB: …, zastupan po punomoćniku V. V., odvjetniku iz R., protiv tuženika Grada O., O., OIB: …, zastupan po punomoćnici T. M. V. dipl. pravnici, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Psp-12/20 od 9. ožujka 2021., dana 6. rujna 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj Psp-12/20 od 9. ožujka 2021.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je kako glasi:

 

"I/ Utvrđuje se kako je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela okućnice na kč. br. 462, zk. ul. br. 1702 k.o. O.,koji dio je na Skici lica mjesta izrađenoj za potrebe ovog postupka po D. J., sudskom vještaku-geodeti (st. 3 nalaza i mišljenja od 14. kolovoza 2020.), omeđen slovima A-B-C-D-A, i to na način da je tuženik na Ulici ... (k.č.1843 k.o. O.) postavio fiksne metalne segmente koji su na već navedenoj skici lica mjesta označeni slovima H-G i F-E i koji onemogućavaju parkiranje na opisanom dijelu tužiteljeve okućnice.

 

II/ Nalaže se tuženiku da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja na način da ukloni opisane fiksne metalne segmente na predmetnoj skici lica mjesta označene slovima H-G i G-E iz Ulice ... (k.č. 1843 k.o. O.) radi neometanog parkiranja na nekretnini iz točke I izreke ovog rješenja ili barem da predmetne segmente izvede na način koji će omogućavati neometano parkiranje na predmetnoj nekretnini tužitelja, u roku od 8 (osam) dana).

 

III/ Zabranjuje se tuženiku svako takvo ili slično smetanje ubuduće.

 

IV/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak, u roku 8 (osam) dana. "

 

2. Tužitelj pobija rješenje zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači na način da prihvati tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

 

3. U odgovoru na žalbu tužitelja, tuženik je osporio navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

6.              Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je tuženik istog smetao u mirnom posjedu dijela okućnice na kč. br. 462 zk. ul. 1702 k.o. O. na način da je tuženik na ulici postavio fiksne metalne segmente koji su na skici označene slovima H-G i F-E koji onemogućavaju parkiranje na opisanom dijelu tužiteljeve okućnice, te da se naloži tuženiku da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u trenutku smetanja na način da ukloni fiksne metalne segmente ili barem da predmetne segmente izvadi na način koji će omogućavati neometano parkiranje na predmetnoj nekretnini tužitelja s tim da se zabrani tuženiku takvo ili slično smetanje.

 

7. U provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je utvrdio da je na dijelu kč. br. 1843 k.o. O. koji graniči s kč. br. 462 k.o. O. nalazi lanac bez lokota koji je onemogućavao da tužitelj s ceste E. K. pristupi i parkira svoje vozilo na nekretnini kč. br. 462 k.o. O., da umjesto lanca u razdoblju nakon 7. veljače 2020. po nalogu i rješenju komunalnog redara grada O. postavljeni su fiksni metalni segmenti od strane društva K. d.o.o. koji onemogućavaju tužitelju da svoje vozilo parkira na nekretnini kč. br. 462 k.o. O.. Nadalje je utvrđeno da nekretnina kč. br. 1843 k.o. O. u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu i tako je upisana u zemljišnim knjiga kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu grada O., te da se radi o smetanju kolnog pristupa s nerazvrstane ceste na nekretninu kč. br. 462 k.o. O.

 

8. Na temelju takvog utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja smatra da su metalni segmenti postavljeni na temelju rješenja komunalnog reda Upravnog odjela za komunalni sustav i zaštitu okoliša Grada O., koje je rješenje donijeto u okviru ovlasti koje su komunalnom redaru date na temelju Odluke o komunalnom redarstvu odnosno u skladu s ovlastima iz djelokruga Zakona o komunalnom gospodarstvu, te da se ne radi o samovlasnom smetanju slijedom čega smetanje posjeda nije počinjeno pa je odbio tužbeni zahtjev.

 

9. Ovakva činjenična utvrđenja i pravni zaključak sud prvog stupnja su pravilni, a tužitelj ih svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju.

 

10. Iz stanja spisa proizlazi da se radi o smetanju kolnog pristupa s nerazvrstane ceste na nekretninu kč. br. 462 k.o. O., te kolni pristup, pa se radi o nekretnini koja predstavlja javnu ili nerazvrstanu cestu, te koja kao takva prema odredbi članka 3. stavaka 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14; dalje u tekstu ZC), predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u nekretnini koja pod pretpostavkom da se radi o nerazvrstanoj cesti ima u skladu s odredbom članka 101. stavak 1. ZC-a status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika kao jedinice lokalne samouprave.

 

11. U vezi toga valja navesti kako odredbom članka 35. stavak 4. Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), propisano da svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja, pri čemu se, ako nije što posebno propisano zakonom, na javno dobro u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

 

12. Isto tako, odredbom članka 35. stavak 8. ZV-a između ostalog je propisano da će se na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinice lokalne samouprave i uprave na odgovarajući način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom ili proizlazi iz naravi tih osoba.

 

13. Dakle, budući da iz sadržaja gornjih odredbi proizlazi da se na kč. br. 1843 k.o. O. kao nerazvrstanoj cesti ne može stjecati pravo vlasništva koje pravo prema odredbi članka 30. stavak 2. obuhvaća i pravo posjedovanja, dok proizlazi da se na toj nekretnini ne može stjecati niti posjed, zbog čega nije bilo mjesta pružanju posjedovne zaštite tužitelju u odnosu na ovu česticu u smislu odredbe članka 22. stavak 1. ZV-a.

 

14. U odnosu na žalbene navode za navesti je da tužitelj može govoriti o kontinuitetu posjeda samo u odnosu na nekretninu u svom vlasništvu, ali ne i u odnosu na predmet spora koji je sastavni dio javnog dobra u općoj uporabi, budući da tužitelj ne može imati posjed, slijedom čega ni posjedovnu zaštitu.

 

15. Nadalje, nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego ih sam ima, pa prednik tužitelja na tužitelja nije ni mogao prenijeti nikakvo pravo na predmetu spora, budući da se prednik tužitelja obraćao tuženiku dopisima kojim je tražio da mu se omogući kolni ulazak na njegovu nekretninu s ceste, odnosno da mu se omogući da pristupi i parkira svoje vozilo na predmetnoj nekretnine, a s ceste E. K., označene kao kč. br. 1843 k.o. O.

 

16. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Splitu, 6. rujna 2021.