Pr-2588/2020

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja I. P., O.:…, iz S., zastupan po punomoćniku M. K., odvjetniku iz Z., protiv
tuženog Z. za hitnu medicinu S., O.:…,
iz S., S. 1, zastupano po punomoćniku T. L., odvjetniku u
S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 9. lipnja
2021., u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja I. V. i zamjenika
punomoćnika tuženika Z. Š., a po objavi presude dana 8. rujna 2021.,

p r e s u d i o j e

Nalaže se Z. za hitnu medicinu SDŽ, sa
sjedištem u S., O.: …, da tužitelju I. P. iz S.,
O.: …, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od

6.245,10 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 291,36 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 249,79 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 454,78 kn od 16.03.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 401,11 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak,

- 415,26 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak pa do isplate,

- 486,69 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

2 Pr-2588/2020

- 502,16 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 487,63 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 542,50 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 531,71 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 452,02 kn od 16.11.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 491,04 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 575,42 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak

- 363,63 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih
za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna
poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 5.625,00 kn, zajedno s
zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa
do isplate, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.U svojoj tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 17. prosinca 2020. tužitelj navodi
da je u razdoblju od 17.prosinca 2015. godine do 31. prosinca 2016. godine bio
zaposlen kod tuženika. Tuženik kao poslodavac da predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN br. 27/01, 39/09). U
spornom razdoblju tužiteljeva plaća da je definirana Zakonom o plaćama u javnim
službama (NN 27/01, 39/09) u čl. 4.: „Plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža.“U spornom razdoblju osnovica plaće da je regulirana Zakonom o
osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09, 124/09; dalje: Zakon o osnovici), u čl.

2.: „Osnovica plaće u javnim službama se utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim
između Vlade R. H. i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor
nije potpisan do donošenja državnog proračuna R. H. za narednu
godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada R. H.
posebnom odlukom.“ U spornom razdoblju na snazi je Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13) i
Sporazumi Vlade RH i sindikata javnih službi koji da su sklopljeni na način propisan
za sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog ugovora, a kojima je
određena visina osnovice za obračun plaća u javnim službama: „Sporazumom o

3 Pr-2588/2020

osnovici za plaće u javnim službama“ od 23.11.2006. godine – kojim je osnovica za
obračun plaće od 2009. godine iznosila 5.415,37 kn. Istim sporazumom da je
ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaće u javnim službama (Nastavno:
osnovica) za po 6% u 2007., 2008. i 2009.g. „Dodatkom Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama“ od 13.05.2009. godine – kojim je (u čl. II.) da je određeno
privremeno smanjenje osnovice u 2009. godini sa 5.415,37 kn na 5.108,84 kn i (u čl.
III.) vraćanje osnovice na razinu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a. „Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama“ od 26.10.2011. godine – kojim da je (u čl. III.) određeno da
će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji D. zavoda za statistiku RH ukažu na
poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja). Dana 28.12.2012.
da je doneseno vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama kojim da se utvrđuje da se, za slučaj da se do

31.12.2012. ne ostvare pretpostavke iz članka III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim da se utvrđuje da se za slučaj
da se do 31.12.2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena i dodatka Sporazumu
Vlada obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da
će ista biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS
početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH
za cijelu 2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
opisanih u Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu uskladba odgoditi za onoliko
tromjesečja koliko da je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) trajao. Dana 27. studenog 2015. Državni zavod za statistiku RH
da je objavio priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim
promjenama BDP-a iz kojega da je vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. godine
realan rast BDP-a iznosio 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. godine realan
međugodišnji rast BDP-a da je iznosio 2,8%. Iz tih podataka da slijedi da je dva
tromjesečja uzastopno prosječni međugodišnji realni rast BDP-a iznosio točno
2%.Nakon objave službenih podataka D. zavoda za statistiku, Vlada RH da
nije donijela posebnu odluku o visini osnovice za 2016. godinu, jer da je na snazi bio
TKU i sporazumi o osnovici, kojima da je visina osnovice za obračun plaća za 2016.
godinu bila određena na 5.415,37 kn (sukladno čl. 2. Zakona o osnovici). Unatoč
tome, tuženik da je tužitelju sve plaće u 2016. godini obračunavao sa osnovicom od

5.108,84 kn. Sukladno gore navedenom, tuženik da je obračunom plaće s nižom
osnovicom, tužitelju pogrešno obračunao svaki element tužiteljeve plaće za rad u
prosincu 2015.g. i u cijeloj 2016. godini.

2.U svom odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog suda dana 27. siječnja 2021.
tuženik navodi da poriče navode tužbe kao neosnovane, protivi se tužbenom
zahtjevu kako u pogledu osnova tako i u pogledu visine, s prijedlogom da isti bude
odbijen uz obvezu tužitelja na snašenje troškova postupka. Tuženik da je tužitelju
obračunavao plaću sukladno svim važećim propisima uz napomenu da se obračun
plaće vrši preko jedinstvenog registra zaposlenih u javnom sektoru. Ujedno se ističe
prigovor zastare. Svi navodi tužbe da su potpuno neosnovani, te da se predlaže sudu
da odbije tužbeni zahtjev.

4 Pr-2588/2020

3. Punomoćnik tužitelja je podneskom od dana 8. lipnja 2021. precizirao tužbeni zahtjev kao u izreci ove presude.

4.Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem dodatka Sporazuma o osnovici za
plaće u javnim službama, priopćenje DZS BDP 2015., izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama 2011., sporazum o dodacima na
plaću u obrazovanju i znanosti 2006., vjerodostojno tumačenje izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, obračunske isprave (list
spisa 40-65), matematički obračun spornog potraživanja tužitelja za utuženi
vremenski period, matematički izračun razlike između osnovice.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

5.1.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike manje isplaćene plaće s
osnova razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. Između
stranaka je sporan osnov, istaknut je prigovor zastare potraživanja, dok je u odnosu
na visinu tužbenoga zahtjeva tužitelj precizirao tužbeni zahtjev sukladno obračunu
tuženika pa je samim time otpao taj prigovor istaknut u odgovoru na tužbu.

6. Sporno je da li je predmetno potraživanje u zastari obzirom na istaknuti prigovor
zastare potraživanja istaknut od strane tuženika u odgovoru na tužbu. Budući
potraživanja iz radnog odnosa sukladno odredbi članka 139. Zakona o radu (''NN''
93/14) zastarijevaju za pet godina, a radi se o potraživanju za razdoblje od prosinca

2015.godine do siječnja 2017.godine, a tužba je u predmetnoj pravnoj stvari
podnesena 17. prosinca 2020.,godine u tom smislu predmetno potraživanje nije
zastarjelo jer nije proteklo pet godina od dospjelosti svakog pojedinog potraživanja.

7. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. kojim je
utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim službeni
pokazatelji D. zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast međugodišnjeg
realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više
posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, a koje odredbe utvrđuju na koji način
će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema paritetu plaće u
privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika i to od 17.
prosinca 2015., do 31. prosinca 2016., u Medicinskoj službi Odjelu sanitetskog
prijevoza – tehničar u sanitetskom prijevozu, te da tuženik sukladno odredbi čl. 2.
Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS), predstavlja
javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4. ZPJS kojim je
propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti
poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik raspoređen i osnovice za
izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica
plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama (NN 39/09,
124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i sindikata
javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna
RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH
posebnom odlukom.

9. U utuženom razdoblju na snazi je bio i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje: TKU), koji u čl.

51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, a
osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na
koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu
godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.

5 Pr-2588/2020

10. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom

2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.

11. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz

2008. u visini od 5.108,84 kn bruto te da su time u čl. III. utvrdili način povrata
osnovice, na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u
iznosu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.

12. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu:
Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011.
U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun plaća u javnim
službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS
ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog
BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine)
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja).

13. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012. Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se do 31. prosinca

2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada obvezuje korigirati
osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista biti na razini koja
odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u javnim službama
(koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu 2008. na godišnjoj
razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama Dodatka,
uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a
(u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

14. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u II.
tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.

15. Imajući u vidu naprijed navedeno, ovaj sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u

6 Pr-2588/2020

tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.

16. Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u
utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao tužitelju
plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici
od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju potraživanje s osnova razlike bruto
plaće i naknade plaće. Također je osnovano i potraživanje tužitelja u dijelu koji se
odnosi na potraživanje na ime pariteta. Naime, odredbom članka IV. st. 1. Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazuma (u daljnjem tekstu IDDS-a) propisano je da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III. Izmjena dodatka, ugovorne strane
utvrditi odnos (koeficijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent
1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u Republici
Hrvatskoj u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a
sve prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Također,
prema statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku, mjesečna osnovna bruto
plaća početnika sa VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u

2015. godini iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u
privredi u Republici Hrvatskoj za isti razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno paritet
za 2015. godinu iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa
iznosom od 7.247,50 kn). Nadalje, obzirom da je člankom VII. b. st. 3. i st. 8. IDDS
utvrđeno da paritet za 2008. godinu iznosi 85,9:100, to primjenom citirane odredbe
članka IV. st. 1. IDDS dolazi do odnosa pariteta 85,9:100 / 87,9:100 = 0,09772 ili
97,72%, odnosno paritet iz 2015. je manji od pariteta iz 2008. za 2,28 %. Nadalje,
odredbom članka IV. st. 2. IDDS određeno je da, u slučaju smanjenja pariteta u
odnosu na 2008. godinu, osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog
slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike, na način da se ista uveća za polovicu
utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta
prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz

2008. godine. Sindikati javnih službi su dana 2. lipnja 2016. pozvali Vladu RH da,
sukladno članku IV. IDDS utvrde tzv. koeficijent iz članka IV. st. 1. IDDS, na koji poziv
se Vlada oglušila. Prema odredbi članka 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima
(„Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.; dalje: ZOO), uzima
se da je uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja,
spriječi strana na čiji je teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo
ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroči strana u čiju je korist
određen, dok je prema odredbi članka 272. st. 1. ZOO-a, činidba odrediva ako
ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj
osobi da ju odredi. Slijedom navedenoga, kvocijent pariteta iz članka IV. st. 1. IDDS,
ima se smatrati utvrđenim, i to dana 4. lipnja 2016., jer je Državni zavod za statistiku
objavio podatke 4. studenoga 2015., pa je rok određen člankom IV. st. 1. IDDS, 4.

7 Pr-2588/2020

lipnja 2016., čime je ispunjen uvjet primjene citiranog članka IV. st. 2. IDDS, a
obzirom da je paritet odrediv prema objektivnim statističkim podacima D.
zavoda za statistiku. Iz navedenoga proizlazi da se, počevši od plaće za srpanj

2016., osnovica trebala uvećati navedenom smislu prema mišljenju ovog suda
utuženi dodaci tužitelju pripadaju za efektivno odrađene sate rada bilo kao sate
redovnog mjesečnog fonda radnih sati bilo kao prekovremene sate. Isti stav je zauzet
i u odluci Vrhovnog suda RH br. Revr-206/12 od 02.04.2014. godine, a vezano za
postavljeno pitanje dodataka o prekovremenom radu, a kojom odlukom je utvrđeno
da se prava radnika na dodatke kumuliraju, a dodaci na plaću da se odnose kako na
plaću za redovno radno vrijeme, tako i na plaću za prekovremeni rad.

17. Tužitelj je svoj tužbeni zahtjev uredio sukladno obračunu tuženika (list spisa 72)
stoga je valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti na isplatu iznosa od 6.245,10 kn.
Tužitelju su priznate i zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. stavka

1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (''NN'' br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15), a koje
zakonske zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa petnaestog
dana u idućem mjesecu za prethodni mjesec pa do isplate, a prema članku 84.
stavku 3. ZR/09, odnosno 92. stavku 3. ZR/14., bez isplate zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kako je i zatraženo.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom
postupku („NN“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,
02/07., 84/08., 25/13. i 89/14., drugdje u tekstu ZPP-a), te Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“ br. 69/93., 87/93., 16/94.,
11/96., 91/04., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje Tarifa) VPS, te popis
parničnog troška. Tužitelju je priznat trošak: za sastav tužbe - 75 bodova, sastav
podneska od 12. veljače 2021., 08. lipnja 2021., – za svaki po 75 bodova, za
zastupanje na ročištima: 22. veljače 2021., 05. svibnja 2021. i 09. lipnja 2021., – za
svako po 75 bodova, što sve zbrojeno iznosi 450 bodova (vrijednost 1 boda = 10 kn)
što daje iznos od 4.500,00 kn, uvećano za 25% PDV daje ukupno obistinjen trošak
tužiteljici u iznosu od 5.625,00 kn.

U Splitu, 8. rujna 2021.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.