- 1 -              Rev 884/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 884/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. S. iz O., OIB ... , kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Š., K., B. d.o.o., odvjetnici u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, OIB: ... , koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-324/2019-2 od 12. studenog 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4789/18-14 od 24. svibnja 2019., u sjednici održanoj 8. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o  j e:

 

Prihvaća se revizija tuženice, preinačuju presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-324/2019-2 od 12. studenog 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4789/18-14 od 24. svibnja 2019., i sudi:

 

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„I/ Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 15.301,25 kuna zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i to na:

 

- iznos od 3.179,97 kuna od 01. siječnja 2014. godine

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2015. godine

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2016. godine

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2017. godine

- iznos od 3.030,32 kuna od 01. siječnja 2018. godine pa sve do isplate koja se do 31.07.2015. određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01.08.2015. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena.

 

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 10.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 24. svibnja 2019. pa sve do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st.2. Zakona obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u toku od 15 dana.“

 

II. Nalaže se tužitelju u roku od osam dana naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 6.500,00 kn.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 15.301,25 kn te je naloženo tuženici da tužitelju naknadi i trošak parničnog postupka u iznosu od 10.000,00 kn, sve s pripadajućim zateznim kamatama.

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice te je potvrđena prvostupanjska presuda.

 

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd 870/2021-2 od 11. svibnja 2021., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-324/2019-2 od 12. studenog 2020 radi sljedećih pravnih pitanja:

 

„1. Da li je tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), koji propisuju što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?

 

2. Da li tužitelj može ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbe čl. 28. st. 5. Zakona o policiji („Narodne novine” broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), koje propisuju da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom iz čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo („Narodne novine” broj 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?“

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je izjavila reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) radi gore navedenih pravnih pitanja. Predlaže da revizijski sud preinači drugostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

5. U odgovoru na reviziju tužitelj osporava navode tuženice i predlaže odbiti reviziju uz naknadu troška odgovora na reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu 15.301,25 kn s pripadajućim zateznim kamatama na ime nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje.

8. Nižestupanjski su sudovi utvrdili:

 

- da je tužitelj zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za razvoj, opremanje i potporu, Sektor za informacijsku i telekomunikacijsku tehnologiju, Službi za kriptološku sigurnost i zaštitu podataka, Odjelu za kriptološku sigurnost i zaštitu brzojavnog prometa, na radnom mjestu policijski službenik kriptološke sigurnosti,

 

- da tužitelj zadužuje oružje, streljivo, policijsku značku i iskaznicu,

 

- da je tužitelj u utuženom razdoblju obavljao poslove svog radnog mjesta isključivo u građanskom odijelu, budući da nije zaduživao službenu odoru.

 

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su na temelju odredbe čl. 28. st. 1., 2., 4. i 5. Zakon o policiji (Narodne novine br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16, dalje: ZOP) i čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (Narodne novine br. 64/11, dalje: Pravilnik), tužbeni zahtjev usvojili u cijelosti, navodeći da tužitelj kao policijski službenik na policijskim poslovima koji se obavljaju uz primjenu policijskih ovlasti radi isključivo u građanskom odijelu te kako mu je slijedom navedenog tuženica dužna isplatiti naknadu za građansko odijelo.

 

10. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. tog zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

11. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

12. U revizijskom stadiju postupka sporno je ima li tužitelj, s obzirom na poslove koje obavlja, pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za utuženo razdoblje.

 

13. Zaključak nižestupanjskih sudova ovaj revizijski sud ne može prihvatiti kao osnovan.

 

14. Naime, u odnosu na postavljena pitanja, u pravu je tuženica kada navodi da je do pogrešne primjene materijalnog prava došlo prilikom primjene čl. 3. i čl. 13. ZPPO, čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 3. Pravilnika. S obzirom na sadržaj poslova policijskog službenika kriptološke sigurnosti, a koje je tužitelj obavljao u utuženom razdoblju, te odredbu čl. 3. ZPPO, tužitelj nije obavljao nikakve policijske poslove već poslove kriptiranja podataka, a što su stručni (administrativni) poslovi vezani s policijskim poslovima, a ne i policijski.

 

15. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu. U skladu s čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo. S obzirom na to da prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika, (a to su i policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti i isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo te se prema pravnom shvaćanju ovoga suda o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu odredbe čl. 12. ZPP-a.

 

16. S obzirom na gore navedeno, pogrešno je shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem tužitelj ima pravo na građansko odijelo na temelju samog zakona i da odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima samo deklaratorni značaj, s obzirom na to da ono, suprotno tvrdnji tužitelja, ima konstitutivni značaj jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava. Tijekom trajanja predmetnog postupka tužitelj nije ni tvrdio da je stavljen na takav popis, pa je samim time očito da je glavni ravnatelj policije smatrao da poslovi koje obavlja tužitelj ne predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP slijedom čega tužitelju nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

 

17. Slijedom navedenog, odgovori na postavljena pitanja glase:

 

1. Tužitelj, na radnom mjestu policijski službenik kriptološke sigurnosti, u zvanju viši policajac, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu čl. 3. i čl. 13. ZPPO te predmetnog Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova.

 

2. Tužitelj, službenik kriptološke sigurnosti, u zvanju viši policajac, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredbe čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 2. i 3. Pravilnika.

 

18. Na temelju gore navedenog, valjalo je u skladu s čl. 395. st. 1. ZPP-a preinačiti obje nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

 

19. S obzirom da su po reviziji tuženice u cijelosti preinačene nižestupanjske presude na način da je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, valjalo je odlučiti o troškovima parničnog postupka na temelju čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12, 103/14 i 118/14 – dalje: OT), prema vrijednosti predmeta spora u iznosu od 15.301,25 kn te je tuženici dosuđen trošak odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn, trošak zastupanja na ročištima od 16. listopada 2018., 19. veljače 2019. i 10. travnja 2019. u iznosima od po 1.000,00 kn, te trošak žalbenog postupka (Tbr. 10/1) u iznosu od 1.250,00 kn, kao i trošak sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kn, odnosno ukupno 6.500,00 kn.

 

Zagreb, 8. rujna 2021.

 

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.