Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
- 1 - III Kr 69/2021-5
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. D. P., zbog kaznenog djela iz čl. 247. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona „Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17 i 118/18 – dalje: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Koprivnici od 19. lipnja 2019. broj K-297/2017-124 i presuda Županijskog suda u Varaždinu od 17. ožujka 2020. broj Kž-65/2020-5, u sjednici održanoj 8. rujna 2021.,
p r e s u d i o j e :
Odbija se kao neosnovan zahtjev os. D. P. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom, koju čine u uvodu citirane presude, os. D. P. je zbog kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 247. st. 2. u vezi st. 1. KZ/11, na temelju čl. 247. st. 2. KZ/11 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i osam mjeseci.
2. Protiv te presude osuđenik je na temelju čl. 515. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje: ZKP/08) osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, „zbog povrede kaznenog zakona temeljem čl. 369. st. 1. i 2. odnosno povrede čl. 3. (primjena zakona), povreda odredbe čl. 247. st. 2. i 1. KZ/11,..., povreda odredaba kaznenog zakona čl. 44. st. 2. KZ/97 ..., bitne povrede odredba čl. 18. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji,… povreda zakona o kaznenom postupku odabir drugostupanjskog suda elektroničkim putem, nedozvoljen dokaz, odnosno ne sproveden dokaz, iako rješenjem dozvoljen“, s prijedlogom da „… se presuda stavi izvan pravne snage, odnosno preinači i izrekne mjera (uvjetna presuda)…“.
3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. ZKP/08 prvostupanjski sud je primjerak zahtjeva sa spisom dostavio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je u odgovoru na zahtjev navelo da zahtjev smatra neosnovanim.
4. Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske uredno je prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dostavljen osuđeniku.
5. Zahtjev nije osnovan.
6. Osuđenik uvodno u zahtjevu kao osnove pobijanja pravomoćne presude citira naprijed navedene propise, međutim u obrazloženju zahtjeva ne argumentira te osnove, već u najvećem dijelu obrazloženje zahtjeva (str. 2.-5. prvi odlomak) iznosi prigovore koji se odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje kojima nastoji dovesti u pitanje ispravnost činjeničnih utvrđenja iz pravomoćne presude u vezi dokazanosti predmetnog kaznenog djela.
6.1. Nadalje, osim tih činjeničnih prigovora koji se odnosi na meritum stvari, osuđenik u daljnjem dijelu obrazloženja (str. 5. 2. odlomak) pobija i pravilnost utvrđene činjenice njegove prijašnje osuđivanosti kao otegotne okolnosti, navodeći da mu se ta okolnost nije mogla cijeniti jer da je nastupila rehabilitacija prema čl. 18. Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji („Narodne novine“ broj 143/12, 105/15 i 32/17), zanemarujući činjenicu da mu je drugostupanjski sud djelomičnim prihvaćanjem žalbe uslijed obiteljskih okolnosti i zbog toga što je utvrdio da osuđenik prije počinjenja kaznenog djela nije bio osuđivan, preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni te mu umjesto prvotno izrečene kazne zatvora u trajanju od tri godine izrekao kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i osam mjeseci. I ovdje je u biti u pitanju činjenični prigovor kojima osuđenik pobija odluku suda o kazni.
7. Nadalje, osuđenik uz navedene činjenične prigovore ističe i prigovor (str. 6., 1. odlomak obrazloženja zahtjeva) da se spis nije mogao dodijeliti u rad ponovno Županijskom sudu u Varaždinu koji je kao žalbeni sud već odlučivao u ovom postupku prije nego što je bila dopuštena obnova i tvrdi da se spis trebao dostaviti u rad nekom od drugostupanjskih sudova „elektroničkim putem“ (smjerajući očito na algoritamsku dodjelu prema Pravilniku o radu u sustavu eSpis, „Narodne novine“ broj 35/15, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21), čime u biti ističe prigovor nenadležnosti Županijskog suda u Varaždinu, što također nije zakonska osnova za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.
8. Prema tome, kako se zahtjev osuđenika svodi isključivo na prigovore zbog kojih se ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnositi, odnosno ne radi se o zakonskim osnovama taksativno navedenim u čl. 517. st. 1. ZKP/08, to je na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.
Dražen Tripalo, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.