Poslovni broj 34 Gž R-1123/2021-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž R-1123/2021-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u Vijeću sutkinja Lidije Jelavić, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Nike Grospić Ivasović, članice, u pravnoj stvari tužiteljice M. T. /OIB:…/ iz Z., koju zastupa R. Ž., odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ž. i P. d.o.o. iz Z., protiv tuženika D. b. S. /OIB:…/ iz Z., koju zastupa M. Š., odvjetnik u Z., radi utvrđenja i zabrane diskriminacije, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-6396/2020-18 od 12. ožujka 2021., u sjednici održanoj 8. rujna 20121.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

              I.  Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-6396/2020-18 od 12. ožujka 2021. pod stavkom I. i II. izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca.

 

           II.  O troškovima žalbenog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tuženik kao poslodavac na radnom mjestu voditeljice Odjela za p. i a. p. i š. dobi uznemiravao i diskriminirao tužiteljicu, čime je tužiteljici  povrijeđeno dostojanstvo (stavak I. točka 1. izreke), za zabranu tuženiku poduzimanje svih i bilo kakvih daljnjih radnji kojima se na radnom mjestu voditeljice Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi uznemirava i diskriminira tužiteljicu (stavak I. točka 2. izreke)  i naknadu parnični troškova u iznosu 5.000,00 kn (stavak I. točka 3. izreke). Naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu 2.500,00 kn (stavak II. izreke). Stavkom III. izreke odbijen je zahtjev za naknadu parničnog troška za daljnji iznos od 2.500,00 kn.

 

2. Protiv presude pod stavkom I. i II. izreke žali se tužiteljica iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a), predlaže ukidanje ili preinaku istog i zahtijeva trošak žalbenog postupka u iznosu 800,00 kn.

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice, protivi se tuženik navodima iste, predlaže odbiti je kao neosnovanu i potvrditi pobijani dio prvostupanjske presude. Tuženik zahtijeva trošak odgovora na žalbu u iznosu 1.250,0 kn.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet spora jest zahtjev za zaštitu od diskriminacije (utvrđenje i zabrana) po osnovi društvenog položaja (izravna diskriminacija i uznemiravanja), nakon bezuspješnog pokušaja zaštite dostojanstva kod tuženika, u lipnju 2020., vjerojatnost koje se po tužiteljici očituje kroz nizu poduzetih radnji i propusta po tuženiku nakon smjene ravnatelja tuženika dr. B. N. (u prosincu 2019.), čija je bila zamjenica, unatoč njezinoj ostavci, među kojima je:

 

-          smjena tužiteljice s mjesta v. p. Dječjeg centra za t. m.;

-          uskrata tužiteljici odobrenja za službeno putovanje radi održavanja predavanja na M. f., u veljači i ožujku 2020., na način kako je to činili prije uskrate, sukladno Ugovoru sklopljenom između tuženika i M. f. u O.;

-          izvrgavanje tužiteljice na sastanku u travnju 2020. pred cijelim kolektivom ponižavanju, a prethodno i putem "grupnog e-maila", neosnovanim osporavanjem njezinog prava na vanjsku komunikaciju kao p. Povjerenstva..¹ i po nalogu Povjerenstva..¹;

-          razrješenje tužiteljice članicom Etičkog i Povjerenstva..² u travnju 2020.;

-          ukidanje tužiteljici ovlasti v. p. iz e F. u svibnju 2020.;

-          neopravdano otklanjanja saniranja štete (posljedice potresa) na III. Odjelu kojeg je tužiteljica voditeljica, onemogućavanjem rada istog;

-          odbijanjem isplate tužiteljici pripadajuće naknade za obavljena ispitivanja zbog otklanjanja potpisa aneksa ugovora po tužiteljicu u listopadu 2020.

 

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude u granicama žalbenih navoda tužiteljice utvrđena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a (nedostatak razloga o odlučnim činjenicama i razloga o odbijanju izvođenja dokaza predloženih po tužiteljici), s neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje u ovom stadiju postupka s obzirom da niti činjenično stanje nije pravilno utvrđeno.

 

7. Ne izvođenjem predloženih dokaza po tužiteljici (saslušanje svjedoka, B. N., D. P., K. M., L. T. B., pribavljanje putnih naloga za tužiteljicu i ostale radnike koji predaju na M. f. u O., podataka o tome kada je tuženik primio donacija za rad u uvjetima pandemije, podataka od SAFU-a je li tužiteljica i u kojem svojstvu prisustvovala sastancima), u okolnostima konkretnog slučaja, povrijeđeno je i posebno jamstvo "poštenog postupka" (jednakost procesnih sredstava) prema članku 5. stavku 1. ZPP-a, članku 29. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 56/1990., 135/1997., 8/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010., 5/2014 76/2010.) i članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj: 18/1997., 6/1999., 8/1999. - ispravak 14/2002., 1/2006., 2/2010.).

 

8. Suprotno shvaćanju suda prvog stupnja, pravilom o teretu dokazivanja iz članak 20. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj: 85/2008., 112/2012., u daljnjem tekstu: ZSD-a) nije isključeno niti ograničeno pravo osobe koja tvrdi da je diskriminirana da kompromitira navode i dokaze tuženika da diskriminacije nije bilo. Naprotiv, tužitelju koji učini vjerojatnim postojanje okolnosti koje upućuju na diskriminaciju, sud je dužan sukladno navedenom jamstvu poštenog postupak omogućiti i pobijanje navoda i dokaza tuženika koji tvrdi da diskriminacije nije bilo, što je očito izostalo u dosadašnjem tijeku postupka.

 

9. Naime, pod izravnom diskriminacijom (članak 2. stavak 1. ZSD-a) podrazumijeva se postupanje uvjetovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ZSD-a kojim se osoba stavlja ili je bila stavljena ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.

 

10. Prema toj odredbi i ustaljenoj praksi sudova u Republici Hrvatskoj, koja je u skladu sa tumačenjem kodificiranih antidiskriminacijskih direktiva po Suda Europske unije, nužno je odgovoriti na pitanja "Što znači da je položaj nepovoljan? Je li nepovoljan zato jer sadrži ograničenje nekog interesa? Bilo kojeg interesa? U bilo kojoj mjeri? Je li nepovoljan zato jer je osoba u sličnoj situaciji prošla bolje? Kad je situacija slična - prema kojem objektivnom mjerilu određujemo koju od nabrojenih sličnosti, odnosno nabrojenih razlika između bilo koje dvije situacije uzeti u obzir, a koju ignorirati?", a koji odgovori nisu stvar logike, niti pri traženju kojih komparator/usporednik ima konstitutivni značaj.

 

11. Nadalje, uznemiravanje kao oblik diskriminacije je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od osnova iz članka 1. stavka 1. ZSD-a koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje (članak 3. stavak 1.), što znači da po zahtjevu za antidiskriminacijku zaštitu po toj odredbi nije nužan komparator/usporednik, budući da je uznemiravanje samo po sebi neželjeno zbog načina na koji se javlja (primjerice verbalno i neverbalno uznemiravanje).

 

12. Kako obrazloženja prvostupanjske presude ne sadrži pravnorelevantne odgovore na navedena pitanja, niti kao takvi proizlaze iz iskaza v.d. ravnateljice tuženika I. Đ. D. i dopisa (list 9. stavak 4. i list 10. obrazloženja prvostupanjske presude), na kojim dokazima je utemeljena prvostupanjska presuda, te kako je bez obrazloženja otklonjeno izvođenja dokaza predloženih po tužiteljici, a time i uskraćena mogućnost tužiteljici na kompromitiranja dokaza na kojima je utemeljena prvostupanjska presuda, to je već iz tog razloga valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca (članak 369. stavak 1., članak 370. i članak 371. ZPP-a).

 

13. Ostavljeno je sudu prvog stupnja odlučiti i o zahtjevima stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

 

14. U zakonitom nastavku postupka, imajući u vidu naprijed navedeno, utvrditi će sud prvog stupnja odlučne činjenice za razrješenje predmetnog spora, pri čemu će voditi računa i o ostalim prigovorima stranaka iznesenim u žalbi i odgovoru na žalbu, ponovo će odlučiti o tužbenim zahtjevima i odluku će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a (sumarno će izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile, posebno će navesti i obrazložiti koje je od činjenica je utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka).

 

 

U Zagrebu 8. rujna 2021.

 

                                                                                                       Predsjednica Vijeća:

     Lidija Jelavić, v.r.