1              Poslovni broj Gž R-329/2021-3

 

             

     Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7                                                        Poslovni broj Gž R-329/2021-3

 

 

U    I M E    R E P U B L I K E     H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Androš, u građansko pravnoj stvari tužitelja Z.J. iz B., OIB ..., zastupanog po punomoćniku M.P., odvjetniku u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB ..., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u K., radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 26. ožujka 2021. poslovni broj Pr-312/2020-19, 7. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o     j e

 

I Žalba tužene odbija se kao djelomično neosnovana i prihvaća kao djelomično osnovana pa se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 26. ožujka 2021. poslovni broj Pr-312/2020-19:

 

a) potvrđuje u pobijanom dosuđujućem dijelu odluke o glavnoj stvari (toč. 1. izreke) osim dosuđenih zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

 

b) preinačava u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč. 1. izreke te se u tom dijelu sudi:

 

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu od 12.390,00 kn.

 

c) potvrđuje u pobijanoj odluci o troškovima postupka pod toč. 2. izreke.

 

II Zahtjev tužene za naknadu troška za sastav žalbe kao i zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odbijaju se kao neosnovani.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

 

"1. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB ... da tužitelju Z.J. iz B., OIB: ..., na ime dodatka za rad na terenu isplati iznos od 12.390,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na slijedeće iznose:

- 150,00 kn od 1.3.2014.,

- 150,00 kn od 1.4.2014.,

- 150,00 kn od 1.5.2014.,

- 300,00 kn od 1.6.2014.,

- 150,00 kn od 1.7.2014.,

- 300,00 kn od 1.8.2014.,

- 150,00 kn od 1.1.2015.,

- 150,00 kn od 1.5.2015.,

- 150,00 kn od 1.6.2015.,

- 450,00 kn od 1.7.2015.,

- 150,00 kn od 1.8.2015.,

- 150,00 kn od 1.10.2015.,

- 300,00 kn od 1.11.2015.,

- 150,00 kn od 1.12.2015.,

- 300,00 kn od 1.1.2016.,

- 300,00 kn od 1.3.2016.,

- 300,00 kn od 1.4.2016.,

- 600,00 kn od 1.5.2016.,

- 150,00 kn od 1.6.2016.,

- 1.050,00 kn od 1.7.2016.,

- 150,00 kn od 1.8.2016.,

- 600,00 kn od 1.10.2016.,

- 150,00 kn od 1.11.2016.,

- 1.050,00 kn od 1.12.2016.,

- 600,00 kn od 1.1.2017.,

- 300,00 kn od 1.2.2017.,

- 300,00 kn od 1.4.2017.,

- 150,00 kn od 1.6.2017.,

- 750,00 kn od 1.7.2017.,

- 600,00 kn od 1.8.2017.,

- 150,00 kn od 1.10.2017.,

- 680,00 kn od 1.11.2017.,

- 170,00 kn od 1.1.2018.,

- 170,00 kn od 1.4.2018.,

- 510,00 kn od 1.5.2018.,

- 170,00 kn od 1.6.2018.,

- 340,00 kn od 1.7.2018., do isplate i to za razdoblje od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate, sve u roku 8 dana.

 

2. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB ... da tužitelju Z.J. iz B., OIB: ..., naknadi parnični trošak u iznosu od 1.666,64 kn, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 26. ožujka 2021. do isplate po stopi od 5,89% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućom polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana."

 

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužena iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) kao i u odluci o parničnom trošku s prijedlogom da se preinači i tužbeni zahtjev odbije ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je osporio osnovanost žalbenih navoda tužene i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Presuda suda prvog stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, a na koje se ukazuje u žalbi, tako da nije osnovan žalbeni razlog bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu dodatka za rad na terenu za razdoblje od 15. prosinca 2013. do 25. listopada 2018. u kojem je obavljao poslove policijskog službenika za graničnu kontrolu na graničim prijelazima Žunići – Prilišće i Vinica – Pribanjci na području državnog teritorija Republike Slovenije.

 

7. Tužbeni zahtjev temelji se na odredbama čl. 56. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 89/12., 104/13. – dalje: KU/12) i čl. 50. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine" broj 112/17., 12/18., 2/19. – dalje: KU/17).

 

8. U provedenom prvostupanjskom postupku utvrđeno je da je tužitelj djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova PU K., Policijske postaje D.R. i da je u utuženom razdoblju prema rasporedu rada obavljao poslove policijskog službenika na graničnim prijelazima koji se nalaze unutar teritorija Republike Slovenije i to u turnusima 12 sati rada s pravom na jedan sat dnevnog odmora, da zbog prirode posla nije mogao koristiti pauzu, a ukoliko se ukazala mogućnost za korištenje pauze, istu je mogao koristiti isključivo u prostorijama koje se nalaze na graničnom prijelazu te se nije mogao samostalno kretati po području zajedničkog službenog mjesta za obavljanje granične kontrole.

 

9. Prvostupanjski sud je polazeći od navedenih činjeničnih utvrđenja i odredbi KU/12 i KU/17 te tumačenja Zajedničke komisije br. 7/55 od 20. svibnja 2014. i 22/56 od 11. studenog 2016. koje je dano za službenika koji je temeljem posebnog rasporeda upućen obavljati poslove radnog mjesta na područje graničnog prijelaza usvojio tužbeni zahtjev za isplatu terenskog dodatka tužitelju u utuženom razdoblju.

 

10. Odredbom čl. 56. st. 1. KU 104/13 određeno je da za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, službenik i namještenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio.

 

10.1. Odredbom čl. 120. st. 1. KU 104/13 određeno je da za tumačenja odredaba i praćenje primjene toga Ugovora ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju u roku od 30 dana od dana potpisivanja toga Ugovora, a odredbom stavka 6. istoga članka da su ugovorne strane dužne pridržavati se danog tumačenja.

 

10.2. Jednako je određeno i odredbama čl. 50. st. 1. i čl. 101. st.1. i st. 8. KU/17.

 

11. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike 20. svibnja 2014. dala je tumačenje br. 7/55 prema kojem službenik koji je temeljem posebnog rasporeda upućen obavljati poslove radnog mjesta na području graničnog prijelaza Dobava u Republici Sloveniji ima pravo na terenski dodatak, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati.

 

12. Polazeći od utvrđenog činjeničnog stanja i navedenih odredbi Kolektivnog ugovora i tumačenja Zajedničke komisije 7/55 od 20. svibnja 2014. i 22/56 od 11. studenoga 2016. koje je dano za službenika koji je temeljem posebnog rasporeda upućen obavljati poslove radnog mjesta na područje graničnog prijelaza, a koje se može primijeniti u konkretnom slučaju s pravom je prvostupanjski sud naložio tuženoj da isplati tužitelju dugovani iznos na ime terenskog dodatka.

 

13. U pogledu tumačenja Zajedničke komisije br. 1/50 od 4. veljače 2019. na žalbene navode tužene valja odgovoriti da tumačenje br. 7/55 i 22/56 obvezuje ugovorne strane sve dok se postojeće tumačenje od strane Zajedničke komisije ne izmijeni, tj. sve do 4. veljače 2019. kako to ispravno zaključuje prvostupanjski sud.

 

14. U odnosu na daljnje žalbene navode valja istaći da se pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva mjesto odnosno područje u kojem službenik namještenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je raspoređen s obzirom na opis poslova radnog mjesta iz Pravilnika o unutarnjem radu i nadležnosti ustrojstvene jedinice u koju je raspoređen utvrđen u aktu o unutarnjem ustrojstvu državnog dijela (čl. 56. st. 2. ranijeg KU).

 

15. Također ovaj sud prihvaća pravilnim zaključak prvostupanjskog suda da Sporazum Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o jednostavnijem obavljanju granične kontrole na cestovnom i željezničkom prometu ("Narodne novine" – MU broj 2/04) nije od značaja za odluku o osnovanosti zahtjeva tužitelja za isplatu terenskog dodatka.

 

16. Nastavno valja ukazati da je u istom činjeničnom i pravnom sporu Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Revr-630/17 od 03. rujna 2019. zauzeo pravno shvaćanje da tužiteljici u predmetu Županijskog suda u Z. poslovni broj Gž R-1546/16 od 04. travnja 2017. pripada pravo na terenski dodatak.

 

17. Visina potraživanja među strankama nije sporna i pravilno je utvrđena prema dokumentaciji tužene i prema visini terenskog dodatka koji je iznosio 150,00 kn do 31. listopada 2017. (Dodatak I. i II. KU/13), a od 01. studenoga 2017. 170,00 kn (KU/17).

 

18. Slijedom svega navedenog prvostupanjski sud je u odnosu na glavni zahtjev na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, a svoja utvrđenja i zaključke pravilno i valjano obrazložio pa je u tom dijelu žalba tuženika odbijena kao neosnovana i odlučeno kao pod a) izreke ove presude.

 

19. No, prvostupanjski sud je pogrešno tužitelju dosudio zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata neosnovan.

 

20. Ovo stoga, što iz čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04 i dr., dalje ZPD) proizlazi da predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. ZPD-a ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate, dok iz čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05 i dr., dalje Pravilnik) proizlazi da obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i isplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku, a kako u konkretnom slučaju nije bilo isplate to se na utužene iznose ne mogu niti obračunavati zatezne kamate.

 

21. Stoga je prvostupanjska presuda preinačena u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč. 1. izreke u kojem je tužitelju dosuđena zatezna kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu 12.390,00 kn te je odlučeno kao pod b) izreke ove presude.

 

22. Budući je presuda suda prvog stupnja preinačena samo djelomično i to u pogledu sporednog potraživanja zateznih kamata, ovaj sud nije intervenirao u odluku o troškovima postupka jer tužitelj nije uspio u sporu samo u neznatnom dijelu (čl. 154. st. 5. ZPP-a) te je odlučeno kao pod c) izreke ove presude.

 

23. Tužena je uspjela sa žalbom samo u neznatnom dijelu pa joj nije dosuđen trošak sastava žalbe (čl. 166. st. 1. ZPP-a).

 

24. Zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan jer ta radnja nije bila potrebna (čl. 166. st. 1. u svezi čl. 155. st. 1. ZPP-a).

 

25. Slijedom iznijetog temeljem odredbi čl. 373. toč. 3. i čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

 

Osijek, 7. rujna 2021.

 

               Sudac

Snježana Androš, v.r.