- 1 -              Rev 2756/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2756/2018-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: ..., Z., protiv tuženika U. o. d.d., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik A. H., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4662/2017-3 od 3. svibnja 2018. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-7594/10-70 od 2. svibnja 2017., u sjednici održanoj 7. rujna 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

Odbija se revizija tužitelja kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se traži nalaganje tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 477.217,93 kune sa zakonskom zateznom kamatom pobliže označenom u izreci prvostupanjske presude (stavak I izreke), dok je u stavku II izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 74.875,00 kuna.

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj podnosi reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže da revizijski sud presudom prihvati reviziju i preinači pobijanu presudu ili ukine prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu radi donošenja pravilne odluke.

 

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Suprotno tvrdnji tužitelja nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

 

7.1. Preostali navodi revizije tužitelja kojima se prigovara načinu na koji je prvostupanjski sud vrednovao dokaze zapravo se svode na prigovore pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i vlastitu ocjenu provedenih dokaza. Takvi prigovori su bez utjecaja na pravilnost drugostupanjske odluke s obzirom na to da u revizijskom stupnju postupka Vrhovni sud Republike Hrvatske ne može ispitivati osnovanost prigovora činjenične naravi (odredba čl. 385. ZPP).

 

8. Predmet spora je potraživanje tužitelja na ime isplate invalidske mirovine koju tužitelj isplaćuje svom osiguraniku zbog povreda zadobivenih u štetnom događaju 15. srpnja 1996. kada se osiguranik tužitelja ozlijedio uslijed istovara građevinskog materijala sa kamiona sa ugrađenom dizalicom registarske oznake ... kojom je upravljao M. O., a čije je vozilo bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj ....

 

9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

 

- da je do štetnog događaja došlo uporabom dizalice koja je bila pričvršćena na kamion koji je radio jer je motor kamiona pokretao dizalicu,

 

- da se osiguranik tužitelja, A. S. ozlijedio na način da je M. O. vršio utovar i istovar cigle i to na prvu etažu kuće A. S. koji se nalazio na prvoj etaži te je M. O. dizao palete s vilicom i da je A. S. prilikom okretanja palete pao sa prve etaže jer ga je udarila dizalica kojom su se dizale palete,

 

- da se kamion ne može kretati dok se upravlja dizalicom jer dizalica ima stabilizatore - dva kraka koji se spuste na zemlju i tako ustabile dizalicu,

 

- da dizalica ne može raditi ako se odvoji od kamiona,

 

- da oštećenika S. A. nije udarilo vozilo nego dizalica,

 

- da je polica osiguranja broj ... izdana M. O. za teretno vozilo reg. oznake ... te da ista vrijedi od 10. svibnja 1996. do 10. svibnja 1997.,

 

- da iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke G. H. proizlazi da štetni događaj nije prometna nesreća jer je za prometnu nesreću potrebno da je barem jedno vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći bilo u pokretu, a u konkretnom štetnom događaju teretno vozilo je bilo zaustavljeno, zakočeno te su mu bili izvučeni stabilizatori što je preduvjet za rad dizalice,

 

- da se radi o teretnom motornom vozilu kiperu koji ima na sebi ugrađen radni stroj dizalicu kao sastavni dio,

 

- da je predmetna dizalica vezana čvrstim neraskidivim spojem za šasiju motornog vozila,

 

- da predmetna dizalica za svoj pogon koristi hidrauličnu pumpu koja je pogonjena motorom vozila te da za vrijeme rada dizalice nije moguće pokrenuti vozilo vlastitim motorom.

 

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi zaključuju da predmetni štetni događaj nije nastao uslijed uporabe teretnog vozila kao motornog vozila jer isto nije bilo u pokretu već je štetni događaj nastao uslijed njegove upotrebe kao radnog stroja, pa odbijaju tužbeni zahtjev na temelju odredbe čl. 82. st. 1. i čl. 83. st. 1. kao i čl. 78. st. 1. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" broj 90/94 i 20/97 – dalje: ZOS), a u vezi sa čl. 178. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO).

 

11. Na temelju tako utvrđenih činjenica, a naročito činjenice da do štetnog događaja nije došlo uslijed uporabe kamiona kao motornog vozila, već zbog uporabe dizalice kao radnog stroja, pravilan je prema shvaćanju ovog suda, a suprotno reviziji, zaključak nižestupanjskih sudova o neosnovanosti tužbenog zahtjeva.

 

12. Prema odredbi čl. 82. st. 1. Zakona o osiguranju ("Narodne novine" broj 9/94 i 20/97) propisano je da se ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti zaključuje za štete koje nastaju uporabom motornog vozila.

 

13. Odredbom čl. 83. st. 1. ZOS određeno je da se motornim vozilom u smislu tog Zakona smatra vozilo na motorni pogon koji se kreće javnim putem ili ostalim površinama na kojima se odvija promet, a podliježu obvezi registracije po propisima u cestovnom prometu.

 

14. Prema odredbi čl. 178. ZOO kojom se uređuje se odgovornost za štetu u slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu.

 

14.1. Prema, naime, tim zakonskim odredbama osiguratelj kod koga je osiguran korisnik odnosno ili vozač motornog vozila dužan je naknaditi štetu na temelju pravila o odgovornosti zbog uporabe motornog vozila u pokretu.

 

15. Imajući na umu činjenična utvrđenja nižestupanjskih sudova kao i sadržaj navedenih odredbi ZOS-a i ZOO-a i prema shvaćanju ovog suda pravilno su nižestupanjski sudovi odbili tužbeni zahtjev kao neosnovan jer ni prema shvaćanju ovog suda osiguratelj nije odgovoran za nastalu štetu.

 

16. Kako u konkretnom slučaju kamion - kiper nije bio u funkciji motornog vozila već je bio u funkciji radnog stroja, to tuženik kao osiguratelj tog motornog vozila ne odgovara za nastalu štetu tužitelju, odnosno za štetni događaj koji je nastao radom dizalice kao radnog stroja jer ta šteta nije pokrivena ugovorom o osiguranju od automobilske odgovornosti. Naime ugovorom o osiguranju od automobilske odgovornosti pokrivene su štete nastale uporabom motornog vozila u pokretu, a ne i šteta nastala uporabom radnog stroja. Već je, međutim, rečeno da je u postupku utvrđeno da je do nezgode došlo u vrijeme kad je dizalica upotrijebljena kao radni stroj, kada je čak isključena mogućnost njene uporabe kao vozila.

 

17. Slijedom navedenog valjalo je reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 93. ZPP i riješiti kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 7. rujna 2021.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.