Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 01/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 978/2021-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 978/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. T. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku D. L., odvjetniku u Z., protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra S. m. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici K. K. B., dipl. iur., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-837/2020-2 od 28. prosinca 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5977/2018-26 od 5. svibnja 2020., u sjednici održanoj 7. rujna 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukidaju presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-837/2020-2 od 28. prosinca 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5977/2018-26 od 5. svibnja 2020., osim u dijelu u kojem je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenim bruto iznosima razlike plaće i razlike naknade za godišnji odmor.

 

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužitelju na ime razlike plaće iznos od 77.769,84 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznose, od dospijeća pa do isplate te u visini kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke prvostupanjske presude. U točki II. izreke prvostupanjske presude naloženo je tuženiku platiti tužitelju na ime pogrešno isplaćene naknade za godišnji odmor iznos od 11.335,15 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na pojedinačne iznose, od dospijeća pa do isplate te u visini kako je to pobliže navedeno pod točkom II. izreke prvostupanjske presude. U točki III. prvostupanjske presude naloženo je tuženiku platiti tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 8.450,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od 5. svibnja 2020. pa do isplate u visini kako je to pobliže navedeno pod točkom III. izreke prvostupanjske presude. U točki IV. izreke prvostupanjske presude odbijen je dio tužbenog zahtjeva tužitelja koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak kao neosnovan.

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu pod točkama I., II. i III. izreke.

 

3. Ovaj sud je rješenjem poslovni broj Revd-1178/2021 od 24. ožujka 2021. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog sljedećeg pravnog pitanja:

 

"Da li postoji pravna osnova za umanjivanje mjesečnog fonda radnih sati za dane blagdana i neradnih dana, određenih sukladno Zakonu o blagdanima, ako oni padaju od ponedjeljka do petka samo nekim radnicima koji su te dane radili, s obzirom na to da je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine jasno utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subote i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati te da on mora za sve radnike biti isti i da se sati koje su radnici radili na dane blagdana i neradne dane evidentiraju kao redovan rad?"

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju protiv navedene presude tuženik je podnio reviziju navodeći pravno pitanje koje je u suštini identično, iako ne isto, zbog kojeg je pitanja ovaj sud dopustio izjavljivanje revizije i to pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju i donese odluku sukladno navodima revizije.

 

5. Tužitelj nije dostavio odgovor na reviziju.

 

6. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće i naknade za godišnji odmor koji tužitelj temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primijenio odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13 i 96/15 – dalje: KU/13) i čl. 49. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 29/18 – dalje: KU/18), slijedom čega je pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.

 

7. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u revizijskom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužitelja, a što prihvaćaju nižestupanjski sudovi, u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbija subota i nedjelja, ali ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu.

 

8. Odredbom čl. 51. st. 10. KU/13 i čl. 49. st. 10. KU/18 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

9. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se i pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i čl. 49. st. 10. KU/18 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje kolektivnog ugovora.

 

10. Prema shvaćanju ovog suda, s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13 i čl. 15. st. 6. KU/18 prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 i KU/18 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama poslovni broj Revr-630/2017, Revr-676/2013, Revr-793/2013, Revr-1515/2013 i dr.). Pri tome nije isključena mogućnost da sud prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili slično.

 

11. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora dva puta je tumačilo. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj upita vezanih uz mjesečni broj radnih sati kada blagdan pada u radni dan, članovi povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem te su donijeli Zaključak broj 148 prema kojem u bitnome redovni mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.

 

12. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153 kojim je stavljen izvan snage Zaključak broj 148 i gdje je navedeno da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati.

 

13. Ovaj sud ne nalazi da bi obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13 te se Zaključak broj 153 u bitnom razlikuje od Zaključka broj 148 prema načinu obračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

14. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 kojim je navedeno da Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu kolektivnog ugovora, a izmijenjeni Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.

 

15. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 donesene po povjerenstvu pod brojem 148, prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati primjenjuje od njegova stupanja na snagu.

 

16. Budući da je tumačenje broj 148 izmijenjeno i stavljeno izvan snage tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, odnosno od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to novo tumačenje.

 

17. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), djelomično je osnovana tvrdnja tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.

 

18. Odredbom čl. 52. KU/13 i čl. 52. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11 – dalje: Zakon o blagdanima), evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

 

19. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se u postotcima navedenima u čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.

 

20. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe čl. 51. st. 9. KU/13 i čl. 49. st. 9. KU/18.

 

21. Budući da tužitelj zahtjev za isplatu razlike plaće i razlike naknade za godišnji odmor temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda radnih sati, tužbeni zahtjev ocijenili osnovanim u cijelosti. Kod toga je potrebno navesti da je također pogrešno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova da Zakon o blagdanima isključuje tumačenja Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 jer navedeni Zakon u tom smislu nije prisilni propis kojeg bi isključio takva tumačenja Zajedničkog povjerenstva.

 

22. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148, a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153, valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

23. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP. 

 

Zagreb, 7. rujna 2021.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu