- 1 -              Rev 483/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 483/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Jasenke Žabčić članice vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. H. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik Z. K., odvjetnik u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: …, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Građansko-upravni odjel, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1591/2019-3 od 9. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1026/2019-9 od 15. srpnja 2019., u sjednici održanoj 7. rujna 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e :

 

 

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuju se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1591/2019-3 od 9. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1026/2019-9 od 15. srpnja 2019., te sudi:

 

1.) Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"I/ Nalaže se tuženici Republici Hrvatskoj da isplati tužiteljici I. H. iz Z., …, OIB … u roku od 8 dana iznos od 18.978,69 kn neto, uvećano za zakonsku zateznu kamatu do 31.07.2015. godine po stopi koja odgovara eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za 5% poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to na:

- iznos od 3.179,97 kn od 1. siječnja 2014. godine pa do isplate;

- iznos od 3.030,32 kn od 1. siječnja 2015. godine pa do isplate;

- iznos od 3.030,32 kn od 1. siječnja 2016. godine pa do isplate;

- iznos od 3.027,04 kn od 1. siječnja 2017. godine pa do isplate;

- iznos od 3.027,04 kn od 1. siječnja 2018. godine pa do isplate;

- iznos od 3.684,00 kn od 1. siječnja 2019. godine pa do isplate.

 

II/ Nalaže se tuženoj naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 5.000,00 kuna, zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 15. srpnja 2019. do isplate, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe."

 

2.) Nalaže se tužiteljici da tuženici naknadi troškove postupka u iznosu od 5.500,00 kn u roku od 8 dana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 18.978,69 kn i naknadu troška postupka u iznosu od 5.000,00 kn, sve s pripadajućim zateznim kamatama (toč. I. i II. izreke), dok je u točki III. izreke odbijen zahtjev tuženice za naknadu troška postupka.

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Rješenjem ovog suda broj Revd-360/2021-2 od 17. veljače 2021., tuženici je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1591/2019-3 od 9. rujna 2020., zbog sljedećih pravnih pitanja:

 

              „1. Je li tužiteljica, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima ("Narodne novine" broj 76/09 i 92/14), koji propisuju što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?

 

              2. Ima li tužiteljica pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbe čl. 28. st. 5. Zakona o policiji („Narodne novine” broj 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15 i 121/16), koje propisuju da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom iz čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo („Narodne novine” broj 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?“

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tuženica protiv navedene presude podnijela je reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predlaže da ovaj sud preinači drugostupanjsku presudu i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a podredno da ju ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

5. U odgovoru na reviziju tužiteljica osporava navode tuženice i predlaže odbiti reviziju.

 

6. Revizija je osnovana.

 

7. Predmet spora je zahtjev za isplatu 18.978,69 kn s pripadajućim zateznim kamatama na ime nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2014. do 2019.

 

8. Nižestupanjski sudovi su u postupku koji je prethodio reviziji utvrdili:

 

- da je tužiteljica zaposlena u Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V., Služba bioloških i kontaktnih vještačenja, na radnom mjestu samostalnog vještaka za biološka vještačenja u zvanju samostalni policijski inspektor;

 

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju obavljala poslove svog radnog mjesta u građanskom odijelu;

 

- da tužiteljica u upravnom postupku nije ishodila rješenje kojim bi joj bilo priznato pravo na troškove nabave građanskog odijela.

 

9. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud smatra da je tuženica dužna tužiteljici isplatiti naknadu za građansko odijelo za utuženo razdoblje na temelju odredbe čl. 28. st. 1., 2., 4. i 5. Zakon o policiji ("Narodne novine", broj 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015 i 121/2016 - dalje: ZOP-i) i čl. 2. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine", broj 64/11 – dalje: Pravilnik), slijedom čega prihvaća tužbeni zahtjev kao osnovan u visini koja nije sporna.

 

10. Drugostupanjski sud prihvaća navedena utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, jer smatra da je pravilno utvrđeno da je tužiteljica kao policijski službenik (čl. 2. st. 1. toč. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima "Narodne novine", broj 76/2009 i 92/2014 - dalje: ZPPO) obavljala policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, jer je obavljala posao u skladu s ovlastima koje propisuje zakon, a prilikom obavljanja poslova, neovisno od toga je li riječ o redovitim ili posebnim poslovima u izvanrednim okolnostima, po ocjeni tog suda tužiteljici pripada pravo na utuženu naknadu, i u smislu odredbe čl. 15. st. 1. ZOP-i koja propisuje da policijski službenici pod jednakim uvjetima ostvaruju prava iz ZOP-i. Pritom smatra neodlučnom činjenicu da o postojanju prava tužiteljice nije odlučeno u upravnom postupku.

 

11. Prema odredbi čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 - proč.tekst, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. tog zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

12. U reviziji prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

13. Sporno je ima li tužiteljica pravo na naknadu za nabavu građanskog odijela za utuženo razdoblje, s obzirom na poslove koje obavlja.

 

14. 1. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO-a, čl. 28. st. 5. ZOP-i i čl. 3. Pravilnika analizira sadržaj poslova policijskog službenika – vještaka za biološka vještačenja, a koje je tužiteljica obavljala u utuženom razdoblju, te odredbu čl. 3. ZPPO-a i tuženica ističe da tužiteljica ne obavlja nikakve policijske poslove već poslove vještačenja koji poslovi nisu policijski.

 

14. 2. Uz navedeno poziva se i na jedinstvenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koji je u nizu svojih odluka pravomoćno utvrdio da policijski službenici raspoređeni u centru za Forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „I.: V.“ prilikom obavljanja poslova svog radnog mjesta, sukladno opisu poslova, ne obavljaju poslove primjenom policijskih ovlasti na temelju ZPPO-a i ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo.

 

15. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

 

16. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP-i propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

 

17. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP-i propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

 

18. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

 

19. Sukladno čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

 

20. S obzirom da prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP-i način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika, (a to su i policijski službenici koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavljaju policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu), sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP-i dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti, jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti i isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP-i ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP-a.

 

21. Stoga je pogrešno shvaćanje nižestupanjskih sudova prema kojem tužiteljica ima pravo na građansko odijelo temeljem samog zakona, a da odobrenje popisa policijskih službenika koji imaju pravo na građansko odijelo ima samo deklaratorni značaj, već ono, suprotno tvrdnji tužiteljice, kako je navedeno, ima konstitutivni značaj, jer je to uvjet za priznavanje i ostvarivanje navedenog prava (tako i u odluci ovoga suda poslovni broj Rev-580/2021-2 od 20. srpnja 2021.).

 

22. S obzirom da tužiteljica i ne tvrdi da je stavljena na takav potpis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužiteljici predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP-i slijedom čega tužiteljici nije ni priznato pravo na građansko odijelo.

 

23. Budući da su slijedom iznesenog nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su unatoč činjenici da o pravu tužiteljice na troškove nabave građanskog odijela nije odlučeno u upravnom postupku ovoj dosudili te troškove, valjalo je na temelju čl. 395. st. 1. ZPP-a preinačiti obje nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

 

24. Kako je preinačenjem presude izmijenjen uspjeh stranaka u parnici valjalo je na temelju čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a, preinačiti i odluku o troškovima postupka i tuženici dosuditi troškove prvostupanjskog postupka sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/2012, 103/14 i 118/14 – dalje: OT), prema vrijednosti predmeta spora (18. 978,69 kn) i to trošak odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8/1 OT), trošak zastupanja na ročištima od 16. svibnja 2019. i 11. srpnja 2019. (Tbr. 9/1 OT) u iznosim od po 1.000,00 kn, trošak žalbe (Tbr. 10/1 OT) u iznosu od 1.250,00 kn, i trošak sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kn, odnosno ukupno 5.500,00 kn.

 

Zagreb, 7. rujna 2021.