1             Poslovni broj: 11 Us I-490/2021-7

 

Poslovni broj: 11 Us I-490/2021-7

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice V. V. iz R. A…, koju zastupa opunomoćenik M. J., odvjetnik u P…, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, P…, radi uklanjanja građevine, 2. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I.  Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije – Ispostave u Pazinu KLASA: UP/I-362-02/21-02/152, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 26. veljače 2021.

 

II.  Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

 

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-362-02/21-02/152, URBROJ: 443-02-02-17-21-1 od 26. veljače 2021. toč. 1. izreke naređeno je vlasniku, ovdje tužiteljici, da u roku od 15 dana ukloni prizemnu zidanu stambenu zgradu, ravnog krova, tlocrtnih dimenzija 10,00 x 10,00 m, visine 3 m, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na k.č. … k.o. L.. Pod toč. 2 izreke utvrđeno je da je tužiteljici obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na građevinu koja se gradi na k.č. … k.o. L. dana 22. siječnja 2021. Obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja. Pod toč. 3. upozorena je tužiteljica da će se na sprječavanje daljnjeg građenja prisiljavati novčanim kaznama do obustave građenja, odnosno izvođenja radova na k.č. … k.o. L., ako nastavi graditi odnosno izvoditi radove nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom. Pod toč. 4. upozorena je tužiteljica da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. Pod toč. 5. ovog rješenja upozorena je tužiteljica da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njenu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke nakon tri izrečene novčane kazne. Pod toč. 6. upozorena je tužiteljica da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine koji su izgrađeni nakon obustave građenja. Pod toč. 7. izreke ovog rješenja upozorena je tužiteljica da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena nezakonita građevina na k.č. … k.o. L. i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke. Pod toč. 8. izreke rješenja upozorena je tužiteljica da je obvezna ukloniti stvari iz građevine na k.č. … k.o. L. u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete. Pod toč. 9. izreke ovog rješenja upozorena je tužiteljica da se izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe može pristupiti i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni i prije isteka roka u kojem je obvezna postupiti po rješenju inspektora odnosno prije nego što su izrečene sve tri novčane kazne, ako ne obustavi građenje nakon obustave građenja.

2. Tužiteljica u pravovremeno podnesenoj tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja ističući kako u upravnom aktu nisu pravilno primijenjeni pravni propisi, u postupku koji je aktu prethodio nije se postupilo prema pravilima postupka te činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, odnosno iz utvrđenih činjenica izveden je nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja. Ovakvim postupanjem tuženika povrijeđeno je tužiteljičino pravo na pošteno suđenje iz čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: EKZLJP), te pravo na učinkovito pravno sredstvo iz čl. 13. EKZLJP-a, budući da zbog povreda u upravnom postupku nema supstancije i pravilno utvrđenog činjeničnog supstrata. Tuženik je počinio procesnu pogrešku, budući da je izvršio inspekcijski nadzor na licu mjesta 22. siječnja 2021. bez prisutnosti vlasnika (ovdje tužiteljice) te bez njezinog saslušanja. Tuženik u pobijanom rješenju navodi da je samo zaprimio njeno pismeno očitovanje bez da ju je osobno i neposredno saslušao, no upravni postupak se provodi sukladno Zakonu o općem upravnom postupku (dalje: ZUP), kojim je propisana obveza provođenja usmene rasprave. Naime, tuženik je povrijedio odredbu čl. 54. ZUP-a čijim st. 1. toč. 2. je propisano da se usmena rasprava zaključkom određuje kad je potrebno provesti očevid ili saslušati svjedoke ili vještake. U ovom postupku je očito da je bilo potrebno provesti očevid, ali navedeni očevid tuženik nije proveo u zakonskoj formi — u formi usmene rasprave. Također, u konkretnom slučaju, čak i da je tuženik proveo usmenu raspravu, on ju je proveo bez sudjelovanja tužiteljice, koja nije niti valjano pozvana na raspravu. A sve i da je valjano pozvana, nju je svakako bilo potrebno saslušati kao stranku, budući da se u konkretnom slučaju radi o donošenju rješenja o rušenju objekta pa je takvim postupanjem tuženika svakako povrijeđeno Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na nepovredivost doma (čl. 34. st. 1. Ustava RH). Dakle, kako ju tuženik nije saslušao kao stranku, tuženik je počinio bitnu povredu upravnog postupka. Iz navedenog jasno proizlazi da je postupak koji je prethodio donošenju predmetnog rješenja nepravilno proveden, budući da tuženik nije saslušao tužiteljicu, nije provjerio njezine navode niti je pribavio svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za donošenje pravilnog zaključka, a k tome tužiteljica nije mogla aktivno sudjelovati u tome postupku. Kako je izostala usmena rasprava, a po tužiteljičinom shvaćanju je nju bilo nužno provesti, tužiteljici je povrijeđeno pravo na valjano i pravično vođenje upravnog postupka. Kako tužiteljica nezakonitim postupanjem tuženika nije sudjelovala na usmenoj raspravi, nije niti mogao valjano biti sastavljen zapisnik o usmenoj raspravi sukladno čl. 76. ZUP-a niti ga je tužiteljica mogla potpisati sukladno st. 3. toga članka. Tužiteljica naglašava da je sukladno st. 5. toga čl. 76. ZUP-a propisano da je zapisnik sastavljen na način propisan zakonom javna isprava te da je zapisnik dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka i danih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je stavljena primjedba da nisu pravilno sastavljeni. Dakle, od odlučnog je značaja da ovaj zapisnik nije sastavljen na način propisan zakonom i stoga nije javna isprava te stoga nije niti dokaz o tijeku i sadržaju radnje postupka.

3. Tužbenim zahtjevom tužiteljica stoga predlaže da sud poništi pobijano rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak te da tuženika obveže na naknadu troškova spora tužiteljici.

 

4. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

 

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 25. kolovoza 2021. i to na temelju odredbe čl. 39. st. 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

 

6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog postupka te spisu upravnog spora. Sud nije privatio dokazni prijedlog tužiteljice njezinim saslušanje, smatrajući da se provođenjem ovog dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su relevantne za ocjenu zakonitosti pobijanog rješenja tuženika te da se sve pravnorelevantne okolnosti mogu utvrditi iz materijalne dokumentacije priležeće spisu i navoda same tužiteljice kao stranke.

 

7. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

8. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

 

9. Odredbom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

 

10. Obzirom tužiteljica u ovom postupku nije dostavila dokaze kojima bi dovela u sumnju ili osporila činjenična utvrđenja građevinskog inspektora – kako u konkretnom slučaju tužiteljica ne raspolaže potrebnim aktom za gradnju, to je zakonito inspektor na temelju citirane odredbe čl. 30. st. 1. toč. 1. ZGI-a naložio uklanjanje predmetne gradnje.

 

11. Nastavno, ističe se kako navodi tužiteljice kojima se ukazuje na povredu pravila upravnog postupka nisu osnovani.

 

12. Naime, odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, dalje: ZUP) propisano je da se u postupku stranci mora omogućiti izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari te se bez prethodnog izjašnjavanja stranke postupak može provesti samo ako se usvaja zahtjev stranke ili ako odluka u postupku nema negativan učinak na pravne interese stranke ili kad je tako propisano zakonom.

 

13. U konkretnom slučaju tako nije propisano zakonom, rješenje tuženika ima negativan učinak na pravne interese tužiteljice, no u postupanju tuženika nema elemenata nezakonitosti, kako to pogrešno ukazuje tužiteljica, obzirom je dostava kojom je tužiteljici kao stranci omogućilo izjašnjavanje izvršena na zakonom propisan način. Naime, uvidom u spis upravnog postupka utvrđeno je da je tužiteljica, kao što to i sama priznaje u tužbi, sudjelovala u upravnom postupku, obzirom da se po pozivu tuženika očitovala u vezi predmetne gradnje podneskom od 8. veljače 2021. navodeći kako je vlasnica predmetne katastarske čestice, no istovremeno nije i investitorica te joj nije poznato tko je isti niti kada je započela gradnja, a shodno navedenom ne posjeduje niti građevinsku dozvolu za predmetnu gradnju.

 

              14. Dakle, iz navedenog je razvidno kako je tužiteljici omogućeno da se očituje u upravnom postupku sukladno citiranoj odredbi čl. 30. ZUP-a te time nije povrijeđeno pravo tužiteljice na izjašnjavanje.

 

15. Pri tome se ističe da odredba čl. 106. st. 4. ZDI-a znači da se može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke, ali ne i bez prethodnog očitovanja stranke na činjenice koje su utvrđene inspekcijskim pregledom. Navedeni stav je izražen i u odluci Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usž-4007/18 od 17. travnja 2019. u kojoj je navedeno da izvođenje dokaza saslušanjem stranke i sudjelovanje stranke u postupku nisu jednoznačni pojmovi te je nadalje navedeno da je saslušanje stranke jedan od načina utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje pravilne i zakonite odluke u upravnom postupku dok je sudjelovanje stranke u postupku jedan od osnovnih elemenata prava na pravičan postupak kojim je stranci omogućeno da se izjasni o svim bitnim okolnostima važnim za rješavanje upravne stvari.

 

16. Pored prethodno navedenog, ističe se i da je jedan od osnovnih elemenata pravičnog postupka u smislu čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17, dalje: Konvencija) mogućnost sudjelovanja u postupku osobe o čijim se pravima ili obvezama (neposredno ili posredno) odlučuje.

 

17. Slijedom iznijetog, sud ocjenjuje kako u konkretnom slučaju nije došlo do postupovnog propusta u naprijed navedenom smislu, odnosno da je tužiteljici omogućeno sudjelovanjem u upravnom postupku zaštiti svoja prava i interese, čime u konačnici nije povrijeđeno jamstvo pravičnog postupka iz čl. 6. st. 1. Konvencije.

 

18. Zaključno ukazuje se tužiteljici na jasno izražen stav u upravno sudskoj praksi kako nije nužno pozivati stranke da osobno pristupe u ured građevinskog inspektora ili putem opunomoćenika, već je dovoljno pozvati stranke da se pismeno očituju na činjenice utvrđene inspekcijskim pregledom, ali je u tom slučaju uz poziv potrebno strankama dostaviti na znanje zapisnik o inspekcijskom pregledu kako bi se stranke mogle valjano očitovati na činjenice koje su utvrđene tim pregledom. U konkretnom slučaju tužiteljica je dopisom od 25. siječnja 2021., sukladno navedenom, pozvana očitovati se na priloženi zapisnik sa terena od 22. siječnja 2021.

 

19. S obzirom na sve navedeno, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga sud na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude.

 

20. Budući da je tužiteljica u cijelosti izgubila predmetni upravni spor, to ista na temelju odredbe čl. 79. toč. 4. ZUS-a nema pravo na naknadu troškova spora pa je stoga podneseni zahtjev odbijen kao neosnovan (točka II. izreke ove presude).

 

U Rijeci 2. rujna 2021.

 

                                                                                                                     Sutkinja

 

                                                                                                       Dubravka Zec v.r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.