Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
- 1 - III Kr-97/2021-3
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević-Grbić i Ileane Vinja kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okr. I. L. zbog kaznenog djela iz čl. 177. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17.; dalje: KZ/11.) odlučujući o zahtjevu okrivljenice za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 4. prosinca 2020. broj Kzd-173/2018-210 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 12. travnja 2021. broj Kžzd-59/2021-4, u sjednici održanoj 2. rujna 2021.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se zahtjev okr. I. L. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu od 4. prosinca 2020. broj Kzd-173/2018-210 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 12. travnja 2021. broj Kžzd-59/2021-4 utvrđeno je da je opt. I. L. u neubrojivom stanju počinila protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela iz čl. 177. st. 1. i 2. KZ/11 te joj je na temelju čl. 554. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08.,76/09.,80/11.,91/12.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje: ZKP/08.) određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju šest mjeseci.
2. Protiv te presude okrivljenica je osobno podnijela zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude bez naznake zakonskih razloga, s prijedlogom za prekid izvršenja presude.
3. Prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prvostupanjski sud je postupio sukladno čl. 518. st. 4. ZKP/08.
4. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude (dalje u tekstu: zahtjev) nije osnovan.
5. Okrivljenica u zahtjevu navodi da je „nalaz i mišljenje dr. M. od 1. prosinca 2020. nevažeći, budući da u nalazu i mišljenju nedostaje 15. stranica…na 16. stranici se vidi da nedostaje 1,2 ili 3 stranice“. Prigovara da je pogrešna ocjena drugostupanjskog suda o prihvaćanju psihijatrijskog vještačenja te da „događaj od 22. rujna 2020. godine nije odlučan“ uz pojašnjenje okolnosti koje spomenuti događaj, po mišljenju okrivljenice, čine važnim za odluku. Smatra da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. „jer u odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju tih isprava danih u postupku i samih tih isprava“ referirajući se na podatke prezentirane po dr. J. na koje se sudovi „nisu obazirali“. Tvrdi da postoje okolnosti koje isključuju njenu krivnju jer „postoje različite izjave svjedoka“ referirajući se na dijelove iskaza djeteta L. L. i M. L. uz zamjerku da nisu ispitane socijalne radnice M. B., M. H., psihologinja M. M. te dr. M. J. Zaključno navodi kako dijete L. L. ne živi kod oca zbog čega on ne može biti zakonski zastupnik djeteta „te ne može biti pouzdani svjedok u ovom kaznenom predmetu.“
6. Prema sadržaju zahtjeva razvidno je da okrivljenica nije zadovoljna ocjenom dokaza i utvrđenim činjeničnim stanjem odnosno zaključkom da je u neubrojivom stanju počinila predmetno protupravno djelo zbog kojeg je određen prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu, kako je to utvrdio prvostupanjski sud, a potom, pravilnim prihvatio i sud drugog stupnja. Međutim, zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može se podnijeti samo zbog točno propisanih povreda zakona (čl. 515. st. 1. i čl. 517. st. 1. ZKP/08.), a ne zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koje se po svom sadržaju zahtjev odnosi.
7. Valja dodati da okrivljenica osporava vjerodostojnost i stručnost nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka, pri čemu iznosi tvrdnje o nedostajanju pojedinih stranica pisanog nalaza i mišljenja koje nemaju uporišta u stanju spisa. Pored toga radi se o gotovo istovjetnim prigovorima koje je okrivljenica navela u žalbi protiv prvostupanjske presude, zamjerke na račun vještaka, ocjenu dokaza i odbijene dokazne prijedloge, koje je drugostupanjski sud temeljito razmotrio i ocijenio.
8. Slijedom navedenog, kako se zahtjevom problematizira pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, što nije predviđeno ispitivati ovim izvanrednim pravnim lijekom, na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. ZKP/08., trebalo je zahtjev odbiti kao neosnovan.
Zagreb, 2. rujna 2021.
Ranko Marijan, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.