1

Poslovni broj: 4 Gž-177/2019-2

 

 

                     

              Republika Hrvatska

      Županijski sud u Dubrovniku                                                                                                 

                    Dubrovnik                                                                                   

Poslovni broj: 4 Gž-177/2019-2

 

 

 

U    I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca, Emira Čustovića kao predsjednika vijeća, Srđana Kuzmanića kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Vetme kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. G. iz S., S. …, (OIB: …), koju zastupa punomoćnica M. P., odvjetnica u S., G. …, protiv tuženika G. S. O. K. B. …, S., (OIB: …), radi prava vlasništva nekretnine, odlučujući o tuženikovoj žalbi podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj P-5718/17 od 30. studenog 2018., u sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2021.,

 

p r e s u d i o     j e

 

              Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, broj P-5718/17 od 30. studenog 2018.

 

Obrazloženje

 

1.     Prvostupanjskom presudom suđeno je doslovno:

 

"Usvaja se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

 

I.              Utvrđuje se da je tužiteljica M. G. (OIB: …) vlasnica za cijelo (1/1) posebnog dijela zgrade sagrađene na čest.zem 6242/16, ZU 18145, KO S., anagrafske oznake D. …, u S., i to baš jednosobnog stana u potkrovlju – V. katu, označenog br. 15, površine 26,14 m2, sve neodjeljivo povezano s cijelom nekretninom – zgradom, uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade, sukladno odredbi članka 68., 69. i čl. 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa se ovlašćuje ista temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva gore označene nekretnine na svoje ime uz istodoban izbris tog prava s imena tuženika G. S. (OIB: …) za cijelo (1/1).

 

II.              Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, troškove parničnog postupka u iznosu od 4.550,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja prvostupanjske presude, pa do isplate, a obračunava se po stopi koja je određena čl. 29. st.2. ZOOa i određuje se uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

2. Protiv navedene presude tuženik je pravodobno podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a podredno da se ista ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. 

 

3. Tužitelj nije odgovorio na žalbu.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Tužbenim zahtjevom traži se utvrđenje prava vlasništva posebnog dijela zgrade sagrađene na čest. zem. 6242/16 z. ul. 18145, KO S., D. …, u S. i to baš cjeline jednosobnog stana u potkrovlju te zgrade, kao i ovlaštenje za uknjižbu tog prava uz istodobno brisanje tog prava s tuženikovog imena.

 

6. Prvostupanjski sud je pobijanom presudom u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev.

 

7. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji je prethodio njezinom donošenju u granicama žalbenih razloga, kao i razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (odredba članka 365. stavka 2. ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točki 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

8. Na neku drugu bitnu povredu odredaba parničnog postupka žalitelj u žalbi ne ukazuje, pa nije ostvaren žalbeni razlog iz članka 353. stavka 1. točke 1. ZPP-a.

                           

9. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

 

- da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. 6242/16, ZU 18145 k.o. S.

 

- da je tuženik na tužiteljičin zahtjev izdao Tabularnu izjavu klasa: …, ur.broj … od 17. svibnja 2017. kojom je potvrdio da je predmetni stan bio vlasništvo stambene zadruge "Z. ", te je ovlastio pravnog sljednika stambene zadruge Z. temeljem ugovora broj  541/94 od 31. ožujka 1995. da na temelju te izjave, bez daljnjeg tuženikovog sudjelovanja, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva ove nekretnine, sve neodjeljivo povezano s cijelom nekretninom – zgradom, uključujući zemljište i zajedničke dijelove zgrade

 

- da je stambena zadruga Z. 31. ožujka 1995. godine sklopila s J. I. „Ugovor br. 514/94 od 31. ožujka 1995. u S.“ temeljem koje je J. I. kupila od ove zadruge predmetni stan

 

- da je J. I. nakon toga otuđila predmetni stan u korist tužiteljičinog pravnog prednika A. G., temeljem „Ugovora o prodaji S., prosinac 1996.“, ovjerenog kod javnog bilježnika A. P. iz M. pod brojem OV-4708/96 od 20. prosinca 1996., a da mu prilikom prodaje nije predala „Ugovor br. 514/94 od 31. ožujka 1995. u S.“, čije postojanje je utvrđeno u uvodu „Ugovora o prodaji  S., prosinac 1996“

 

- da je rješenjem Trgovačkog suda u S. broj Tt-14/1534-4 od 15. travnja 2014. stambena zadruga Z. brisana iz sudskog registra i nema pravnog sljednika

 

- da je A. G. nakon toga otuđio predmetni stan u tužiteljičinu korist temeljem Ugovora o darovanju od 29. prosinca 2014. ovjerenog kod javnog bilježnika A. Š. iz S. pod brojem OV-6018/14 dana 31. prosinca 2014.

 

10. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka pobijanom presudom prihvatio tužbeni zahtjev utvrdivši da je tužiteljica stvarna vlasnica predmetne nekretnine, koju nekretninu je tužiteljica stekla od svog pravnog prednika A. G. temeljem Ugovora o darovanju od 29. prosinca 2014. sklopljenog kod Javnog bilježnika  A. Š. iz S. A. Š. pod brojem OV-6018/14 dana 31. prosinca 2014., a da je zajedno sa svojim pravnim prednicima više od 20 godina u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine nikad ometanom niti na bilo koji način osporavanom.

 

11. Tuženik tijekom postupka, pa ni u žalbi nije osporavao odlučne činjenice utvrđene od prvostupanjskog suda, da je stambena zadruga "Z. " bila vlasnica predmetnog stana, te da je tuženik Tabularnom izjavom klasa: …, ur.broj … od 17. svibnja 2017. ovlastio stambenu zadrugu „Z. ” odnosno njezinog pravnog sljednika na uknjižbu temeljem ugovora broj 541/94 od 31. ožujka 1995. sklopljenog između stambene zadruga "Z. " kao prodavateljice i J. I. kao kupca predmetnog stana.

 

12. Nadalje, iz pregledanih isprava proizlazi da je J. I. nakon toga otuđila predmetni stan u korist tužiteljičinog pravnog prednika A. G., temeljem kupoprodajnog ugovora ovjerenog kod javnog bilježnika A. P. iz M. pod brojem OV-4708/96 od 20. prosinca 1996., kao i da je A. G. nakon toga otuđio predmetni stan u tužiteljičinu korist temeljem Ugovora o darovanju od 29. prosinca 2014. ovjerenog kod javnog bilježnika A. Š. iz S. pod brojem OV-6018/14 dana 31. prosinca 2014.

 

13. Stoga je neosnovana žalbena tvrdnja da nije razvidno temeljem kojih dokaza je prvostupanjski sud utvrdio pravni slijed prenošenja prava vlasništva od stambene zadruge „Z. ” do tužiteljice, a tužiteljica koja polaže pravo na vlasništvo predmetnog stana je aktivno legitimirana na podnošenje predmetne tužbe.

 

14. Slijedom navedenog pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužiteljica s obzirom da je tužba u ovom predmetu podnesena dana 24. studenog 2017. osobno i putem svojih pravnih prednika A. G. i J. I. preko 20 godina u samostalnom i kvalificiranom (zakonitom, istinitom i poštenom) posjedu predmetnog stana, sve vrijeme ni od koga ometana, pa je stekla pravo vlasništva istog dosjelošću temeljem odredbe članka 159. stavka 4. u vezi sa stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – u daljnjem tekstu: ZV).

 

15. Osnovan je i zahtjev za ovlaštenje za uknjižbu prava predmetnog stana na tužiteljičino ime uz istodobno brisanje tog prava s tuženikovog imena, koji zahtjev se temelji na odredbi članka 130. stavka 1. ZV-a kojim je propisano da je onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona ovlašten ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

 

16. Odluka o parničnom trošku je u svemu zakonita i pravilna.

 

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude temeljem odredbe čl. odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 1. rujna 2021.

 

                                                                                                                              Predsjednik vijeća:

 

                                                                                                                                  Emir Čustović