1

Poslovni broj: 31 Gž-2461/2021-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 31 Gž-2461/2021-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari prvopredlagatelja P. Z., OIB…, iz Č. i drugopredlagateljice Z. M., OIB… iz O., oboje zastupani po  punomoćnici B. M., odvjetnici iz O., protiv prvoprotustranke M. B., OIB… iz Z., i drugoprotustranke B. Z., OIB…, iz B., oboje zastupani po punomoćniku B. J., odvjetniku iz S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi prvo i drugoprotustranke protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-282/20-22 od 12. travnja 2021. godine, dana 1. rujna 2021. godine

 

r i j e š i o   j e

 

Uvažava se žalba prvoprotustranke M. B. i drugoprotustranke B. Z. kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-282/20-22 od 12. travnja 2021. godine i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

" I – Suvlasnička zajednica nekretnina č.z. 2…. k.o. S. upisano u zk.ul. 1.., pašnjak površine 702 m2, u suvlasništvu stranaka svakog za ¼ dijela

razvrgava se

CIVILNOM DIOBOM – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima.

II – Nalaže se protustrankama srazmjerno nadoknaditi predlagateljima trošak postupka u iznosu od 4.750,00 kn, u roku od 15 dana.

III – Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadom troška u preostalom dijelu odnosno za daljnji iznos 7.100,00 kn do popisanog troška u ukupnom iznosu od 11.850,00 kn, kao neosnovan."

 

2. Protiv ovog rješenja žale se prvo i drugoprotustranke (dalje protustranke) iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine.

             

3. Žalba je osnovana.

 

4. Prvostupanjski sud, a u vezi prijedloga predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice navodi slijedeće:

"U podnesku od 31. ožujka 2021. protustranke navode da je u prijedlogu predlagatelja navedeno je kako su stranke suvlasnici i to svatko u ¼ dijela predmetne nekretnine, a što da proizlazi iz izvoda iz zemljišnih knjiga. Protustranke da osporavaju veličinu suvlasništva predlagatelja jer da namjera ostavitelja nije bila da svakome pripadne isti dio, već da je prednik stranaka jasno podijelio strankama sobe u kući po veličini, vodeći računa da je predlagateljima izvršio i druga davanja za života. Upravo iz tog razloga da je predlagatelj Z. P. samovoljno rušio zid u kući, izvršio pregrade po svojoj volji, da bi proširio svoju sobu, tako da zajednička kuhinja praktički više ni ne postoji. Nadalje, nakon Domovinskog rata predmetna kuća, koja da nije bila uređena, još je devastirana, tako da su protustranke istu obnavljale i uređivale i to krov, kompletno kupatilo, terasu, kuhinju i hodnik, pa da protustranke osporavaju veličinu suvlasničkog dijela predlagatelja. Smatraju da je obzirom na volju prednika, njihov doprinos u dogradnji kuće, njihov udio u suvlasništvu znatno veći od udjela predlagatelja, a isto tako smatraju da su svojim radom i ulaganjima znatno doprinijeli povećanju vrijednosti predmetne nekretnine.

Dakle, protustranke stavljaju prigovor iz § 267. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine", broj 175–XLV/1934 od 24. srpnja 1934.– dalje: ZSVP) u vezi čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91).

Navedeni prigovor protustranki sud smatra paušalnim.

Općenita tvrdnja protustranke da osporava suvlasničke omjere bez činjeničnih navoda kojima opravdava razloge osporavana i navođenja pravnog temelja za isto – ne smatra se sporom o veličini udjela stranaka kao suvlasnika radi kojeg razvrgnuće ne bi bilo moguće provesti u izvanparničnom postupku.

Tek šturo i uopćeno pominjući volju prednika (ne navodeći kojih to prednika), uopćeno pominjući doprinos u gradnji kuće, pri tome ne dostavivši niti jedan jedini račun ili dokument, dakle ne ponudivši bilo kakav dokaz u potkrjepu svojih navoda, kojim bi učinio barem vjerojatnim svoja ulaganja, a temeljem čega bi ovaj sud mogao cijeniti je li prigovor paušalan ili postoji osnova da b se o ulaganju moglo raspravljati u okviru parničnog postupka, vodi zaključku ovog suda da je prigovor paušalan i stavljen radi otklona provedbe ovog postupka (tako i sudska praksa, npr. Županijski sud Varaždin Gž –1251/2019–2, itd.)."

 

5. Stoga prvostupanjski sud, a temeljem čl. 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06 i 146/08 – dalje: ZVDSP) odlučuje kao u izreci pobijane odluke.

 

6. Pobijano rješenje nije pravilno.

 

7. Naime, u ovoj pravnoj stvari protustranke su, a što utvrđuje prvostupanjski sud, osporile suvlasničke omjere stranaka kako su oni upisani u zemljišnoj knjizi. Dakle, u konkretnom slučaju prema navodima protustranaka postoji spor o veličini suvlasničkih udjela te je prvostupanjski sud temeljem paragrafa 267. st. 2. i paragrafa 268. Pravnih pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku koji se i danas primjenjuje temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (Narodne novine broj 73/91) i kojim odredbama je određeno između ostalog da će na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud po vanparničnom postupku odlučiti da li kako se ima provesti dioba zajedničke stvari ako među suvlasnicima nema spora o predmetu diobe, opsegu zajedničke stvari ili imovine, kao niti o pravu suvlasnika pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela (paragraf 267. st. 2.), a u suprotnom, ukoliko u postupku ma koji od suvlasnika ospori jedno od prethodnih navedenih pitanja, a o istom se ne može postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom radi diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

 

8. Dakle, ovdje postoji spor o veličini suvlasničkih udjela, u ovom postupku je očito da se nije postigao sporazum stranaka, pa je prvostupanjski sud trebao predlagatelje uputiti na pokretanje parničnog postupka radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina te izvanparnični postupak obustaviti.

 

9. Na navode iz rješenja da su navodi protustranaka kojim osporavaju suvlasničke udjele paušalni i bez dostavljanja bilo kakvog dokumenta kao ni drugog dokaza kojim bi potkrijepili svoje navode, valja reći da iz citiranih pravila jasno proizlazi da je dovoljno da su protustranke osporile suvlasničke omjere, dakle, nije potrebno da učine niti vjerojatnim osnovanost takvih navoda a na što ukazuje prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, te će se o osnovanosti tvrdnji protustranaka odlučivati u parničnom – kontradiktornom postupku.

 

10. Ukoliko bi se prihvatilo pravno stajalište prvostupanjskog suda to bi značilo da bi se prvostupanjski sud u izvanparničnom postupku u određenoj mjeri, a radi ocjene vjerojatnosti tvrdnji protustranke kojim se osporavaju suvlasnički omjeri na nekretnini, stavljao u poziciju parničnog suda.

 

11. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 1. rujna 2021. godine

 

        Sudac:

Marijan Vugić, v.r.