Baza je ažurirana 02.03.2026. zaključno sa NN 148/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Broj: Gž Zk-583/17

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu po sucu toga suda Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Stečajne mase K. d.o.o., OIB: …, V. M., koga zastupa stečajni upravitelj Z. F., a ovaj zastupan po punomoćniku M. S., odvjetniku iz Odvjetničkog društva S. i partneri d.o.o. iz Z., protiv protustranke  M. d.o.o., OIB: …, , Z., V. koga zastupa punomoćnik P. H., odvjetnik iz Odvjetničkog društva J., V. & H. j.t.d., Z., radi zabilježbe pokretanja postupka osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-16758/17 od 4. travnja 2017., dana 17. rujna 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-16758/17 od 4. travnja 2017.

 

Nalaže se Općinskom građanskom sudu u Zagrebu – Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-22753/2017 (E-2) u zk. ul. 6720 k.o. R..

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-29903/16 od 27. srpnja 2016.

 

Protiv navedenog rješenja protustranka je podnijela žalbu u kojoj nije navela zbog kojih zakonskih žalbenih razloga pobija rješenje, a iz sadržaja žalbenih navoda proizlazi da rješenje pobija zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Protustranka je predložila da se rješenje ukine, podredno preinači.

 

Žalba nije osnovana.

 

Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s člankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, u daljnjem tekstu: ZZK) na koju protustranka opisno ukazuje u žalbi navodima da je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka radi određivanja privremene mjere podnesen od strane pravne osobe koja ne postoji.

 

U konkretnom slučaju iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-329/15 otvoren i zatvoren stečajni postupak nad društvom K. d.o.o. iz V. M. i da je to društvo brisano iz sudskog registra. Time je navedeno društvo u smislu odredbe članka 4. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“, broj 111/93, 34/99, 121/99 – vjerodostojno tumačenje, 52/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 111/12, 68/13 i 110/15) izgubilo svojstvo pravne osobe, pa ne može biti stranka u postupku. Međutim, nakon brisanja pravne osobe, stranka može biti stečajna masa.

 

Stečajni upravitelj ima pravo nakon zaključenja stečajnog postupka, i nakon brisanja stečajnog dužnika iz sudskog registra zastupati stečajnu masu te u ime i za račun stečajne mase voditi sporove radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi.

 

Naime, odredbom članka 289. stavka 1. Stečajnog zakona („Narodne novine“, broj 71/15 i 104/17, u daljnjem tekstu: SZ) je propisano da će sud na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavljanje postupka radi naknadne diobe ako se nakon završnoga ročišta: 1. ostvare pretpostavke da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima; 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate u masu, i 3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu. Stavkom 4. istog članka je određeno da imovina iz stavka 1. ovoga članka jest stečajna masa i na nju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stečajna masa je nositelj prava vlasništva i drugih prava.

 

Iz navedene odredbe članka 299. stavka 4. SZ-a proizlazi da je stečajnoj masi, po sili zakona, priznata stranačka sposobnost.

 

Točno je da je odredbom stavka 5. članka 289. SZ-a propisano da će se u slučaju iz stavka 4. ovoga članka stečajna masa upisati u sudski registar i da će pri upisu stečajne mase u sudski registar Ministarstvo financija – Porezna uprava po službenoj dužnosti odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj stečajnoj masi. Međutim, upis stečajne mase u sudski registar nema konstitutivni učinak, kako to pravilno navodi i prvostupanjski sud.

 

Neosnovani su i žalbeni navodi da se punomoćnik stečajne mase neistinito legitimirao i da stečajni upravitelj nije mogao dati punomoć za zastupanje stečajne mase koja nije upisana u sudski registar.

 

Zaključenjem stečajnog postupka ne gase se ovlasti stečajnog upravitelja u cijelosti. Stečajni upravitelj i dalje je dužan zastupati stečajnu masu u sporovima koje protiv stečajne mase vode stečajni vjerovnici, a ovlašten je zastupati i stečajnu masu u sporovima koji se vode u ime i za račun stečajne mase. Stoga je ovlašten i dati punomoć odvjetniku za zastupanje stečajne mase. U spisu je priložena punomoć kojom stečajni upravitelj stečajnog dužnika K. d.o.o. Z. F. ovlašćuje Odvjetničko društvo S. i partneri d.o.o. iz Z. da zastupa stečajnu masu u ovom zemljišnoknjižnom postupku (list 14. spisa).

 

U ovom zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelj je podnio prijedlog radi dopuštenja pokretanja postupka za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine zabranom otuđenja ili opterećenja na nekretninama protustranke. Uz prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka predlagatelj je priložio prijedlog za određivanje privremene mjere koji je kao tužitelj-predlagatelj osiguranja podnio protiv tuženika-protivnika osiguranja, u ovom slučaju protustranke, dana 4. srpnja 2016. Trgovačkom sudu u Zagrebu.

 

Rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda poslovni broj Z-29903/16 od 27. srpnja 2016. je na temelju podneska tužitelja i prijedloga za određivanje privremene mjere podnesenog Trgovačkom sudu u Zagrebu dana 4. srpnja 2016. u zk. ul. br. 6721 (E-9 i E-10) k.o. R. na nekretninama protustranke koje se sastoje od: a) 1039/10000 dijela zk. čbr. 2664/2 zgrada mješovite uporabe, i b) 1139/10000 dijela zk. čbr. 2664/2 zgrada mješovite uporabe, te je u zk. ul. br. 6720 (E-2) k.o. R. na nekretnini protustranke koja se sastoji od 1400/10000 dijela zk. čbr. 266471 zgrada mješovite uporabe, dopuštena zabilježba pokretanja postupka radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja (točka I. i II.)

 

Protiv navedenog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta protustranka je podnijela prigovor koji je zemljišnoknjižni sudac prvostupanjskog suda, pozivom na odredbu članka 123.a ZZK-a, odbio pobijanim rješenjem poslovni broj Z-16758/17 od 4. travnja 2017., uz obrazloženje da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent pravilno primijenio odredbu članka 84.a ZZK-a kada je na temelju prijedloga predlagatelja za određivanje privremene mjere koji je podnio Trgovačkom sudu u Zagrebu dana 4. srpnja 2016. dopustio na predmetnim nekretninama protustranke zabilježbu pokretanja postupka radi određivanja privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja. U vezi s prigovorom protustranke da predlagatelj nema stranačku sposobnost jer nije upisan u sudski registar zemljišnoknjižni sudac je naveo da stečajna masa stječe procesnu i stranačku sposobnost već po samom zakonu temeljem odredbe članka 289. stavka 4. SZ-a u vezi s člankom 77. stavkom 2. ZPP-a, a ne upisom stečajne mase u sudski registar.

 

Pobijano rješenje zemljišnoknjižnog suca je zakonito i pravilno.

 

Prema odredbi članka 84.a stavka 1. ZZK-a kad stranka koja je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora, na temelju tog podneska s potvrdom da je predan sudu ili upravnom tijelu na rješavanje, zemljišnoknjižni sud dopustit će zabilježbu pokretanja tog postupka, a prema stavku 2. istog članka zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovog članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao zemljišnoknjižnom sudu. Kad je u postupku na koji se odnosi zabilježba odlučeno o provedbi određenog upisa, taj upis dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom pokrenutog postupka (stavak 3. članka 84.a ZZK-a).

 

Budući da je u postupku utvrđeno da je predlagatelj pokrenuo postupak radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja na predmetnim nekretninama, dakle, postupak u kojem bi se mogao odrediti upis za koji se ne može upisati zabilježba spora i da je udovoljeno načelu knjižnog prednika jer je protustranka u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik predmetnih nekretnina, osnovano je prvostupanjski sud dopustio zatraženu zabilježbu pokretanja postupka na predmetnim nekretninama.

 

Prema tome nisu ostvareni razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud u smislu odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZZP-a i u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a pazi po službenoj dužnosti, pa je valjalo na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZKK-a odbiti žalbu protustranke kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Splitu 17. rujna 2018.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu