Broj: Gž-260/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Marina Grbića, kao predsjednika vijeća, Blanke Pervan, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Marine Tanta, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. pok. Š. iz R., L. 16, OIB: …, zastupane po punomoćniku I. B., odvjetniku iz R., dr. A. S. 2, protiv tuženika S. B. S. M. iz Z., M. 10, zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz O. društva J. i. G. iz Z., M. 15, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-938/12 od 28. prosinca 2015., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2018.,

r i j e š i o   j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-938/12 od 28. prosinca 2015. i predmet vraća istom sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave.

Obrazloženje

              Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I  Odbija se  kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da tužiteljica ima valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva na nekretnini k.č.br. 2519 u naravi B., pašnjak površine od 4372 m2 upisane u zk.ul. 1940 k.o. N.-Z. što joj je tuženica dužna priznati te trpjeti da tužiteljica temeljem ove presude nakon njene pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena tuženice.

II Dužna je tužiteljica naknaditi parnični trošak tuženiku u iznosu od 3.750,00     kuna, dok se u preostalom dijelu zatraženi parnični trošak tuženika odbija kao neosnovan."

Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da presuda suda prvog stupnja nema razloga o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su u njoj navedeni suprotni su sami sebi i stanju predmetnog spisa, slijedom čega je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP). Prvostupanjski sud nije savjesno, a ni brižljivo ocijenio dokaze izvedene tijekom postupka, pa je počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP. Prvostupanjski je sud zauzeo pravni stav ovog drugostupanjskog suda poslovni broj 1 Su:86/2013 od 21. veljače 2013. iz kojeg pravnog shvaćanja proizlazi da ukoliko stranka koja nije zadovoljna upisom u obnovljenoj zemljišnoj knjizi podnese tužbu za utvrđenje prava vlasništva, a da prethodno nije podnijela prigovor, a potom i tužbu za ispravak upisa, tužba radi utvrđenja prava vlasništva ne bi bila osnovana. Po tom pravnom shvaćanju rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv tog rješenja izjavile žalbu, odnosno, podnijele tužbu za ispravak. Činjenično utvrđenje suda prvog stupnja pogrešno je i u suprotnosti s izvedenim dokazima, odnosno, spisu suda prvog stupnja poslovni broj Z-862/2005/1951, odnosno, Z-862/05, Z-13196/11, Pr-38/07, iz kojih proizlazi da je tužiteljica u postupku obnove zemljišne knjige izjavila prigovor, pa je, dakle, koristila put pravne zaštite predviđen odredbama Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99,114/01, 100/04, 107/07, 152/08,126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK). Činjenično utvrđenje suda prvog stupnja nije moguće podvesti pod normu materijalnog prava iz čl. 195. st. 5. u svezi čl. 197. ZZK, a ni pod pravno shvaćanje Parničnog odjela Županijskog suda u Zadru od 21. veljače 2013., na način kako to čini sud prvog stupnja. Sud prvog stupnja nije raspravio sporna pravna pitanja niti je izrazio svoj pravni stav, već se isključivo vezao za stajalište ovog drugostupanjskog suda, slijedom čega predlaže žalbu uvažiti, pobijanu prvostupanjsku presudu preinačiti i udovoljiti tužbenom zahtjevu, odnosno, istu odluku ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice da sud utvrdi da je stekla valjanu pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva na čest.zem. 2519 zv. B. pašnjaka u površini od 4372 m², upisanog u zk.ul. 1940 k.o. N. - Z., što da je tuženica dužna priznati i trpjeti da se temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi uknjiži kao vlasnica, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženice.

Iz spisa predmeta proizlazi slijedeće:

- da je tužba u predmetnoj pravnoj stvari podnesena 23. travnja 2012.;

- da iz činjeničnog supstrata tužbe proizlazi da je tuženica u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnica predmetne nekretnine, s tim da je stvarna vlasnica i posjednica tužiteljica, koja je predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem oca, pok. Š. G. pok. T. zv. K. te diobom s braćom i sestrama, a njezin pravni prednik, otac Š. G. pok. T., temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 19. listopada 1930.;

- da iz je Zapisnika sastavljenog povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. N.-Z. poslovni broj Z-862/2005/1951 od 10. listopada 2006. Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zadru (l.s. 42-52) razvidno kako je u tom postupku sudjelovala tužiteljica, po punomoćniku-sinu D. M., na temelju pismene punomoći i da je predmet te rasprave bila predmetna nekretnina, čest.zem. 2519 zv. B. pašnjak u površini od 4841 m², te da je tužiteljica po punomoćniku izjavila da je prijepor stekla nasljeđivanjem oca Š. G. pok. T., na temelju Rješenja o nasljeđivanju suda prvog stupnja poslovni broj O-462/84 od 21. lipnja 1984. i Diobenog ugovora zaključenog između nasljednika Š. G. pok. T. od 17. listopada 2005. iz kojeg je razvidno da joj je prijepor pripao u odvojeni posjed i vlasništvo, te je u tom postupku doneseno rješenje da se temeljem izviđajnog postupka predmetna nekretnina u B vlasničkom listu upiše kao vlasništvo S. B. S. M. u Z., za cijelo;

- da je tužiteljica Komisiji za ispravni postupak za k.o. N., podnijela prigovor dana 15. lipnja 2007. kojim je prigovorila upisu tuženice na čest.zem 2519 k.o. N. - Z., koji je rješenjem Komisije od 7. studenoga 2011. poslovni broj Z-865/05, Pr-38/07, odbačen kao nepravovremen, odnosno preuranjen, a upis prava vlasništva prijepora ostaje neizmijenjen.

Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da je tužiteljica sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige za k.o. N. - Z. i ocijenio da je protiv rješenja o uknjižbi tuženice kao vlasnice podnijela nepravodobni prigovor koji je odbačen, slijedom čega je odbio postavljeni tužbeni zahtjev, jer je zaključio da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a protiv tog rješenja nisu izjavile žalbu, odnosno, podnijele tužbu za ispravak, u smislu odredbe čl. 197. ZZK, pri čemu se pozvao na pravni stav Građanskog odjela ovog drugostupanjskog suda broj 1 Su: 86/2013 od 21. veljače 2013.

Odredbom čl. 186. st. 1. ZZK propisano je da kada se ispravni postupak otvori, zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti, bez odgađanja objaviti javnim oglasom: da je otvorena zemljišna knjiga za određenu katastarsku općinu i da se do tada postojeća javna knjiga i druge evidencije nekretnina zaključuju s danom otvaranja zemljišne knjige i stavlja ju izvan uporabe.

Isto tako, objavljuje da je otvoren ispravni postupak glede otvorene zemljišne knjige, pa se sve osobe koje smatraju da bi trebalo u tu knjigu upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, pozivaju da stave zemljišnoknjižnom sudu svoje prigovore postojećim upisima (rok za ispravak). Čl. 186. st. 2. ZZK propisano je da rok za ispravak ne smije biti određen kraće od šest mjeseci, niti duže od godine dana, a njegov zadnji kalendarski dan mora biti u oglasu točno naveden.

U oglasu se jasno moraju pozvati sve osobe koje smatraju da bi u osnovanoj zemljišnoj knjizi trebalo provesti, ispraviti, promijeniti, dopuniti ili izbrisati neki upis, te se moraju upozoriti koje su pravne posljedice propuštanja ulaganja prijave ili prigovora, jer se rok za ispravak ne može produžiti, niti se može dopustiti povrat u prijašnje stanje (čl. 186. st. 3. ZZK).

Obnovljena zemljišna knjiga za k.o. N. - Z. otvorena je 4. lipnja 2009. i Ispravni je postupak trajao 12 mjeseci, do 6. srpnja 2010. Tužiteljičin je prigovor na upis odbačen rješenjem od 7. studenoga 2011.

Traženje zaštite pred nadležnom Komisijom za ispravni postupak procesna je pretpostavka za pokretanje postupka pred sudom, odnosno, podnošenje tužbe za ispravak.

S obzirom da je tužiteljica, u konkretnome, podnijela prigovor na upis 15. lipnja 2007., ali preuranjen, podnesen prije otvaranje Ispravnog postupka, (4. lipnja 2009.), o kojem je sud odlučio tek 7. studenoga 2011., nakon što je već istekao rok za ispravak od 12 mjeseci (6. srpnja 2010.), po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, na konkretnu se situaciju ne bi mogao primijeniti pravni stav ovog suda broj 1 Su: 86/2013 od 21. veljače 2013., na koji se pozvao prvostupanjski sud, jer procesni propisi ne poznaju odbačaj prigovora/tužbe zbog njegove preuranjenosti.

Osnovano tužiteljica ističe da je prvostupanjski sud pogrešno postupio kada je pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni zahtjev, jer je zaključio da tužiteljicu veže rješenje Komisije za ispravni postupak kojim je njezin prigovor odbačen kao preuranjen. Naime, odredbe ZZK, a niti odredbe Zemljišnoknjižnog Poslovnika (Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - "Narodne novine" broj: 109/02, 123/02, 14/05 i 60/10) koje reguliraju prijave i prigovore ne sadrže takvu odredbu. Kada zakon iznimno pruža mogućnost za raspravljanje prijava i prigovora podnesenih i nakon proteka roka, sukladno odredbi čl. 193. st. 4. ZZK, nema zapreke da se prigovor na upis u postupku obnove zemljišne knjige ne bi mogao podnijeti prije otvaranja Ispravnog postupka, jer je zemljišnoknjižni sud dužan zabilježiti sve prijave i prigovore koji stignu zemljišnoknjižnom sudu do rasprave za ispravak (čl. 188. st. 3. ZZK), a tek nakon što ocijeni da su na raspravi za ispravak sva pitanja dovoljno raspravljena zaključit će raspravu, te će odmah donijeti svoju odluku po pravilima iz čl. 195. ZZK, odnosno o osnovanosti predmetnog prigovora na upis.

Po stavu ovog drugostupanjskog suda, u konkretnom je slučaju prvostupanjski sud, s obzirom da o prigovoru tužiteljice i nije raspravljeno na raspravi za ispravak, bio dužan u predmetnom postupku meritorno raspraviti i u skladu s izvedenim dokazima i utvrđenim činjenicama donijeti odgovarajuću odluku.

Odbijanjem tužbenog zahtjeva iz spomenutog razloga, koji se temelji na pravnom shvaćanju Parničnog odjela ovog drugostupanjskog suda broj 1 Su: 86/2013 od 21. veljače 2013. prvostupanjski je sud, s obzirom i da i nije odlučivao o meritumu tužbenog zahtjeva, počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati.

Slijedom toga žalbu tužiteljice trebalo je uvažiti, pobijanu prvostupanjsku presudu ukinuti po čl. 369. st. 1. ZPP i predmet vratiti sudu prvog stupnja radi održavanja nove glavne rasprave.

U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud izvesti sve predložene dokaze i utvrditi pravno relevantne činjenice te ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužiteljice.

U Zadru 27. rujna 2018.