1              Poslovni broj: Gž Ovr-400/2021-2

Poslovni broj: Gž Ovr-400/2021-2

U    I M E    R E P U B L I K E    H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ankici Matić, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Ivane Hrkać, u pravnoj stvari ovrhovoditelja E. & S. B. d. d. R., OIB: ..., koje zastupaju punomoćnici iz odvjetničkog društva Č. I. P. d. o. o. Z., protiv ovršenice Ž. M. iz B., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica Tea Tončić, odvjetnica u Puli, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u B., poslovni broj Ovr-124/2020-5 od 18. siječnja 2021., 31. kolovoza 2021.

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u B., poslovni broj Ovr-124/2020-5 od 18. siječnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršnih isprava: Ugovora o kreditu ... od 23. veljače 2006., solemniziranog kod javne bilježnice S. N. iz B., OU-125/2006 od 23. veljače 2006., te Aneksa broj 1 Ugovora o kreditu broj 5102867324, solemniziran od iste javne bilježnice OV-72/2016 od 12. siječnja 2016, radi naplate ovrhovoditeljeve novčane tražbine u iznosu od 47.623,13 Eura s pripadajućim kamatama, u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate. Ovrha je određena na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel B., zk. ul. br. 2804 k.o. B., k.č. br.63/2 ZGR., u naravi kuća i dvorište i 63/3 ZGR, u naravi kuća, k.o. B., zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom. Ovrhovoditelju je određen trošak u iznosu od 9.996,00 kuna.

3. Protiv tog rješenja o ovrsi pravodobno se žali ovršenica zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, dalje u tekstu: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17 i 131/20; dalje u tekstu: OZ). Žalbenom sudu predlaže ukinuti pobijano rješenje i odbiti odnosno odbaciti prijedlog za ovrhu, podredno predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, uz obvezu ovrhovoditelja na snošenje troškova postupka.

4. Ovrhovoditelj se u odgovoru na žalbu usprotivio žalbenim navodima ovršenice i predložio žalbu odbiti kao neosnovanu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ovršnu ispravu u ovom predmetu predstavljaju Ugovor o kreditu ... od 23. veljače 2006., solemniziran kod javne bilježnice S. N. iz B., OU-125/2006 od 23. veljače 2006., te Aneks broj 1 Ugovora o kreditu broj 5102867324, solemniziran od iste javne bilježnice OV-72/2016 od 12. siječnja 2016.

7. Sukladno odredbi čl. 23. toč. 5. OZ-a, ovršna isprava je, između ostalog, i ovršna javnobilježnička isprava, dok je prema odredbi čl. 28. st. 1. OZ-a javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

8. Nadalje, prema odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16; dalje u tekstu: ZJB) javnobilježnički akt je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi, te ako sadrži izjavu obveznika da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospijeća obveze neposredno provesti prisilna ovrha. 

9. Odredbom čl. 29. st. 1. OZ-a, propisano je da je ovršna isprava podobna za ovrhu ako su u njoj označeni vjerovnik i dužnik, te predmet, vrsta, opseg i vrijeme dospijeća činidbe.

10. Ovršna isprava u konkretnom slučaju udovoljava uvjetima iz citiranih zakonskih odredbi.

11. Ovrhovoditelj je uz prijedlog za ovrhu podnio i zemljišnoknjižni izvadak iz kojeg je vidljivo da su predmetna nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenice (list 18 spisa), čime je udovoljio uvjetu za određivanje ovrhe na nekretnini, sukladno odredbi čl. 82. st. 1. OZ-a.

12. Izreka pobijanog rješenje o ovrsi sadrži sve opće (čl. 41. st. 1. OZ-a) i posebne (čl. 80. OZ-a) podatke potrebne za provedbu ovrhe.

13. Ovršenica u žalbi tvrdi da je Ugovor o kreditu, koji ovdje predstavlja ovršnu ispravu, sklopljen protivno načelu savjesnosti i poštenja, time što je ovrhovoditelj u predugovornoj fazi uvjeravao ovršenicu kako je kredit u valuti CHF povoljan, te da je ovrhovoditelj namjerno i svjesno postupao na opisani način. Ističe nadalje kako je ništetan predmet ugovora, time što je iznos odobren u CHF u kunskoj protuvrijednosti na dan isplate, da mu je cijena neodređena i neodrediva jer je ugovorena kamatna stopa, koja je promjenjiva jednostranom odlukom ovrhovoditelja. Ovršenica na koncu ističe da je zbog svih tih razloga pred prvostupanjskim sudom pokrenula parnicu radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave i postupak se vodi pod poslovnim brojem: P-2134/2019. U žalbi iznosi stajalište da je prvostupanjski sud zbog navedenih razloga trebao po službenoj dužnosti odbiti, odnosno odbaciti prijedlog za ovrhu.

14. Ovdje je ovršenici odgovoriti da, iako sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti, ovršni sud nije ovlašten utvrditi ništetnost ovršne isprave, već se takvo što može utvrđivati jedino u parničnom postupku. Drugim riječima, sud je u konkretnom slučaju donio rješenje o ovrsi u skladu s ovršnom ispravom – javnobilježničkim aktom, koji nije ukinut, preinačen, ni na drugi način stavljen izvan snage niti je na drugi način izgubio svoju djelotvornost niti je utvrđeno da je bez učinka. Uspije li ovršenica u parnici radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu, tada će se ispuniti zakonske pretpostavke za obustavu predmetne ovrhe iz odredbe čl. 72. st. 1. OZ-a..

15. Također, ovršenici je navesti da ovrhovoditelj raspolaže s, kako je već navedeno, ovršnom ispravom u smislu odredbe čl. 23. toč. 5. OZ-a. Stoga je ovrhovoditelj ovlašten prijedlog za ovrhu podnijeti sudu, a ne (kako to tvrdi ovršenica u žalbi) pokrenuti ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave i prijedlog podnijeti javnom bilježniku.

16. Ovršenica u žalbi iznosi pravno shvaćanje da je jednostranim otkazom kredita od strane ovrhovoditelja prestala obveza ovršenice na plaćanje predmetne tražbine, odnosno da nijedna stranka nije dužna drugoj ništa, pozivajući se na učinke raskida ugovora iz odredbe čl. 368. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18.).

17. Međutim, u konkretnom su slučaju ugovorne strane odredbom čl. 15 Ugovora o kreditu, ugovorile da banka ima pravo otkazati kredit i učiniti dospjelom cjelokupnu tražbinu te zahtijevati naplatu kredita zajedno s dospjelim kamatama i drugim tražbinama i prije ugovorenog roka, između ostalog i ako: korisnik kredita kasni 15 dana s ispunjenjem bilo koje obveze preuzete tim ugovorom. Dakle, budući da ovršenica nije uredno ispunjavala svoje mjesečne obveze prema ovrhovoditelju (što, uostalom, ovršenica ni ne poriče), ovlašten je ovrhovoditelj otkazati predmetni ugovor, čime je dospjela cjelokupna tražbina.

18. Nadalje, ovršenica u žalbi navodi da je mjesečne anuitete proizišle iz ugovora o kreditu ispunjavala djelomično, odnosno kako joj je materijalna situacija dopuštala, te stoga smatra da visina ovrhovoditeljeve tražbine nije pravilno utvrđena. Takav žalbeni navod predstavlja žalbene razloge iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, pa ovaj drugostupanjski sud nije ovlašten cijeniti osnovanost žalbe s obzirom na taj razlog. Po navedenom žalbenom razlogu postupa prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbi čl. 52. OZ-a.  

19. Na koncu, ovršenica se u žalbi pozvala na pravo na dom, navodeći da se radi o njenoj jedinoj nekretnini u kojoj živi, pa je iz istog razloga predložila i odgodu ovrhe. Da se uistinu radi o nekretnini u kojoj ovršenica živi, može se zaključiti već iz navedene adrese ovršenice u ovršnom postupku, na koju joj se i dostavljaju sva pismena u ovom postupku i koja je identična adresi na kojoj se nalazi nekretnina na kojoj je određena ovrha. Međutim, ovršenica je odredbom čl. 12. Ugovora o kreditu zasnovala dobrovoljno založno pravo upravo na predmetnoj nekretnini.

20. Odredbom čl. 8. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - MU, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10, dalje u tekstu: Konvencija) je propisano da svatko ima pravo na štovanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, dok je stavkom 2. ovoga članka određeno da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu u interesu nacionalne sigurnosti, gospodarske dobrobiti zemlje, sprečavanja nereda ili sprečavanja zločina, zaštite zdravlja i morala ili zaštite prava i sloboda drugih.

21. Pojam doma za sud je činjenično pitanje, o kojem sud u parničnim postupcima pokrenutim tužbama s vindikacijskim zahtjevima odlučuje po kriterijima trajnosti faktične veze, imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja i pravna shvaćanja sadržana u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava. Zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije, materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u testu razmjernosti, budući da na drugoj strani, suprotstavljen prigovoru tuženika, u pravilu postoji interes vlasnika iz osnove prava vlasništva zaštićenog Ustavom Republike Hrvatske.

22. Po ocjeni ovog suda, isticanje prava na dom jeste žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 10. OZ-a, pa se upućuje prvostupanjski sud postupiti sukladno odredbama čl. 52. OZ-a i zbog ovih žalbenih navoda.  

23. Kako, dakle, nisu osnovani žalbeni razlozi, niti je prvostupanjski sud pri donošenju pobijanog rješenja o ovrsi počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.

Split, 31. kolovoza 2021.