1                 Poslovni broj: 11 Us I-331/2021-9

Poslovni broj: 11 Us I-331/2021-9

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužitelja 1. D. Z. i 2. F. Z., oboje iz S. J., koje zastupa opunomoćenica M. E., odvjetnica u M. L., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Z., radi ukidanja klauzule pravomoćnosti, 30. kolovoza 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-02/17-01/2, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-02 od 11. siječnja 2021.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Prvostupanjskim rješenjem Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Mali Lošinj KLASA: UP/I-942-03/17-01/31, URBROJ: 2170-11-02/7-17-5 od 7. kolovoza 2017. odbačen je prijedlog ovdje tužitelja za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenju Kotara Rijeka, Narodnog odbora Općine Mali Lošinj, Sekretarijata broj: …. od 10. lipnja 1959.

 

              2. Povodom žalbe ovdje tužitelja drugostupanjskim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-02/17-01/2, URBROJ: 514-04-02-01-01/07-21-02 od 11. siječnja 2021. pod toč. I. poništeno je rješenje Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Mali Lošinj KLASA: UP/I-942-03/17-01/31, URBROJ: 2170-11-02/7-17-5 od 7. kolovoza 2017. te je pod toč. II. odbijen prijedlog ovdje tužitelja za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenju Kotara Rijeka, Narodnog odbora Općine Mali Lošinj, Sekretarijata broj: … od 10. lipnja 1959.

 

              3. Tužitelji su protiv tuženika pravodobno ovom sudu podnijeli tužbu kojom su osporili zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi ističu kako je kao razlog odbijanja prijedloga za ukidanje klauzule pravomoćnosti u pobijanom rješenju navedeno kako je rješenje na kojem se traži ukidanje klauzule pravomoćnosti dostavljeno strankama na koje se ono odnosi pa da je stoga postalo pravomoćno i to bez obzira na činjenicu što je nedvojbeno utvrđeno da je stranka u odnosu na koju se donosi rješenje, I. L. pok. A., umro 4. lipnja 1921. zbog čega mu i nije moglo biti dostavljeno rješenje. Isto tako sin I. L. pok. A. N. L. nije bio optant, umro je 31. srpnja 1977. i nije bilo razloga da mu se oduzme imovina koju je naslijedio. Tužitelji su saznali za rješenje o nacionalizaciji nakon što su bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici nekretnine i nakon što su potezom zemljišnoknjižnog odjela izbrisani kao vlasnici. Nije bilo razloga da se mrtvoj osobi imenuje skrbnik te tužitelji smatraju da vlasniku nekretnine koja je oduzeta nikad nije dostavljeno rješenje o nacionalizaciji pa prema tome takvo rješenje nije moglo postati pravomoćno. Slijedom navedenog, predloženo je sudu donošenje presude kojom će se poništiti rješenje tuženika te ukinuti klauzula pravomoćnosti na rješenju Kotara Rijeka, Narodnog odbora Općine Mali Lošinj, Sekretarijata broj: … od 10. lipnja 1959.

 

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu pozvao na navode iz obrazloženja pobijanog rješenja te predložio odbiti tužbeni zahtjev.

 

5. Budući da pravno relevantne činjenice među strankama nisu sporne, tužitelji osporavaju samo primjenu prava, a stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu nisu izrijekom zahtijevale održavanje rasprave, to je sud na temelju odredbe čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez održavanja rasprave.

 

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

 

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan iz razloga navedenih u nastavku.

 

8. Prvenstveno je za istaći kako je točno da odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09, dalje: ZUP) nije predviđena mogućnost ukidanja potvrde izvršnosti i pravomoćnosti, kao što je to bio slučaj prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91 i 103/96), kojim je u čl. 283. st. 3. bilo propisano kako neosnovanu potvrdu izvršnosti ukida rješenjem tijelo koje je potvrdu stavilo, a rješenje će se odmah dostaviti sudu nadležnom za izvršenje („Neosnovanu potvrdu o izvršnosti, pravomoćnosti, odnosno konačnosti rješenja ukinut će rješenjem isto tijelo, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti“-USH-zaključak sjednice sudaca od 4. ožujka 1985.), međutim, prema ocjeni ovog suda izostanak izričite odredbe u ZUP-u ne isključuje takvu mogućnost, a čemu u prilog govori ustaljena interpretacija ZUP-a i praksa njegove primjene (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Usž-… od 5. ožujka 2021.).

 

9. Međutim, pogrešno tuženik navodi razlog zbog kojeg je zahtjev ovdje tužitelja za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenju od 10. lipnja 1959. trebalo odbiti. Razlog nije taj što tužitelji nisu dokazali da je potvrda pravomoćnosti na rješenju neosnovana, kako to smatra tuženik obrazlažući kako spisu ne prileži spis nacionalizacije, međutim kako je iz dostavne naredbe rješenja o nacionalizaciji razvidno da je isto stranci (utvrđenom prijašnjem vlasniku) dostavljeno putem staratelja A. Z. iz N. i da je rješenje postalo pravomoćno sa 1. srpnja 1959. (rješenje opskrbljeno klauzulom pravomoćnosti).

 

10. Prema stajalištu ovog suda, razlog za odbijanje zahtjev tužitelja za ukidanje klauzule pravomoćnosti na rješenju od 10. lipnja 1959. je taj što ovdje tužitelji nisu dokazali pravni interes u upravnom postupku, jer samo osoba kojoj rješenje nije dostavljeno odnosno I. L. pok. A. odnosno njegovi zakonski nasljednici imaju pravni interes tražiti ukidanje klauzule pravomoćnosti (tako i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Us-… od 24. travnja 2013.).

 

11. Naime, odredbom čl. 4. ZUP-a propisano je da je stranka osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

 

12. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je stranka u upravnom postupku svaka stranka o čijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku, znači da interes treba proizlaziti iz upravno-pravnih propisa. Pravni interes mora postojati u vrijeme vođenja upravnog postupka i mora biti neposredno vezan za upravnu stvar koja je predmet tog postupka.

 

13. Iz rješenja o nacionalizaciji Kotara Rijeka, Narodnog odbora Općine Mali Lošinj, Sekretarijata broj: … od 10. lipnja 1959. proizlazi, a što u postupku nije sporno, da je dostava istog određena stranci I. L. pok. A. po staratelju te da spisu ne prileži dokaz o uručenju rješenja istome. Također, proizlazi da predmetno rješenje od 10. lipnja 1959. sadrži klauzulu pravomoćnosti s danom 1. srpnja 1959.

 

14. Međutim, prema stajalištu suda pravni interes tužitelja za poništenje klauzule pravomoćnosti ne proizlazi iz sudskog spora koji je u međuvremenu pravomoćno okončan u njihovu korist, budući parnični postupak radi priznanja prava vlasništva za korist ovdje tužitelja, a koji se vodio protiv pravnih slijednika I. L. pok. A., nije dokaz o postojanju pravnog interesa u predmetnoj upravnoj stvari u smislu naprijed citirane odredbe Zakona. Iz istog razloga njihov pravni interes ne proizlazi niti iz činjenice da je upis, proveden u zemljišnim knjigama temeljem citirane presude, prema njihovim navodima brisan provedbom rješenja o nacionalizaciji.

 

15. Imajući u vidu izloženo, sud nalazi da osporenim rješenjem, iako je u obrazloženju pogrešno naveden razlog odbijanja, u konačnici nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, a ostali prigovori iz tužbe nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari.

 

16. Stoga je na temelju čl. 57. st. 2. ZUS-a, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

U Rijeci 30. kolovoza 2021.

 

 

                                                                                           Sutkinja

 

                                                                                      Dubravka Zec v.r.

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.