Broj: Gž Zk-304/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Z. s. s. S., Republika Slovenija, Lj., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica Lj. S., odvjetnica u P., …, radi uknjižbe prava vlasništva u zk. ul. 872 k. o. L., odlučujući o žalbi Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola Stalna služba u Pazinu, protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-10670/16 provedba pod poslovnim broj Z-14382/16 od 14. lipnja 2016., 17. listopada 2018.,

r i j e š i o   j e

I. Odbacuje se žalba Republike Hrvatske podnesena protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-10670/16 provedba pod poslovnim broj Z-14382/16 od 14. lipnja 2016., kao nedopuštena.

II. Nalaže se Općinskom sudu u Puli-Pola - zemljišnoknjižnom odjelu Buje-Buie brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-19967/2016 u zk. ul. 872 k. o. L..

Obrazloženje

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor Republike Hrvatske od 16. svibnja 2016. i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Z-10670/16 od 18. travnja 2016. (st. I. izreke). Nadalje, tim rješenjem naloženo je brisanje zabilježbe prigovora upisane temeljem čl. 127. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama rješenjem poslovni broj Z-14376/16 od 16. svibnja 2016. u zk. ul. 872 k. o. L. (st. II. izreke).

Protiv tog rješenja žali se Republika Hrvatska iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

Predlagatelj u odgovoru na žalbu osporava dopuštenost i osnovanost žalbe.

Žalba je nedopuštena.

Prema odredbi čl. 123. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK) strankama je protiv rješenja u zemljišnoknjižnom postupku kao redovni pravni lijek, uz prigovor, dopuštena i žalba.

Osim stranaka, žalbu su ovlaštene podnijeti i osobe na čija se knjižna prava upis odnosi i koje su provedenim upisnom na neki način povrijeđene u svom pravu. U pravilu, osim stranaka, na podnošenje žalbe ovlaštene su i osobe kojima se mora dostaviti rješenje u zemljišnoknjižnom postupku (čl. 121. ZZK).

Prema odredbi čl. 120. st. 1. ZZK rješenje u zemljišnoknjižnom postupku dostavit će se predlagatelju, odnosno njegovu opunomoćeniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena zabilježba.

U ovoj zemljišnoknjižnoj stvari Republika Hrvatska nije niti predlagatelj, niti protustranka, a niti osoba koja bi na predmetnoj nekretnini imala prava koja su upisana ili bi mogla biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Republika Hrvatska u žalbi niti ne tvrdi da bi na predmetnoj nekretnini imala neka knjižna prava.

Predmetna nekretnina (kčbr. 1644/1 kuća i dvorište površine 2211 m2) u trenutku zaprimanja prijedloga upisana je u zemljišnoj knjizi kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općinskog sindikalnog sveta G. R..

Republika Hrvatska i Republika Slovenija sklopile su Ugovor o uređenju imovinsko- pravnih odnosa ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 15/99 – dalje: Ugovor) koji je u Republici Hrvatskoj stupio na snagu 23. veljače 2000. ("Narodne novine", broj 4/00).

Člankom 2. st. 1. Ugovora propisano je da fizičke i pravne osobe jedne ugovorne strane koje su stekle pravo vlasništva i druga stvarna prava na nekretninama i pokretninama na teritoriju druge ugovorne strane, imaju na teritoriju te ugovorne strane jednaku pravnu zaštitu pred sudovima i drugim državnim tijelima kakva je zajamčena domaćim fizičkim i pravnim osobama.

Stavkom 2. istog članka Ugovora Republika Hrvatska i Republika Slovenija sporazumjele su se da se pod pravom vlasništva i drugim stvarnim pravima smatraju i prava korištenja, upravljanja i raspolaganja stečena na sredstvima u društvenom vlasništvu naplatnim putem.   

Dakle, nekretnina u Republici Hrvatskoj upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja za korist neke osobe sa sjedištem u Republici Sloveniji ima titulara vlasništva – upravo tu osobu, odnosno njezinog pravnog slijednika iz Republike Slovenije (ako je pravo korištenja stečeno naplatnim putem).

Stoga se na pitanje procesne stranačke legitimacije u konkretnom slučaju ne može primijeniti odredba čl. 362. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) jer se ne radi o nekretnini na kojoj nije utvrđeno u čijem je vlasništvu pa da bi time bila vlasništvo Republike Hrvatske. S obzirom da je pobijano prvostupanjsko rješenje dostavljeno Republici Hrvatskoj, ovdje još valja ukazati da samo dostavljanje rješenja nekoj osobi ne znači samo po sebi i da ta osoba ima status stranke ili osobe koja je izjednačena sa strankom ako istovremeno nije udovoljeno kriterijima iz odredbe čl. 120. st. 1. ZZK.

S obzirom na izneseno, Republika Hrvatska u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari nema položaj stranke u smislu odredbi čl. 95., 120. st. 1. i 121. ZZK i bez obzira na okolnost što joj je prvostupanjsko rješenje dostavljeno pa stoga, dakle, nije niti ovlaštena na podnošenje žalbe.

Stoga, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14) u vezi s odredbom čl. 91. st. 1. ZZK predmetnu žalbu Republike Hrvatske odbaciti kao nedopuštenu (čl. 358. st. 1. i 3. ZPP) i odlučiti kao u st. I. izreke ovog rješenja.

Ujedno je valjalo prvostupanjskom sudu naložiti i brisanje zabilježbe žalbe s obzirom da predmetna žalba više ne proizvodi pravni učinak (st. II. izreke). 

U Velikoj Gorici 17. listopada 2018.