Broj: Gž Zk-197/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice M. N., M. Z., …, OIB: …, koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u ZOU A. B. i I. K. iz Š., …, radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. 623 k. o. R., odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku Poseban zemljišnoknjižni odjel u Drnišu poslovni broj Z-175/16 od 22. travnja 2016., 26. listopada 2018.,

r i j e š i o   j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice M. N. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku Poseban zemljišnoknjižni odjel u Drnišu poslovni broj Z-175/16 od 22. travnja 2016. u dijelu pod točkama 1. i 2. izreke.

II. Ukida se isto rješenje u dijelu pod točkom 3. izreke.

III. Nalaže se Općinskom sudu u Šibeniku – Posebnom zemljišnoknjižnom odjelu u Drnišu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-175/16 u zk. ul. 623 k. o. R..

Obrazloženje

              Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

              "1. Odbija se prijedlog predlagateljice za ispravak zemljišnoknjižnog stanja nekretnine katastarske oznake čest. zem. 1489/1, Z. U. 623 k. o. R..

              2. Nalaže se Općinskom sudu u Šibeniku, Posebni zemljišnoknjižni odjel u Drnišu zabilježiti odbijanje prijedloga u zemljišnoj knjizi do pravomoćnosti ovog rješenja.

              3. Nalaže se Općinskom sudu u Šibeniku, Posebni zemljišnoknjižni odjel u Drnišu brisanje plombe od 19. veljače 2016. godine, nakon pravomoćnosti ovog rješenja."

Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba predlagateljice djelomično je osnovana (ali ne iz razloga navedenih u žalbi, već iz razloga na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti).

Donoseći pobijano rješenje u dijelu pod točkama 1. i 2. izreke prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 11, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP), a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK).

Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio predmetni prijedlog predlagateljice i isprave priložene prijedlogu, kao i stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga te je i pravilno zaključio da se prijedlogu nije moglo udovoljiti.

Prema odredbi čl. 200. st. 3. ZZK opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Osim toga, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.) (čl. 200a. st. 2. i st. 5. ZZK).

Predlagateljica, ne samo da nije dostavila niti jednu ispravu kojom bi dokazala pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih vlasnika, odnosno suvlasnika do njezinih pok. prednika, već štoviše, u prijedlogu ne navodi niti jednu osnovu stjecanja njezinih pok. prednika do upisanih suvlasnika na predmetnoj nekretnini. Tako iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. G. N. pok. I. proizlazi da njegovu ostavinsku imovinu, između ostalog, čini i izvanknjižno vlasništvo obiteljske kuće i okućnice, sve položeno na čest. zem. 1489/1 k. o. R.. No, niti pok. G. N. pok. I. (suprug predlagateljice), a niti njegovi pravni prednici (pok. T. N., njegova majka, a niti njegov pok. otac I. N. pok. I., nisu upisani kao suvlasnici predmetne čestice, a nije niti jasno na koji način bi predlagateljica stekla cijelu predmetnu nekretninu, kada je pok. T. N. svoga supruga I. N. pok. I. naslijedila samo u 17/72 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. 236, 237, 240, 245 i 251 k. o. R..

Osim toga, iz izvoda iz popisa katastarskih čestica Područnog ureda za katastar Šibenik, Odjela za katastar nekretnina Drniš od 11. prosinca 2013. (list 9 spisa) je vidljivo da je I. N. pok. I. iz M. Z. upisan kao posjednik dijela kč. br. 1489/1 k. o. R., a ne cijele čestice.

Slijedom navedenog, i prema ocjeni ovog suda drugog stupnja, predlagateljica ispravama priloženim prijedlogu nije učinila vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva na predmetnoj kč. br. 1489/1 k. o. R. u cijelosti pa stoga, dakle, ne postoji niti opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka (čl. 200. st. 3. ZZK).

Donoseći pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom 3. izreke prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju povredu sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. ZZK. Pobijano prvostupanjsko rješenje u tom dijelu je proturječno izreci rješenja u dijelu pod točkom 2.

Naime, kada je prvostupanjski sud naložio upis zabilježbe odbijenog prijedloga (točka 2. izreke), onda nije jasno iz kojih razloga pod točkom 3. nalaže brisanje plombe od 19. veljače 2016. (plomba zaprimljenog prijedloga), nakon pravomoćnosti rješenja. Naime, s provedbom upisa zabilježbe odbijenog prijedloga, plomba zaprimljenog prijedloga više niti ne može biti upisana pa se slijedom toga, niti ne može naložiti njezino brisanje.

S obzirom na izneseno, valjalo je na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK odbiti kao neosnovanu žalbu predlagateljice i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkama 1. i 2. izreke te odlučiti kao u st. I. i st. III. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod točkom 3. izreke ukinuti (bez vraćanja predmeta na ponovni postupak).

U Velikoj Gorici 26. listopada 2018.