Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: Gž-1385/2021-4

 

 


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1385/2021-4

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Svjetlane Vidović, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja B. M., iz S., OIB: , zastupanog po punomoćniku B. B., odvjetniku u S., protiv tuženika: 1. Z. V., iz Z., OIB: , 2. J. D. S., iz Z., OIB: , 3. D. S., iz Z., OIB: i 4. I. B., iz Z., OIB: , tuženici 1. i 2. zastupani po punomoćnicima odvjetnicima iz odvjetničkog društva V. i partneri j.t.d. u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Ps-234/15 od 15. ožujka 2021., na sjednici vijeća održanoj 26. kolovoza 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbijaju se žalbe tužitelja i tuženika: 1. Z. V. i 2. J. D. S., kao neosnovane i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj Ps-234/15 od 15. ožujka 2021.

 

 

Obrazloženje

 

  1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

1. Utvrđuje se da tužitelj B. M. (OIB: ) iz S., ima pravni položaj zaštićenog najmoprimca na stanu u S., koji je položen na I katu, označen brojem 1, površine je 136,69 m2 i sastoji se od hodnika, četiri sobe, WC-a, kupatila, kuhinje s blagovaonom, ostave, kuhinje s dnevnim boravkom i balkona, te je orijentacije istok-zapad, a koji stan je vlasništvo tuženih Z. V. (OIB: ) iz Z., J.-D. S. (OIB: ) iz Z., D. S. (OIB: ) iz Z.,  i I. B. (OIB: ) iz Z.

2. Ova presuda u cijelosti zamjenjuje sljedeći Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom:

Tužitelj B. M. (OIB: ) iz S., kao zaštićeni najmoprimac s jedne strane, te tuženici Z. V. (OIB: ) iz Z., J.-D. S. (OIB: ) iz Z., D. S. (OIB: ) iz Z. i I. B. (OIB: ) iz Z., kao najmodavci s druge strane, zaključuju sljedeći

 

UGOVOR O NAJMU STANA SA ZAŠTIĆENOM NAJAMNINOM

 

Članak 1.

Najmodavci Z. V., J.-D. S., D. S. i I. B. daju, a zaštićeni najmoprimac B. M. uzima u najam stan u S., koji je položen na I katu, označen brojem 1, površine je 136,69 m2 i sastoji se od hodnika, četiri sobe, WC-a, kupatila, kuhinje s blagovaonom, ostave, kuhinje s dnevnim boravkom i balkona, te je orijentacije istok-zapad.

Članak 2.

Zaštićeni najmoprimac je u smislu odredaba Zakona o najmu stanova s danom stupanja na snagu tog zakona stekao prava i obveze zaštićenog najmoprimca kao osoba koja je na tom stanu imala status nositelja stanarskog prava.

Članak 3.

Ugovorne stranke su složne da zaštićeni najmoprimac, do svakog 10-og dana u mjesecu za tekući mjesec, najmodavcu plaća zaštićenu najamninu određenu Zakonom o najmu stanova, koja zaštićena najamnina za mjesec studeni 2020. godine iznosi 393,64 Kn. Komunalnu naknadu i ostale troškove u svezi korištenja stana zaštićeni najmoprimac plaća izravno odnosnim korisnicima tih prihoda.

Članak 4.

Zaštićeni najmoprimac prima u najam stan isključivo radi stanovanja.

Članak 5.

Članovi obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca su njegova supruga R. M. (OIB: ), njegova kći Z. M. (OIB: ), njegov sin I. M. (OIB: ) i njegov nećak J. G. (OIB:) koji stanuju zajedno sa zaštićenim najmoprimcem u stanu koji je predmet ovog ugovora i mogu se njime koristiti.

Članak 7.

Ovaj ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom sklapa se na neodređeno vrijeme.

Članak 8.

Najmodavci daju zaštićenom najmoprimcu stan koji je predmet ovog ugovora u stanju u kojem se nalazi na dan sklapanja ovog ugovora. Zaštićeni najmoprimac i članovi njegova obiteljskog domaćinstva imaju pravo koristiti sve prostorije koje pripadaju stanu koji je predmet ovog ugovora, te zajedničke prostorije, dijelove i uređaje zgrade, kao i zemljište koje služi uporabi zgrade, a sve u skladu s propisima koji to reguliraju.

Članak 9.

Stranke utvrđuju da su najmodavci odgovorni za nedostatke u stanu, te štetu koja zbog tih nedostataka nastane sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima, te su najmodavci dužni vršiti redovito investicijsko održavanje stana i zajedničkih dijelova zgrade o svom trošku.

Članak 10.

Zaštićeni najmoprimac se obvezuje koristiti stanom s dužnom pažnjom na način da ga čuva od oštećenja, obavijestiti najmodavce o potrebi obavljanja popravaka u predmetnom stanu koji su na teret najmodavaca, o svom trošku popraviti oštećenja u stanu koja je sam prouzročio ili koja su prouzročile osobe koje zajedno s njim koriste stan.

Članak 11.

Otkaz ili raskid ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom najmodavci mogu dati samo iz razloga i na način utvrđen Zakonom o najmu stanova.

Članak 12.

Na prava i obveze ugovornih stranaka koje nisu uređene ovim ugovorom primjenjivat će se odredbe Zakona o najmu stanova.

II. Dužni su tuženici Z. V. (OIB: ), J.-D. S. (OIB:), D. S. (OIB: ) i I. B. (OIB: ) solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju B. M. (OIB: ) parnični trošak u iznosu od 3.500,00 kn sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 25. ožujka 2021. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za referentno razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.”

 

2. Protiv prvostupanjske presude žalbe su podnijeli tužitelj i tuženici: 1. Z. V. i 2. J. D. S. (u daljnjem tekstu: tuženici 1. i 2.). Tuženici 1. i 2. pobijaju presudu u cijelosti, a tužitelj u dijelu pod točkom II. izreke kojim je odlučeno o parničnom trošku. Presuda se pobija zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da sud drugog stupnja preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev, podredno da je ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. 

 

  1. Na žalbe nije odgovoreno.

 

4. Žalbe tužitelja i tuženika 1. i 2. nisu osnovane.

 

5. Predmet spora je utvrđenje da tužitelj ima pravni položaj zaštićenog najmoprimca na stanu u S.,  na I. katu, stan broj 1, površine 136,69 m2, vlasništva tuženika i donošenje presude koja nadomješta ugovor o najmu predmetnog stana sa zaštićenom najamninom između tužitelja kao najmoprimca i tuženika kao najmodavaca.

 

6. Na temelju izvedenih dokaza prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je tužitelj zaštićeni najmoprimac s obzirom da je taj status stekao stupanjem na snagu Zakona o najmu stanova („Narodne novine“, broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06, u daljnjem tekstu: ZNS).

 

7. Nadalje, pravilno je u pobijanoj presudi navedeno da ista zamjenjuje ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom s obzirom da se jedino takav zahtjev može postaviti u parnici ove naravi.

 

8. U predmetnom stanu je jednu sobu do svoje smrti 1996. koristila A. K., koja je imala status zaštićenog podstanara, a koja je u tom svojstvu izričito navedena u rješenju Sekretarijata za opću upravu, Odsjeka za stambene poslove Općine Split od 1. prosinca 1983. kojim je tužitelju priznat status nositelja stanarskog prava na predmetnom stanu, s tim da je A. K. priznat status zaštićenog podstanara s obzirom da koristi prvu sobu od ulaza lijevo u predmetnom stanu.

 

9. Prema odredbi članka 148. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/85, 42/86, 22/92 i 70/93, u daljnjem tekstu: ZSO), osobi koja se na dan 23. srpnja 1959. (dan stupanja na snagu Zakona o stambenim odnosima "Službeni list" FNRJ broj 18/59), zatekla kao podstanar, otkaz podstanarskog odnosa može se dati samo u slučajevima i pod uvjetima koji su tim Zakonom određeni za davanje otkaza korištenja stana stanaru. Tako je bilo propisano i Zakonom o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 52/74).

 

10. Prema tome, citirana zakonska odredba je štitila zaštićenog podstanara kod otkazivanja podstanarskog odnosa, ali mu nije priznat status stanara (sustanara) na dijelu stana kojeg je koristio.

 

11. Nakon smrti A. K., tužitelj je imao pravo proširiti se na sobu koju je koristila A. K., pa neosnovano tuženici polažu pravo na sobu koju je ista za života koristila, kako se to tražilo protutužbenim zahtjevom koji je pravomoćno odbijen.

 

12. Iz nalaza i mišljenja i dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka R. M. proizlazi kako se ovdje radi o stambenom prostoru koji je lociran unutar prvog kata stambenog objekta anagrafske oznake u S. Predmetni stan se sastoji od hodnika, četiri sobe, WC-a, kupatila, kuhinje s blagovaonom, ostave, kuhinje s dnevnim boravkom i balkona, a isti je orijentacije istok – zapad. Temeljem izmjere predmetnog stambenog prostora, utvrdio je vještak da je neto površina stambenog prostora posjeduje 137,60 m2, a što je minimalna razlika od površine obračunate u izračunu mjesečne zaštićene najamnine 136,69 m2. Što se tiče lokacije prve sobe od ulaza lijevo, radi se o jednoj spavaćoj sobi koja predstavlja sastavni dio predmetnog stambenog prostora anagrafske oznake , a predmetna soba je u fizičkom smislu oduvijek pripadala predmetnom stanu kao jednoj jedinstvenoj cjelini.

 

13. Prema odredbi članka 46. ZNS-a kad se jedan sustanar, zaštićeni najmoprimac trajno prestane koristiti dijelom stana, ostali sustanari, zaštićeni najmoprimci mogu se proširiti na ispražnjeni dio stana uz suglasnost najmodavca, dok je stavkom 2. propisano ako se ne suglasi sa proširenjem sustanara najmoprimca, najmodavac može ispražnjeni dio stana koristiti za svoje poslove. Vlasnik je dužan na zahtjev najmoprimca fizički odijeliti svoj dio stana, koji koristi od preostalog dijela stana, samo ako bi se useljenju vlasnika bitno pogoršali uvjeti stanovanja sustanara najmoprimca.

 

14. Na temelju izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da predmetni stan predstavlja jednu jedinstvenu uporabnu cjelinu, da je prednica tuženika pok. S. S. vrlo dobro bila upoznata sa činjenicom smrti A. K., a njena suglasnost da tu sobicu koriste zaštićeni podstanar i članovi domaćinstva tužitelja, koji su se nakon smrti A. K. proširili na sobu koju je ona koristila očituje se kroz činjenicu da je prednica tuženika za života primala ukupni iznos zaštićene najamnine za svih 136,69 m2 površine predmetnog stana i nikada nije prigovarala tužitelju što koristi cijeli stan.

 

15. S obzirom da je tužitelju pravomoćnim rješenjem Upravnog tijela iz 1983. priznato stanarsko pravo na predmetnom stanu, te s obzirom na činjenicu da isti nema drugu useljivu kuću ili stan, to su se ispunile zakonske pretpostavke za zaključenje ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom na cijelom stanu, koji stan predstavlja jedinstvenu uporabnu cjelinu.

 

16. Nadalje, sukladno odredbi članka 37. ZNS-a osobe navedene u tužbenom zahtjevu i to R. M., Z. M., I. M. i J. G. imali su položaj člana obiteljskog domaćinstva tužitelja te su kao takvi uneseni u ugovor o najmu stana, dok je L. G. preminula, pa je u tom dijelu ista izostavljena iz točke 5. ugovora.

 

17. Što se tiče visine mjesečne zaštićena najamnine za predmetni stan prvostupanjski sud je prihvatio dostavljeni izračunu zaštićene najamnine od strane Grada S.

 

18. Polazeći od svega naprijed navedenog, iz dokaza izvedenih tijekom postupka  proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva te ga je prvostupanjski sud pravilno prihvatio. Prvostupanjski sud je pravilno, sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a, u svezi s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tuženicima naložio da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu koji je pravilno utvrdio prvostupanjski sud.

 

19. Žalbeni razlozi i navodi tužitelja i tuženika 1. i 2. su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Suprotno žalbenim navodima tuženika 1. i 2. prvostupanjski sud nije prekoračio tužbeni zahtjev niti su u postupku počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka.

 

20. Radi toga su, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijene žalbe tužitelja i tuženika 1. i 2. kao neosnovane i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Split, 26. kolovoza 2021.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović, v. r.

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu