Poslovni broj 34 Gž Ovr-1675/2020-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 34 Gž Ovr-1675/2020-3

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja V. Z. /OIB:…/ iz Z., kojeg zastupa mr. sc. K. V., odvjetnica iz Z. protiv ovršenika H. P. /OIB:…/ iz Č., kojeg zastupa T. S., odvjetnica u Odvjetničkom društvu J., Č. Z. i S. d.o.o. iz Z., uz sudjelovanje treće osobe M. M. /OIB:…/ iz Z., kojeg zastupa T. R., odvjetnik u Odvjetničkom društvu R. & Š. d.o.o. iz Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-546/2019-91 od 27. rujna 2019., nadnevka 26. kolovoza 2021.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

              I. Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-546/2019-91 od 27. rujna 2019.

 

          II.  Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za  naknadu troška žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odgođena je provedba ovrhe određena rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-669/2014 od 10. ožujka 2014. na 1/3 dijela nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog građanskog suda u Zagrebu, zk. tijelo A II, u  zk. ul. 1..¹, k.o. G. Z., kčbr. 1..² obiteljska stambena zgrada u ulici …, površine 920 m2, do pravomoćnosti odluke Općinskog građanskog suda u Zagrebu o utvrđivanju djelomične nedopuštenosti iste ovrhe.

 

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., u daljnjem tekstu: OZ-a), predlaže ukidanje istog slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbenog postupka.

 

3. Ovršenik nije odgovorio na žalbu ovrhovoditelja. Na žalbu ovrhovoditelja se očitavala treća osoba, tako što osporava navode iste, predlaže odbiti je kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. U ovom stadiju postupka sporno je, kao i tijekom prvostupanjskog postupka, jesu li se ispunile zakonske pretpostavke za odgodu predmetne ovrhe na prijedlog treće osobe, M. M. (u daljnjem tekstu: treća osoba), utoliko što ovrhovoditelj tvrdi da treća osoba nije učinila vjerojatnim postojanje svog prava, štete koja bi bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva i da je tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na podnošenje koje je upućena "preuranjena", a treća osoba u očitovanju na žalbu ovrhovoditelja da je postojanje istih dokazao izvornim javnoovjerovljenim privatnim ispravama iz 2008. i originalnom uplatnicom o isplati kupovine, da bi u slučaju provedbe ovrhe na njegovoj nekretnini pretrpio štetu najmanje u iznosu  400.000,00 EUR koliko je 2008. platio na ime kupovine i da je tužba radi proglašenja ovrhe nedopuštenom podnesena nakon pravomoćnosti rješenja o upućivanju u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

 

6. Ovršnim pravilima o prigovoru treće osobe propisano je između ostalog:

 

-          da osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom (članak 53. stavak 1. OZ-a);

 

-          da će sud podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svog prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (članak 60. stavak 1. OZ-a);

 

-          i da u parnici iz stavka 1. članka 60. treća osoba može tražiti da se utvrdi postojanje prava ako joj ga koja od stranaka osporava (članak 60. stavak 4. OZ-a).

 

7. Ovršnim pravilima o odgodi ovrhe na prijedlog treće osobe propisano je između ostalog:

 

-          da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena /članak 60./ (članak 67. stavak 1. OZ-a);

 

-          i da će sud odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade jamčevinu za štetu koju bi ovršenik ili treća osoba mogla trpjeti zbog provedbe ovrhe (članak 68. OZ-a).

 

8. Iz stanja spisa proizlazi:

 

    - da je rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu suda poslovni

broj Ovr-669/2014 od 10. ožujka 2014., na temelju ovršne isprave (presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-8367/2008-48 od 4. svibnja 2012.) određena ovrha radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja na dvije nekretnine ovršenika - 1/3 dijela nekretnine upisane kao zk. tijelo A II u zk. ul. br. 1..¹ k.o. G. Z., Obiteljska stambena zgrada u ulici … sagrađena na čestici. br. 1..², kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, i stanu na V. (petom) katu - koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija u  površini od 34,51 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi …, Z., sagrađena na čest. br. 2..¹, po novoj izmjeri čest. br. 6… k.o. C., upisana u zk. ul. br. 2..² k.o. G. Z. kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu (poduložak br. … k.o. G. Z.);

 

- da je treća osoba podnijela 21. veljače 2018. prigovor protiv rješenja o ovrsi vezano za provedbu ovrhe na jednoj od nekretnina koje su predmet ovrhe (1/3 dijela Obiteljska stambena zgrada u ulici …) i prijedlog za odgodu ovrhe (list 235. - 242. spisa), o kojima je odlučeno rješenjem od 17. siječnja 2019. na način da je treća osoba upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštene (stavak I. izreke) i odbačen prijedlog za odgodu treće osobe od 21. veljače 2018. (list 288. spisa /stavak II. izreke/), a koje rješenje je potvrđeno rješenjem ovog suda poslovni broj Gž Ovr-1018/2019-3 od 13. lipnja 2019. (list 320. - 322. spisa);

 

- da je treća osoba 8. kolovoza 2019. (list 329. spisa) pokrenula parnicu na koju je upućena naprijed navedenim rješenjem, koja parnica je u tijeku (spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-11228/2019);

 

- da je ovrhovoditelj podneskom od 27. veljače 2008. predložio odgodu ovrhe na šest mjeseci (list 243. spisa), te da je rješenjem od 28. veljače 2018. po istom prijedlogu odgođena ovrha do 28. kolovoza 2018. (list 298. spisa);

 

- da je treća soba 8. kolovoza 2019. ponovo podnijela prijedlog za odgodu ovrhe (list 323. - 328. spisa) i u istome se pozvala i ponovo dostavila u preslici ovjerenu potvrdu i punomoć vezano za kupoprodaju predmetne nekretnine od 4. travnja 2008. (list 240. - 242. spisa) i interni nalog o izvršenoj isplati ugovorene kupovine /protuvrijednost u kunama od 400.000,00 Eura/ od 4. travnja 2008. (list 242. spisa), a o kojem prijedlogu je odlučeno pobijanim rješenjem (list 394. - 395. spisa);

 

- da ovrhovoditelj u prilog odbijanja prijedloga treće osobe nije iskazao spremnost davanja jamčevine za štetu koju bi treća osoba mogla trpjeti zbog provedbe ovrhe (članka 68. OZ-a);

 

- i da je nad ovršenikom 2019. otvoren i zaključen jednostavni stečaj potrošača zbog neznatnosti imovine koja bi se mogla unovčiti (Sp-2176/2019).

 

9. Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja pravilno je zaključio da su se u okolnostima predmetnog slučaja ispunile zakonom određene pretpostavke za odgodu ovrhe na prijedlog treće osobe (da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava na jednoj od nekretnina koje su predmet ovrhe /1/3 obiteljske stambena zgrada u ulici …/, da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i da je u roku pokrenula parnicu na koju je upućena) i za svoju odluku u bitnome dao jasne razloge.

 

10. Naime, na temelju ovjerene potvrde sa punomoći i nalogom o prijenosu ugovorene kupovine, sve od 4. travnja 2008., uz neosporavan kvalificirani posjed nekretnine, kao jedino vjerojatno ostaje da je između treće osobe i ovršenika sklopljena realna pogodba 2008. (kupoprodaja) koja je za predmet imala promjenu vlasništva na 1/3 dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama kao zk. tijelo A II, u  zk. ul. 1..¹, k.o. G. Z. (prestanak vlasništva ovršenika i stjecanje vlasništva po trećoj osobi), odnosno da se treću osobu ima smatrati predmnijevanim vlasnikom u skladu sa odredbom 166. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak), čime je ista učinila vjerojatnim postojanje svog prava na toj nekretnini koja je predmet ovrhe, i kojoj kao takvoj pripada pravo na zaštitu ne samo od ovrhovoditelja, već i od ovršenika kao upisanog vlasnika nekretnine u zemljišnim knjigama (članak 1. Protokola Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda /Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj: 18/1997., 6/1999., 14/2002., 13/2003., 9/2005., 1/2006., 2/2010./). Stoga, za ocjenu vjerojatnosti prava treće osobe koja polaže na predmetnu nekretninu nisu mjerodavna stvarna pravila o načinu stjecanja nekretnine na koja se poziva ovrhovoditelj.

 

11. Nadalje, pored činjenice da je treća osoba na ime kupovine 2008. isplatila ovršeniku protuvrijednost u kunama od 440.000,00 Eura, da ovršenik na ime glavnice duguje višemilijunski iznos koji je utvrđen ovršnom ispravom iz 2012. ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi u dijelu kojim tvrdi da treća osoba nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe na 1/3 dijela Obiteljska stambena zgrada u ulici … pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (šteta koju ona ne bi mogla poslije u redovnom postupku naknaditi od ovršenika, a niti od ovrhovoditelja, ili bi to mogla uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće). Osim toga, žalitelj ispušta iz vida, a što proizlazi iz stanja spisa, da je nad ovršenikom 2019. otvoren i zaključen jednostavni stečaj potrošača zbog neznatnosti imovine koja bi se mogla unovčiti, i da  iako je mogao nije iskazao spremnost davanja jamčevine za štetu koju bi treća osoba mogla trpjeti zbog provedbe ovrhe (okolnosti koje, uz navedeno, upućuje na zaključak da u slučaju nastavka provedbe ovrhe i prodaje nekretnine, treća osoba u redovnom postupku, ukoliko uspije u parnici radi nedopuštenosti ovrhe na koju je upućena, ne bi mogla naknaditi štetu od ovršenika, a niti od ovrhovoditelja, ili bi to mogla uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće).

 

12. Kako iz stanja spisa proizlazi da je o prigovoru treće osobe odlučeno rješenjem od 17. siječnja 2019., na način da je treća osoba upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštene na predmetnoj nekretnini (potvrđeno ovosudnim rješenjem Gž Ovr-1018/2019-3 od 13. lipnja 2019.), da je treća osoba prije zaprimanja drugostupanjskog rješenja (prije početka roka od 15 dana za pokretanje parnice) pokrenula parnicu na koju je upućena navedenim rješenjem, koja parnica je u tijeku (spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-11228/2019), to se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi niti u dijelu kojim žalitelj tvrdi da nije ispunjen uvjet iz članka 67. OZ-a jer da treća osoba nije u roku pokrenula parnicu na koju je upućena, odnosno da ju je pokrenula „preuranjeno“. Naime, za ostvarenje uvjeta iz članka 67. OZ-a dovoljno je da treća osoba u roku petnaest dana pokrene parnicu na koju je upućena (članak 67. stavak 1. u vezi s člankom 60. stavkom 1/1. OZ-a). Pitanje preuranjenosti tužbe radi nedopuštenosti ovrhe može eventualno biti razmatrano u parničnom postupka povodom te tužbe, kao posebna procesna pretpostavka, ukoliko bi od iste zavisila dopustivost parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili rješavanje nekih incidentalnih pitanja u toj parnici.

 

13. Ovrhovoditelju koji nije uspio sa žalbom ne pripada pravo na trošak iste (članak 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a).

 

14. Zaključno, ispitivanjem pobijanog rješenja i postupka koji je prethodio nisu utvrđeni razlozi zbog kojih se pobija, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak I., članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a za stavak II.). 

 

U Zagrebu 26. kolovoza 2021.

 

       Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.