Broj: Gž Zk-803/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vicka Prančića kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Zorana Kežića i Denis Pancirov Parcen kao članova vijeća u pravnoj stvari tužitelja 1) E. G., OIB: …, Z., 2) D. G., OIB:…, P., 3) A. J., pok. P., OIB:…, P., 4) B. G., OIB:…, K., 5) M. G., OIB: …, P., 6) A. G., pok. I., OIB:…, P., 7) M. G. pok. K., OIB:…, P., i 8) E. Š. pok. K., OIB:…, svi  zastupani po zajedničkom punomoćniku I. B., odvjetniku u R., protiv tuženika Općine P., OIB: … P., radi ispravka, brisanja zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o tuženikovoj žalbi izjavljenoj protiv presude zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1223/2018 od 21. kolovoza 2018., u sjednici vijeća održanoj 8. studenoga 2018.,

r i j e š i o   j e

Ukida se presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1223/2018 od 21. kolovoza 2018. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom naložen je ispravak zemljišnoknjižnog upisa u zemljišnu knjigu toga suda na nekretnini oznake čest. zem. 8614/2, zk. ul. 5048 k.o. P. nastalog na temelju rješenja, zapisnika zemljišno knjižnog odjela toga suda poslovni broj Z-11240/2007/5020 od 19. ožujka 2013. i uspostava zemljišno knjižnog stanja na način da se briše pravo su/vlasništva sa imena tuženika Općine P. uz istovremeni upis prava suvlasništva na ime I-tužiteljice u 110/619 dijela, II- tužitelja u 21/619 dijela, III i IV-tužitelja svakog u 47/619 dijela, V, VI, VII i VIII-tužitelja svakog u 17/619 dijela za predmetnu nekretninu, dok za preostalih 326/619 dijela upis prava vlasništva ostaje neizmijenjen na predmetnoj nekretnini u korist Općine P..

Protiv ove presude žalbu izjavljuje tuženik, pobijajući je iz žalbenih razloga iz članka 353. stavak 2. u svezi stavka 1. točka 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda ukine.

Tužitelji u odgovoru na žalbu predlažu žalbu odbiti, navodeći da je pobijana presuda na zakonu osnovana i time presudu zbog ogluhe, u cijelosti potvrditi.

Žalba je osnovana.

Ispitujući presudu u smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud kao drugostupanjski nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 4. ZPP-a na koju pazi po službenoj dužnosti, zbog čega se presuda za sada ne može ispitati.

Naime, ovaj sud zaključuje da je sud prvog stupnja protivno odredbama ZPP-a i baš odredbe članka 3. stavak 3. ZPP-a utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala, a u odnosu na postavljeni zahtjev kojim stranke ne mogu raspolagati. Uostalom, sam zakonodavac u odredbi članka 331.b stavak 2. ZPP-a propisuje da se presuda zbog ogluhe neće donijeti, čak i ako je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. toga članka,ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati.

Ovo iz razloga, jer je sud prvog stupnja, prilikom donošenja presude zbog ogluhe odlučio o osnovanosti tužbenog zahtjeva kojim se nalaže ispravak zk. upisa izvršenog u provedenom ispravnom postupku pred tim sudom, priznajući time tužiteljima pravo su/vlasništva na nekretnini koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi, a kako proizlazi iz vlasničkog lista za nekretninu oznake čest. zem. 8614/2, zk. ul. 5048 k.o. P.,u naravi ceste i putevi, površine 619 m2.

Temeljem članka 8. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 140/01., 100/04., 152/08., 126/10, 55/13. i 60/13.) zemljišne knjige, izvadci,ispisi i prijepisi iz zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava.

Osnovana je tuženikova žalba kada se poziva na odredbe Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11,dalje ZC-a) koji u odredbi članka 101. ZC-a propisuje da je nerazvrstana cesta,inače definirana člankom 98. stavkom 1. ZC-a javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (stavak 1.), te se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (stavak 2.).

Temeljem članka 102. stavka 2. ZC-a propisano je da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave.

Temeljem članka 30. stavak 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Slijedom navedenih zakonskih odredbi, nerazvrstane ceste, dakle ceste,putovi u smislu članka 98. stavak 1. ZC-a koji se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti, ne mogu biti u su/vlasništvu fizičkih osoba, slijedom čega je sud odlučivao o raspolaganju stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala (članak 3. stavak 3. ZPP-a), a koja sud neće uvažavati niti se u odnosu na njih može donijeti presuda zbog ogluhe (članak 331.b stavak 2. ZPP-a).

Uz navedeno, sud je počinio i žalbom ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 5. ZPP-a, jer je protivno odredbi članka 331.b stavka 1. točke 3. ZPP-a donio presudu zbog ogluhe, budući su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u protivnosti s općepoznatim činjenicama, dakle da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, kao što je u konkretnom slučaju pravo su/vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi, odnosno, ispravak zk. upisa u ispravnom postupku, a što je bilo od utjecaja na donošenje nezakonite i nepravilne pobijane presude.

Kako je sud prvog stupnja, uz ukazane bitne povrede odredaba parničnog postupka, na pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio materijalno pravo prihvaćajući tužbeni zahtjev i donoseći presudu zbog ogluhe, valjalo je u tom smislu temeljem odredbe članka 369. stavak 1. i 370. ZPP-a ukinuti pobijanu presudu zbog ogluhe i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Suprotno žalbenim razlozima, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba ZPP-a kada tužbu s prilozima i pozivom za davanje odgovora na tužbu nije dostavio generalnom punomoćniku tuženika,a što bi,po navodu žalitelja trebala biti općepoznata činjenica i razlog zbog kojeg tuženik nije dostavio odgovor na tužbu. Naime, iz odredbi ZPP-a koje govore o dostavi, od članka 133. – 149.b nigdje nije propisana odredba, niti je to utvrđeno kao općepoznata činjenica, da sud prilikom dostave tužbe na odgovor mora znati da tuženik ima generalnog punomoćnika koji je evidentiran u sudskoj upravi toga suda prema priloženoj generalnoj punomoći, ili ako zna da mu navedena pismena dostavi,budući se ne radi o načinu dostave propisan odredbom članka 133.b ZPP-a. Stoga je dostava tužbe i priloga pravilno obavljena u smislu citiranih zakonskih odredbi.

U ponovljenom postupku sud će nakon otklanjanja ukazane mu postupovne povrede, u nastavku postupka i nakon utvrđenja svih činjenica temeljem izvedenih dokaza te njihove ocjene, poglavito obzirom na ukazane odredbe ZC-a, donijeti pravilnu i na zakonu osnovanu sudsku odluku.

U Splitu 8. studenoga 2018.