1                            Broj: Jž-1553/2019

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S. H., zbog prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Čakovcu od 17. svibnja 2019., broj: 33. Pp J-73/2019-49, u sjednici vijeća održanoj 25. kolovoza 2021.,

p r e s u d i o    j e

I.              Prihvaća se žalba okr. S. H., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda na način da se, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. S. H. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA OD OPTUŽBE

              da bi:

              dana 11. veljače 2018., u 02,50 sati, u društvenom domu u S., pod utjecajem alkohola od 1,03 g/kg narušavao javni red i mir, prilikom održavanja godišnje skupštine DVD-a D. – S., na način da je na glavi nosio kapu tzv. „beretku“ s ustaškim obilježjima (grb sa crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom „BOG I HRVATI“) te je na opisani način na javnom mjestu isticao zabranjene simbole i na taj način uznemirio prisutne goste remeteći javni red i mir,

              - pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II.              Uslijed gornje odluke, okr. S. H. se vraća vunena kapa „beretka“, crne boje, veličine 62, marke „CSV“, proizvođača „CROSPORT-VEZ“, s natpisom „BOG I HRVATI“ te grbom sa šahovnicom čija polja su bijelo-crvenih boja dok je početno polje bijele boje, privremeno oduzeta Potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta broj xxxxx od 11. veljače 2018.

III.              Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

Obrazloženje

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Čakovcu od 17. svibnja 2019., broj: 33. Pp J-73/2019-49, okr. S. H. je proglašen krivim da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena kazna zatvora u trajanju 30 dana i, na temelju čl. 44. Prekršajnog zakona, primijenjena, uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku 12 mjeseci ne počini isti ili sličan prekršaj. Istom presudom, izrečena je mjera oduzimanja predmeta te je odlučeno da je okrivljenik obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna.

2.              Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja odvjetnika D. K., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te odluke o kazni i zaštitnoj mjeri. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od krivnje te da mu se vrati kapa tzv. beretka koja mu je oduzeta pobijanom presudom.

3.              Žalba je osnovana.

4.              Osnovano okrivljenik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se protiv okr. S. H. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj.

4.1.              Naime, prvostupanjski sud je okr. S. H. proglasio krivim da je prekršaj iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža, remeti javni red i mir“), počinio na način da je na glavi nosio kapu tzv. „beretku“ s ustaškim obilježjima (grb sa crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom „BOG I HRVATI“). U obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud navodi: „Na beretki koja je oduzeta okrivljeniku nalazi se grb sa šahovnicom s prvim bijelim poljem, koji amblem predstavlja simbol nacističko-fašističke tvorevine NDH. Kao službeni hrvatski grb kroz povijest, ustalila se šahovnica s prvim crvenim poljem (Banovina Hrvatska, Kraljevina Jugoslavija…). Iako je grb s prvim bijelim poljem također bio kroz povijest u upotrebi (NDH), a on postoje trajno ustaški amblem koji se nakon poraza NDH uklanja iz upotrebe. Okrivljeniku je dakle to trebalo biti poznato, da to nije starohrvatski grb …“.

4.2.              Ovakvo obrazloženje prvostupanjskog suda moglo bi se eventualno prihvatiti samo u slučaju da se u hrvatskoj povijesti grb s prvim bijelim poljem koristio samo i isključivo nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske (1941.) odnosno za vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske (do 8. svibnja 1945.), a to nije tako. Pritom treba navesti da se grb koji je bio u uporabi za vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske, osim od štita s 25 kvadratičastih polja, bijelih i crvenih, poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo, sastojao i od slova „U“ s tropletom.

4.3.              Po stanovištu ovog suda, nošenjem kape „beretke“ na kojoj se nalazi „grb sa crveno-bijelom šahovnicom, s početnim bijelim poljem i natpisom „BOG I HRVATI““, ne evocira se Nezavisna Država Hrvatska i ne radi se o ustaškom obilježju, kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud. Ovo iz razloga što je u hrvatskoj povijesti, i to od 14. stoljeća pa do donošenja Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 55/90. od 21. prosinca 1990.), grb s prvim bijelim poljem bio višekratno u uporabi, pri čemu se naglašava da polja predstavljaju grafičku modifikaciju utvrde, a ne šahovsko polje. Činjenica da je izgled hrvatskog grba prvi puta u hrvatskoj povijesti reguliran zakonom tek za vrijeme vladavine Nezavisne Države Hrvatske ne otklanja značaj prethodne, a i naknadne, povijesne uporabe hrvatskog grba s prvim bijelim poljem.

4.4.              Grb s početnim bijelim poljem pojavljuje se krajem 15. stoljeća u krugu Habsburgovaca, za vrijeme Maksimilijana I, i počinje se upotrebljavati kao grb vladara koji pretendira da uskoro vlada hrvatskim prostorom. Jedna od najstarijih slika grba kraljevine Hrvatske iz 1495. nalazi se u Innsbrucku, Republika Austrija, na pročelju kuće u Herzog-Friedrichstrasse 35, a radi se o grbu koji ima prvo bijelo polje. Prvo bijelo polje korišteno je nebrojeno puta za vrijeme vladavine Austro-Ugarske, a tu je i grb na crkvi svetog Marka u Zagrebu, na čijem je krovu onaj s prvim bijelim poljem. Također, nekadašnja zastava Sveučilišta u Zagrebu iz 1907. imala je grb s prvim bijelim poljem, a i krunidbena zastava posljednjeg Habsburgovca koji je vladao Hrvatskom, Karla IV, dolazi s prvim bijelim poljem. I u novijoj povijesti Republike Hrvatske nalazimo uporabu grba s prvim bijelim poljem. Tako je 25. srpnja 1990. Hrvatski sabor donio Amandman LXVI na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, u kojem je navedeno: „Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovica kojeg se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja“, a radilo se o grbu s prvim bijelim poljem.

4.5.              Slijedom navedenog (4.2. – 4.4.), smatrati da je grb s prvim bijelim poljem neprihvatljiv samo zato što je bio ukomponiran u simbole Nezavisne Države Hrvatske i da njegova uporaba, bez ikakvih drugih okolnosti ili radnji, znači evociranje Nezavisne Države Hrvatske odnosno smatrati ga, samog po sebi, „ustaškim obilježjem“, kako to smatra prvostupanjski sud, po ocjeni ovog suda, nije prihvatljivo. Jednako kao i grb s prvim crvenim poljem, tako je i grb s prvim bijelim poljem, kroz hrvatsku povijest bio višekratno u uporabi, i obje varijante su povijesni hrvatski grbovi.

4.6.              Stoga, djelo za koje se protiv okr. S. H. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona te u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučio sukladno odredbi čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, kako je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske presude. Uslijed ove odluke, okrivljeniku je trebalo vratiti privremeno oduzeti predmet, jer isti nije podoban za počinjenje prekršaja, dakle ne postoji opasnost da će se isti ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja.

4.7.              Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 25. kolovoza 2021.

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Čakovcu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.