- 1 -              III Kr 98/2021-3

Broj: III Kr 98/2021-3

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. D. P. zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. u vezi s čl. 52. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - ispravak i 101/17 - dalje: KZ/11) i drugih, odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Bjelovaru od 17. lipnja 2019. broj K-16/2019-32 i presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu od 16. veljače 2021. broj Kž-218/2020-4, u sjednici održanoj 25. kolovoza 2021.,

p r e s u d i o   j e :

              Odbija se kao neosnovan zahtjev os. D. P. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom, koju čine u uvodu citirane presude, os. D. P. je zbog počinjenja kaznenih djela prijevare iz čl. 236. st. 1. u vezi čl. 52. KZ/11 i prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca.

2. Protiv obje uvodno citirane presude osuđenik je osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede prava na obranu na raspravi i povrede prava na pravično suđenje, ne stavljajući ovom sudu određeni prijedlog.

3. Postupajući u skladu s odredbom čl. 518. st. 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje: ZKP/08) na temelju čl. 518. st. 1. ZKP/08, prvostupanjski sud je primjerak zahtjeva sa spisom dostavio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je u odgovoru na zahtjev navelo da zahtjev smatra neosnovanim.

4. Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske uredno je prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dostavljen osuđeniku.

5. Zahtjev nije osnovan.

6. Osuđenik u zahtjevu neosnovano tvrdi da mu je povrijeđeno pravo na obranu na raspravi na način da mu prvostupanjski sud nije prihvatio zahtjev za odgodu rasprave, iako nije bio raspravno sposoban jer je deset sati prije rasprave skoro četiri sata proveo u hitnoj službi zbog visokog tlaka (243/140 mmHg) i predinfarktnog stanja, što je sve sudu dokumentirao odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

6.1. Naime, iz zapisnika o raspravi održanoj 17. lipnja 2020. proizlazi da osuđenik nije na početku rasprave tražio odgodu zbog raspravne nesposobnosti već je u raspravi, koja je započela iznova, od početka aktivno sudjelovao na način da je izjavio da je razumio koja sve prava ima u postupku, da je shvatio sva upozorenja koja mu je sud pročitao, da je razumio pročitanu mu optužnicu, da je izjavio da se ne smatra krivim, da nije zahtijevao da obranu iznesen na početku dokaznog postupka, da je predložio da se ispita svjedok Z. N., da se suglasio s čitanjem do tada izvedenih dokaza te je izjavio da ne stavlja druge dokazne prijedloge. Tek kada je pozvan da iznese svoju obranu osuđenik je naveo da nije u stanju iznijeti obranu jer da je noć prije imao zdravstvenih problema s tlakom i da se radi o predinfarktnom stanju te da je došao na raspravu zbog toga da bi predao medicinsku dokumentaciju o narušenom zdravstvenom stanju i da protiv njega ne bi bio određen istražni zatvor.

6.2. Kraj takvog stanja stvari, kada je osuđenik aktivno sudjelovao na raspravi, ne tražeći odgodu zbog bolesti, a tek kada je odbijen njegov dokazni prijedlog da se ispita svjedok Z. N. iz I. (za koga je dostava poziva vraćena zbog nepotpune adrese koju je sam optuženik dostavio sudu) i kada je bilo evidentno da će se nakon što bude pozvan da iznese obranu rasprava zaključiti i donijeti odluka, zatražio je odgodu rasprave, navodno zbog stanja u kojem se nalazio, pravilno je sud prvog stupnja takav prijedlog osuđenika odbio i raspravu proveo do kraja i donio presudu. Drugostupanjski sud je potpuno pravilno na ove prigovore osuđeniku, koje je na gotovo istovjetan način iznio i u žalbi, odgovorio u obrazloženju svoje odluke (str. 2., 6. odlomak) navodeći da sve navedene okolnosti ukazuju na nastojanje osuđenika da na taj način odugovlači ovaj kazneni postupak i da se radi o pokušaju zlouporabe procesnih prava, a što je prvostupanjski sud onemogućio. Na ispravnost navedenog zaključka suda drugog stupnja ukazuje i činjenica da je osuđenik nedolazak na raspravu koja je trebala biti održana 3. veljače 2020. opravdao bolešću (list 151.-156.), što je doista potvrda kako su postupci osuđenika bili usmjereni na odugovlačenje postupka i da njegova prava na obranu na raspravi opisanim postupcima suda ni na koji način nisu bila povrijeđena.

6.3. Osuđenik neosnovano tvrdi da nije ima pošteno suđenje jer da mu uređujuća sutkinja nije dozvolila da ispita ošt. Ž. G. koji nije pristupio na raspravu održanoj 17. lipnja 2020. Naime, osuđenik je bio u situaciji da navedenog oštećenika ispita na raspravi održanoj 30. rujna 2019. i to uz stručnu pomoć branitelja J. J. kojega je tada imao, a što je i učinio jer to proizlazi iz raspravnog zapisnika (list 117.). Nakon što je rasprava od 17. lipnja 2020. započela iznova osuđenik se suglasio da se navedeni iskaz ošt. Ž. G. pročita, iz čega slijedi da nema govora o tome da mu je povrijeđeno konvencijsko i ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje jer da nije mogao ispitati oštećenika. Prema tome, ovaj je kazneni postupak u odnosu na osuđenika, gledajući u cjelini, bez ikakve dvojbe bio pošten.

6.4. U preostalom dijelu zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenik navodi da nije bilo dokaza da je počinio kazneno djelo prijetnje na štetu V. M. za koje je osuđen, što je činjenični prigovor, koji nije zakonska osnova iz čl. 517. ZKP/08 zbog koje se ovaj izvanredni pravni lijek može podnositi.

7. Iz svih navedenih razloga, kako zahtjev za izvanredno preispitivanje nije osnovan, na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 25. kolovoza 2021.

                            Predsjednik vijeća:

                            Dražen Tripalo, v.r.