REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. Vojarna „Sv. Križ“ Dračevac
Split
Poslovni broj: SS 25 Pr-128/2021-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jerki Kovačić Garac, a na prijedlog više
sudske savjetnice-specijalista Sanje Bikić, u pravnoj stvari tužiteljice J. Z., O.:
…, S., zastupane po punomoćnici
M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika K. S.., O.: …, S., radi isplate razlike plaće,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15.srpnja 2021. u prisutnosti
zamjenice punomoćnice tužiteljice J. G., odvjetničke vježbenice kod M.
R. Š., odvjetnice u S., i punomoćnika tuženika B. D.,
diplomiranog pravnika zaposlenog kod tuženika, te održanog ročišta za objavu
presude 24.kolovoza 2021.,
p r e s u d i o j e:
I. D. je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
razliku manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01.prosinca
2015. do 31.listopada 2017. u ukupnom iznosu od 9.893,15 kuna
(slovima:devet tisuća osam stotina devedeset tri kune petnaest lipa) zajedno
sa pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 548,24 kn teče od 16.siječnja 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 619,56 kn teče od 16.veljače 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 482,67 kn teče od 16.ožujka 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 493,96 kn teče od 16.travnja 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 492,46 kn teče od 16.svibnja 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 541,86 kn teče od 16.lipnja 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 563,64 kn teče od 16.srpnja 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 519,32 kn teče od 16.kolovoza 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 526,13 kn teče od 16.rujna 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 483,39 kn teče od 16.listopada 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 574,66 kn teče od 16.studenog 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 513,79 kn teče od 16.prosinca 2016.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 540,10 kn teče od 16.siječnja 2017.,
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
- zakonskom kamatom koja na iznos od 358,97 kn teče od 16.veljače 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 312,34 kn teče od 16.ožujka 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 329,09 kn teče od 16.travnja 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 420,39 kn teče od 16.svibnja 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 352,14 kn teče od 16.lipnja 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 355,86 kn teče od 16.srpnja 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 360,00 kn teče od 16.kolovoza 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 162,27 kn teče od 16.rujna 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 167,76 kn teče od 16.listopada 2017.,
- zakonskom kamatom koja na iznos od 174,55 kn teče od 16.studenog 2017.
do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, bez zakonskih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici
parnični trošak u iznosu od 2.578,13 kn (slovima:dvije tisuće pet stotina
sedamdeset osam kuna trinaest lipa) sa zakonskom kamatom koja teče od
24.kolovoza 2021. do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi zaprimljenoj 18.siječnja 2021. navodi da je tužiteljica u
utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu
službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, broj: 27/01, 39/09). Dana 23. studenog 2006. Vlada R. H.
(nastavno: Vlada RH) i sindikati javnih službi sklopili su Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama (nastavno: Sporazum), kojim je ugovoreno povećanje
osnovice za izračun plaća u javnim službama (nastavno: osnovica) za po 6% u
2007., 2008. i 2009. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i
sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama (nastavno: Dodatak Sporazumu), temeljem kojeg su se suglasili o
zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, dok je
povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III.
Dodatka Sporazuma. Odredbama čl. IV.- V. Dodatka Sporazuma ugovoreno je
daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s
prosječnim plaćama u R. H.. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i
Sindikati javnih službi su sklopili Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama (dalje: Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu). U
odredbama čl.III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. propisano je da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem
službeni pokazatelji D. zavoda za statistiku R. H. ukažu na
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Čl.XI. navedenih
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune
smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se
ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih
izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih
izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast
BDP-a manji od 3%. Zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz
čl.199.st.1. Zakona o radu (NN br.93/14) primjena izmjena dodatka sporazumu
istekla je dana 26.siječnja 2017. Navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku
Arbitražne odluke od 07.prosinca 2011., gdje je navedeno da se čl.III mijenja i glasi:
''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto za
mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na
poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva
tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva
ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se
iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.“ Pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće
u javnim službama od 23.studenoga 2006., gdje je u čl.I. ugovoreno da se osnovica
za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će
se te obračunske osnovice primjenjivati od 01. siječnja svake godine, a pravo na
isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 13.svibnja 2009. također sklopljen između Vlade
R. H. i S. javnih službi u kojemu se u toč.III. tog dodatka navodi
da u trenutku kad službeni pokazatelji D. zavoda za statistiku R.
H. ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja)
osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.
Sukladno stavu tužiteljice, ali i sudske prakse, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno
valjani Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl.3. Zakona o osnovici plaće
u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje
kolektivnim ugovorom između Vlade R. H. i sindikata javnih službi, te
odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u
javnim službama (NN br.115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim
službama, te odredbe čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama (NN br.141/12) kojom je utvrđena primjena dodatka
sporazumu, te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim
službama. U navedenom smislu je odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.115/10) i bilo
propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njege proizlaze važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima.
Podjednako je bilo propisano i odredbom čl.51.st.4. Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama (NN br.141/12). Isto proizlazi i iz
činjenice što su Vlada RH i sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili
Vjerodostojno tumačenje izmjena dodatka sporazuma radi pojašnjenja primjene
čl.IV.st.5., a u vezi s čl.VII.st.1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu, uvjeti za
povećanje osnovice temeljem odredbe čl.III. spomenutih Izmjena Dodatka
Sporazumu ispunjeni su krajem 2015. s početkom primjene od siječnja 2016., a što
proizlazi i iz sadržaja citirane odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26.10.2011. D. zavod za
statistiku objavio je dana 28.kolovoza 2015. prvu procjenu tromjesečnog BDP za
drugo tromjesečje 2015., a u kojoj se ističe da prva procjena pokazuje da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2 % u odnosu na isto
tromjesečje 2014.Također je D. zavod za statistiku 27.studenog 2015. objavio
prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se ističe da
prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno
veći za 2,8 % u odnosu na isto tromjesečje 2014. Dakle, aritmetička sredina
navedenih stopa rasta BDP-a je 2%, pa je u tom smislu krajem studenog 2015.
ispunjen uvjet iz čl.III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečna), pa se osnovica plaće u tom smislu u prosincu 2015.
povećala na iznos od 5.415,37 kuna. Međutim, tuženik je od prosinca 2015.
tužiteljičinu plaću obračunavao po smanjenoj osnovici, pa tužiteljica ima potraživanje
prema tuženiku iz osnove manje isplaćene plaće u bruto iznosu za razdoblje od
prosinca 2015. do siječnja 2017. Tužiteljica je prethodno podnijela stupnjevitu tužbu
kojom je predložila da se rješenjem naloži tuženiku da u roku 15 dana u spis dostavi
platne liste tužiteljice za utuženo razdoblje, uz prijedlog da se presudom utvrdi da je
tuženik dužan isplatiti tužiteljici ukupan iznos koji bude utvrđen po dostavljenoj
dokumentaciji i provedenom financijsko-knjigovodstvenom vještačenju na ime manje
isplaćene naknade plaće, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom
koja na svaki pojedini mjesečni iznos teče od dospijeća do isplate, kao i da tužiteljici
isplati parnični trošak sa zateznom kamatom od donošenja prvostupanjske presude
do isplate, sve u roku od 15 dana. Podneskom zaprimljenim 2.srpnja 2021. tužiteljica
je dostavila u spis uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 9.893,15
kn na ime razlike plaće od prosinca 2015. do listopada 2017. sa pripadajućom
zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je istaknuo da osporava pravnu osnovu
tužbenog zahtjeva i proširenog tužbenog zahtjeva, te je izričito naveo da se ne protivi
proširenju tužbe i tužbenog zahtjeva niti osporava visinu uređenog tužbenog
zahtjeva.
3.Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe,
odnosno odgovora na tužbu. Nadalje, tužiteljica je podnijela stupnjevitu tužbu prema
odredbi čl.186.b ZPP-a, ali je podneskom zaprimljenim 2.srpnja 2021. dostavila u
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
spis uređeni tužbeni zahtjev kojim potražuje isplatu iznosa od 9.893,15 kn sa
pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni iznos od dospijeća do isplate,
osim zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
3.1. Prema mišljenju ovog suda u konkretnom slučaju nisu ispunjene
pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe niti se tužba tužiteljice može smatrati
stupnjevitom tužbom iz odredbe članka 186.b ZPP. Ovo stoga jer nije ispunjena
pretpostavka postojanja tražbine tužiteljice čija točna visina tužiteljici nije poznata.
Naime, tužiteljica je svaki mjesec primala plaću, kao i obračunske liste iz kojih
proizlazi visina plaće koju je ista primala, pa se tako samo radi o matematičkoj
operaciji izračuna visine tužbenog traženja. S druge strane, nije ispunjena ni
pretpostavka postojanja obveze tuženika u vidu građanskopravne obveze polaganja
računa ili predaje pregleda imovine i obveza koju tuženica ne ispunjava jer tužiteljica
nije ni tvrdila da joj tuženik nije dostavljao platne liste za utuženo razdoblje. Međutim,
tuženik nije tijekom postupka prigovarao da se ne radi o stupnjevitoj tužbi niti je
prigovarao da u tužbi nije odmah označena vrijednost predmeta spora odnosno
najkasnije na pripremnom ročištu, pa se stoga u toj situaciji ima smatrati da je od
početka pa do uređenja tužbenog zahtjeva vrijednost predmeta spora bila ona koja je
navedena u uređenom tužbenom zahtjevu (a u konačnici se radi o sporu male
vrijednosti).
4. Sud je izveo dokaze pregledom platnih listi tužiteljice za razdoblje od
prosinca 2015. do listopada 2017., i tablice obračuna razlike u isplati plaće za
utuženo razdoblje.
4.1.Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u Izmjene i
dopune Dodatku Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26.10.2011.,
Arbitražnu odluku od 7.12.2011., Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama
od 23.11.2006., Dodatak Sporazumu od 13.5.2009. i Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama
usvojenog dana 28.12.2012., a koji dokumenti su objavljeni na službenim
internetskim stranicama S. sindikata zdravstva i socijalne skrbi
www.sszssh.hr, zatim uvidom u priopćenje za javnost Državnog zavoda za statistiku
od 28.8.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje
2015., objavu procjene DZS-a od 4.9.2015. i priopćenja za javnost DZS-a od
27.11.2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., i
uvid u objavu procjene DZS-a od 4.12.2015., koja priopćenja su objavljena na
službenim internetskim stranicama D. zavoda za statistiku www.dzs.hr.
5.Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće temeljem
odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. godine.
7.Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila
zaposlena kod tuženika koji kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu
odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama, na temelju ugovora o radu
na neodređeno vrijeme. Također, nije sporno da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, te nije sporna pravilnost izračuna
razlike manje isplaćenih plaća u utuženom razdoblju.
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
8.Među strankama je sporna valjanost i pravna snaga, te potom i način
tumačenja pojedinih odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaća
u javnim službama od 26. listopada 2011., odnosno je li tuženik trebao obračunati i
isplatiti tužiteljici plaću za utuženo razdoblje po osnovici od 5.108,37 kn ili po osnovici
od 5415,37 kn sukladno odredbi članka III. IDDS-a. Dakle, sporna je osnova
tužbenog zahtjeva, uključujući i pravo na isplatu pariteta sukladno članku IV. Izmjena
i dopuna dodatka sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada
2011.
9. Iz dokumentacije na koju se tužiteljica poziva u tužbi i koju je sud pregledao kako je navedeno pod točkom 4.1. proizlazi:
- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to S. hrvatskih učitelja,
N. sindikat zaposlenih u srednjim školama H., N. sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, S. zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
H., S. sindikat zdravstva i socijalne skrbi H., H. liječnički
sindikat, H. strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
H. sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. S. o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim S. su ugovorili da se u
2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,
- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji D. zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
čl. IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u R. H.,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni čl. III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji D. zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim čl. VII. je utvrđeno da se uskladba,
dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi
negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u čl. III. do V. Izmjena i dopuna za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a izmijenjenim
čl. XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na čl. IV. u vezi s čl. VII. Dodatka Sporazumu,
time da je iz čl. 1.Vjerodostojog tumačenja razvidno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža
usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011.
10. Plaća tužiteljice u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici
plaće u javnim službama ("NN" broj: 39/09), te je izmijenjenom
odredbom čl. 2. Zakonom o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("NN" broj: 124/09) od 24. listopada 2009. određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna R. H. za narednu godinu osnovicu plaće u javnim
službama određuje Vlada RH posebnom odlukom. Nadalje, čl. 3. naprijed navedenog
Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama određeno je da se
na plaće u javnim službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sve dok se
ne utvrdi nova osnovica na temelju naprijed citirane odredbe čl. 2. Zakona o osnovici
plaće u javnim službama.
10.1. Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela je Odluku o visini osnovice za
obračun plaće u javnim službama („NN“ broj: 126/2016.), kojom je
osnovica utvrđena u visini od 5.211,02 kn bruto te se ista primjenjivala od 1. siječnja
2017., počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u
mjesecu veljači 2017.
10.2. Također, Vlada R. H. i osam sindikata javnih službi sklopili
su Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„NN“ broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile:
„Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i svi
sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.
10.3. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora
za službenike i namještenike u javnim službama („NN broj: 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u čl. 51. st. 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju
da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja
2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju
ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od
25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima
određenim tim samim dokumentima.“.
10.4. Odredbom čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („NN broj: 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“.
10.5. Iz odredbe čl. 199. st. 1. Zakona o radu („NN broj: 93/14,
127/17 i 98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen
kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje,
sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih
ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca
od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Nadalje iz čl. 139. ZR proizlazi da potraživanja iz radnog odnosa
zastarijevaju za pet godina ako ZR-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
Također, iz čl. 90. st. 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac dužan radniku obračunati i
isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu, odnosno ugovorom o radu, a iz čl. 92. st. 3. ZR-a proizlazi da ako kolektivnim
ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za
prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.
11. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz
zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku
("NN" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), te primjenjujući
pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio da tužiteljica
osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu, zbog čega je
odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
11.1. Za istaknuti je da su u cijelosti neosnovani navodi tuženika u kojima isti
osporava pravnu valjanost i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o
osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje IDD Sporazuma).
Naime, iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2012., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga valja istaknuti i da su sukladno odluci Vrhovnog suda
Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda R. H.
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.
11.2.Slijedom navedenog, a prema stavu ovog suda, IDD Sporazuma
predstavljaju valjani Kolektivni ugovor, što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-
a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12 pa su odredbe istog u smislu citiranog čl. 2. Zakona o
osnovici plaće u javnim službama ("NN broj: 39/09, 124/09) temelj za
određivanje osnovice u utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD
Sporazuma bile na snazi do 26. siječnja 2017. jer je čl. XI IDD Sporazuma ugovoreno
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
trajanje na određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno citiranom čl. 199. st. 1. ZR-a.
11.3. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene čl. III IDD
Sporazuma jer odredbom čl. VIII IDD Sporazuma nije odgođena primjena čl. III. IDD
Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe čl. VII., kako u osnovnom obliku od 26.
listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenje od 28. prosinca 2012. proizlazi
da se odgoda odnosi samo na način "usklađivanja pariteta" određen u čl. IV. i V. IDD
Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode primjene čl. III. kojim je uređen način
povrata osnovice. Istovjetan zaključak proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike
Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.
11.4. Budući su među strankama nesporni podaci D. zavoda za
statistiku, prema kojima je zabilježena stopa rasta međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a u drugom tromjesečju 2015. od 1,2%, odnosno u trećem
tromjesečju od 2,8%, a što daje aritmetičku sredinu od 2 %, te da su podaci za treće
tromjesečje objavljeni 4. prosinca 2015., proizlazi da su se uvjeti iz čl. III IDD
Sporazuma za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto
ostvarili s plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja
2016. i trajali su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti
isplaćena do 15. veljače 2017.
12.Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na
iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je
tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim
službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena
Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest
mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi
odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s
VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u
odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj
godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
13.Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u
2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za
2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi
da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
14.Sindikati javnih službi 2. lipnja 2016. pozvali su Vladu RH da sukladno čl.
IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka, međutim
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu obvezu iz
navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima,
(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je uvjet
ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
15. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i siječanj
2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je osnovica
plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca 2015. do
lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016. 5.477,11 kn,
za period od prosinca 2016. do listopada 2017. 5.539,55 kn. Naime, tek potpisom
Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama od
07. prosinca 2017. (NN 128/17), počevši od 01. studenog 2017. redefinirana je
osnovica u iznosu od 5.421,54 pa nakon tog datuma nema više mjesta primjeni
uskladbe pariteta.
16.Sukladno navedenom, a kako visina obračuna iz tužbenog zahtjeva
tužiteljice nije sporna između stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike
plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena za period od prosinca 2015. do 31.
listopada 2017. u ukupnom iznosu od 9.893,15 kn, te je odlučeno kao pod točkom I.
izreke presude.
17. Rok za izvršenje predmetne činidbe određen je sukladno odredbi čl. 328. st.2. ZPP-a.
18. Prema odredbi članka 433.a stavak 1. ZPP-a kada utužuje novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa koje se utvrđuju u bruto iznosu, radnik ih je dužan
utužiti u tom iznosu. Ako je utužio novčane tražbine po osnovi radnog odnosa, ne
navodeći da zahtijeva bruto iznos smatra se da je utužio bruto iznos,slijedom čega je
odlučeno kao u izreci presude.
19. Na sve dosuđene iznose tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („NN“, broj: 35/05,
41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO), i to od šesnaestog u mjesecu sukladno čl.
92. st. 3. ZR-a, a ne od petnaestog u mjesecu kako je to tužiteljica zatražila, osim u
dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na dohodak i prirez porezu na
dohodak, sadržanim u bruto iznosu plaće, koji dospijevaju tek s isplatom sukladno
odredbi članka 45. stavak. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak (NN 187/04) i članka
61. stavka 1. i 9. Pravilnika porezu na dohodak.
Posl.br. SS 25 Pr-128/2021-9
20. Tužiteljica je u ovom postupku u cijelosti uspjela sa svojim zahtjevom, pa
joj sukladno odredbi članka 154. st. 1. u vezi sa čl. 155. ZPP-a pripadaju troškovi
sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („NN“, broj:
142/12, 103/14, 118/14 i 107/15, nadalje:Tarifa) i vrijednosti predmeta spora.
Tužiteljici je priznat trošak za sastav tužbe u iznosu od 750,00 kn prema Tbr. 7. toč.
1. Tarife, za sastav podneska od 2.srpnja 2021. u visini 187,50 kn sukladno
Tbr.8.toč.3.Tarife, za zastupanje na jednom ročištu od 15.srpnja 2021. u iznosu od
750,00 kn prema Tbr. 9. toč. 1.Tarife i za zastupanje na ročištu za objavu odluke
iznos od 375,00 kn (Tbr. 9. t. 3. Tarife), odnosno sveukupno 2.062,50 kn, što
uvećano za pripadajući iznos PDV-a od 25% daje ukupan iznos od 2.578,13 kn. Svi
troškovi koji su dosuđeni tužiteljici su po mišljenju suda bili nužni i opravdani za
vođenje ovog postupka prema odredbi iz čl. 155. ZPP-a, te su usklađeni sa važećom
odvjetničkom tarifom, dok za više zatraženo tužiteljici nije priznat trošak. Na sve
dosuđene troškove sud je dosudio i zateznu kamatu prema stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO-
a tekućom od dana donošenja ove odluke, a to sukladno odredbi iz čl. 30. st. 2.
Ovršnog zakona (NN 142/12, 25/13, 93/14, 73/17). Stoga je odlučeno
kao u izreci presude pod točkom II.
Split, 24.kolovoza 2021.
Sutkinja: Jerka Kovačić Garac
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba može izjaviti žalbu putem ovog suda
nadležnom županijskom sudu i to u roku od 15 dana od dana održanog ročišta za
objavu presude za stranku koja je uredno obaviještena o istome, a od primitka iste za
neuredno obaviještenu stranku o ročištu za objavu.
Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a
te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalba se podnosi nadležnom
županijskom sudu putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.
Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom
ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao
dan primitka pismenog otpravka presude.
U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se
pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan
kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.
U razdoblju od 1.-15. kolovoza rokovi za žalbu ne teku.
Dna:
- tužiteljici putem punomoćnice,
- tuženiku,
- u spis.
