-   -              Poslovni broj: 14 UsI-1935/21-4

 

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A  

 

              Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Radojki Ćupurdija, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: M. B. iz K. K., OIB: …, protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi prava iz mirovinskog osiguranja, bez održavanja rasprave, dana 19. kolovoza 2021.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-99-05/3-20-9497 od dana 1. travnja 2021. i prvostupanjsko upravno rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu KLASA: UP/I 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-18-05/3-20-37330 od dana 12. studenog 2020.

 

 

Obrazloženje

 

1.              U tužbi (koju je ovaj Sud tretirao pravovremenom jer spisu tuženog tijela ne prileži dostavnica iz koje bi se moglo utvrditi kada je točno tužitelj zaprimio osporeno rješenje), podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-99-05/3-20-9497 od dana ..., tužitelj je osporavajući zakonitost i prvostupanjskog upravnog rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u S. KLASA: UP/I 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-18-05/3-20-37330 od dana ..., u bitnom, naveo da su pobijana rješenja nezakonita jer su donesena suprotno zaključku i mišljenju Vijeća vještaka. Naime, razlozi zbog kojeg je drugostupanjsko tijelo odbilo žalbu tužitelja protiv rješenja prvostupanjskog tijela da su u suprotnosti sa mišljenjem Vijeća vještaka jer da se sukladno Uredbi o vještačenju tako dugo dok traje liječenje ne može cijeniti trajno pravo, bilo koji oblik nesposobnosti za rad. Liječenje psihičkog oboljenja da je u tijeku, stoga da bi za sada ocjena radne sposobnosti bila preuranjena. Iz naprijed navedenog da je razvidno da je prvostupanjsko tijelo donijelo pobijano rješenje preuranjeno jer da još nije do kraja obavljeno liječenje tužitelja. Upravo to da je i u svojoj žalbi naveo tužitelj. Ukoliko prvostupanjsko tijelo smatra da tužitelj ne ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti onda da je takvo rješenje kojim se odbija zahtjev tužitelja trebalo donijeti nakon provedenog liječenja, a ne tijekom liječenja. Slijedom navedenog da se predlaže Sudu donijeti presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje.

2.              Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno da nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Slijedom navedenog, da smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

3.              Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-99-05/3-20-9497 od dana ... odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u S. KLASA: UP/I 141-02/20-01/03323915983, URBROJ: 341-18-05/3-20-37330 od dana ..., a kojim rješenjem M. B., ovdje tužitelju, nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

4.              Kako, sukladno odredbi čl. 36. toč. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS), stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, sud je bez održavanja rasprave, na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, te pregledom dokumentacije priložene u sudskom spisu, kao i dokumentacije priložene u spisu tuženika, koji spis je sudu dostavljen uz odgovor na tužbu tuženika, ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan. 

5.              Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika (kao i prvostupanjskog upravnog rješenja).

6.              Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19, dalje: ZOMO), mjerodavnog u konkretnom slučaju, propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema tom Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka propisano je da Preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, dok je stavkom 4. istog članka propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

7.              Uvidom u spis upravnog tijela broj: … utvrđeno je: da je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika pokrenut u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od dana …; da iz Nalaza i mišljenja o radnoj sposobnosti osiguranika Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured S., evidencijski broj vještačenja: … od dana ..., sačinjenog po Vijeću vještaka: Š. J., dr. med. i K. Đ., dipl. soc. radnik (dalje: Nalaz i mišljenje o radnoj sposobnosti), proizlazi da se radi o osiguraniku koji je u ... godini života, NKV radnik, da je obavljao poslove pomoćnog bravara, ukupnog mirovinskog staža da ima oko … godina, izvan radnog odnosa od ... Dragovoljac Domovinskog rata (… te …), da nema riješen status HRVI. U ...mj. ... da je operiran zbog proširenih vena desne noge - otpusno pismo Poliklinika C. ... U spisu da je priložen nalaz psihijatra koji da datira od … te … i nalaz psihologijskog testiranja od …, prema kojima da se osiguranik liječi zbog psihičkih smetnji iz kruga kroničnog PTSP i trajnih promjena osobnosti. Prema nalazu psih. …: "U prvi plan ističe se depresivnost i anksionznost kao trajne promjene osobnosti, a u sklopu PTSP-a. Preporuča se nastavak psihijatrijskog praćenja." Temeljem vrlo oskudne medicinske dokumentacije da je kod osiguranika potrebno nastaviti daljnje liječenje po psihijatru uz povremeno psihologijsko testiranje i da se za sada ne može donijeti ocjena radne sposobnosti. Prema Uredbi o metodologijama vještačenja …, da je priložena medicinska dokumentacija nedostatna za donošenje bilo kakve definitivne ocjene radne sposobnosti. Temeljem navedenog doneseno je prvostupanjsko upravno rješenje.

8.              Povodom izjavljene žalbe pribavljen je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Z., evidencijski broj vještačenja: … od dana ..., sačinjen po Vijeću viših vještaka: V. L. P., dr. med. i B. K., prof. ped. i soc. (dalje: Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka), u  kojem je navedeno da je žalitelj rođ. ..., NKV radnik, da je obavljao poslove pomoćnog bravara, ukupnog mirovinskog staža da ima oko … godina, izvan radnog odnosa od ... Dragovoljac Domovinskog rata (… te …), za sada da nema riješen status HRVI. Vijeće vještaka da je cijenilo da je potrebno nastaviti liječenje po psihijatru te da je preuranjeno cijeniti neki od oblika smanjenja radne sposobnosti. Vijeće viših vještaka po uvidu u kompletni spis navodi da je žalitelj u …. operiran zbog proširenih vena desne noge - otpusno pismo Poliklinika C. ... U spisu da je priložen nalaz psihijatra koji da datira … te … i nalaz psihologijskog testiranja od …, prema kojima da se osiguranik liječi zbog psihičkih smetnji iz kruga kroničnog PTSP i trajnih promjena osobnosti. Prema nalazu psihijatra …: "U prvi plan ističe se depresivnost i anksioznost kao trajne promjene osobnosti, a u sklopu PTSP-a. Preporuča se nastavak psihijatrijskog praćenja." Sukladno Uredbi o vještačenju tako dugo dok traje liječenje ne može se cijeniti trajno pravo, bilo koji oblik nesposobnosti za rad. Vijeće viših vještaka da zaključuje da je liječenje psihičkog oboljenja u tijeku, a isto da je razvidno iz gore navedenih nalaza te da potvrđuje nalaz vijeća vještaka da bi za sada ocjena radne sposobnosti bila preuranjena.

9.              Ocjena je ovog Suda da je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u potpunosti obrazložen i da sadrži jasne razloge uslijed kojih je preuranjeno donošenje ocjene o (ne)postojanju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, u smislu gore citirane odredbe čl. 39. ZOMO, a ujedno je u dostatnoj mjeri u suglasju (podudaran) sa Nalazom i mišljenjem o radnoj sposobnosti, pribavljenim u prvostupanjskom upravnom postupku te da je u gore citiranom Nalazu i mišljenju Vijeća viših vještaka dana jasna analiza medicinske dokumentacije tužitelja iz koje proizlazi da je tužitelj operiran zbog proširenih vena desne noge te da se liječi zbog psihičkih smetnji iz kruga kroničnog PTSP i trajnih promjena osobnosti gdje da se u prvom planu ističu depresivnost i anksioznost kao trajne promjene osobnosti, stoga da je liječenje psihičkog oboljenja u tijeku, a pri čemu se posebno ističe da su tijela vještačenja suglasno navela da iz tužiteljevih nalaza proizlazi da bi za sada ocjena radne sposobnosti bila preuranjena.

10.              Stoga, a budući da su ovlašteni vještaci postupali na način i u skladu s ovlastima propisanim člancima 125. do 132. ZOMO i Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ br. 67/17 i 56/18, dalje: Uredbe), uzimajući u obzir pregledanu medicinsku dokumentaciju te da su utvrdili da iz tužiteljevih nalaza proizlazi da bi za sada ocjena radne sposobnosti bila preuranjena, jer je liječenje psihičkog oboljenja u tijeku, ovaj Sud pribavljenom vještačenju vjeruje kao vjerodostojnom i sačinjenom po pravilima medicinske struke te drži da je na istom tuženik mogao utemeljiti osporavano rješenje.

11.              U tom smislu, a posebno cijeneći okolnost da tužitelj nije dokazao suprotno, odnosno predložilo izvođenje kakvih određenih dokaza na okolnost utvrđenja suprotnog (vještačenje po sudskom vještaku odgovarajuće specijalizacije), ovaj Sud smatra u dovoljnoj mjeri utvrđenim da kod tužitelja nije nastupilo smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, u smislu gore citirane odredbe čl. 39. ZOMO, a posebice jer ovaj Sud ne raspolaže dostatnim znanjem iz područja medicine da bi mogao samo na temelju navoda iz tužbe donijeti odluku suprotnu onoj koja je donesena u upravnom postupku temeljem gore citiranih Nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

12.              Tužitelj u tužbenim navodima ističe da ukoliko prvostupanjsko tijelo smatra da tužitelj ne ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomično ili potpunog gubitka radne sposobnosti onda da je takvo rješenje kojim se odbija zahtjev tužitelja trebalo donijeti nakon provedenog liječenja, a ne tijekom liječenja. Takvi prigovori tužitelja u cijelosti su neosnovani jer je postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti osiguranika pokrenut u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite te medicinske dokumentacije koja mu je bila priložena, a temeljem kojih se donosi ocjena radne sposobnosti tužitelja neovisno o fazi u kojoj je njegovo liječenje jer se po dostavljenom prijedlogu mora postupiti. Tužitelj ili osobno ili putem izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite može ponovno pokrenuti postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja nakon što liječenje bude završeno.

13.              Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, navodi tužitelja nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja.

14.              U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09, dalje: ZUP-a), a na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

15.              Radi toga je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.             

 

                           

U Splitu, 19. kolovoza 2021.

 

                                                                                                             S U D A C

                                                                                                       Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).

             

             

DN-a:

-          tužitelju M. B. iz K. K., … uz odgovor na tužbu

-          tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, Mihanovićeva 3

-          u spis

 

 

RJ:

1. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.
2. Oslobođen plaćanja sudske pristojbe na temelju članka 11. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18).
3. Kalendar 60 dana.