Broj: K-178/2015

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Općinski sud u Požegi, po sucu ovoga suda Damiru Ronku, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Martine Koški, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika I. P., zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje kao u tekstu KZ/11) povodom optužnice ODO u Požegi broj K-DO-135/15 od 30. listopada 2015. godine, nakon održane javne rasprave dana 1. veljače 2018. u nazočnosti savjetnika ODO u Požegi Brune Damjanca, okrivljenika osobno uz branitelja B. M., odvjetnika iz P., punom. oštećenika S. P., odvjetnice iz P., a u nenazočnosti oštećenika B. K., dana 5. veljače 2018., objavio i

p r e s u d i o   j e

I

              Stavlja se izvan snage presuda ovog suda broj K-178/2015-2 od 23. studenog 2015.

II

Okrivljenik: I. P., OIB: …, sin I. i M. P., rođ. K., rođen ... u P., s prebivalištem u P., S. p. , Hrvat, državljanin RH, rastavljen, otac troje punoljetne djece, pismen, sa završenom srednjom školom za ljevača, vozač, vojsku služio bivšu JNA 1984. u N. i K., S., bez čina, vodi se u VE Ureda za obranu P., lošeg imovnog stanja, nezaposlen, bez imovine, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v   j e

              što je:

              dana 05. svibnja 2015. oko 08,40 sati u B., ul. B. T., kod kbr. 10, upravljajući traktorom marke IMT 533, reg. oznake PŽ …, kojemu je bila pridodana poluprikolica NN marke, ručne izrade, bez reg. oznaka, iz smjera sjevera u smjeru juga, lakomisleno držeći da se ništa neće dogoditi, a protivno odredbi čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, poduzeo skretanje u lijevo, a da se nije prethodno na siguran način uvjerio da to može učiniti bez dovođenja u opasnost drugih sudionika u prometu, propustivši pri tome zamijetiti da ga je već započeo pretjecati osobni automobil marke  VW Golf IV, reg. oznake PŽ …, kojim je upravljao B. K., te je unatoč njegovom skretanju udesno radi izbjegavanja naleta, došlo je do udara prednjim desnim dijelom osobnog automobila u zadnji lijevi dio poluprikolice, kojom prilikom je B. K. zadobio prijelom palčane kosti lijeve ruke, ozljedu teške naravi,

d a k l e,   iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti promete izazvao opasnost za tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

              čime je  počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 227. st. 2. KZ/11,

pa  se temeljem članka 227. stavak 2.  KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora

u trajanju od  9 (devet) mjeseci

a temeljem članka 56. KZ/11 okrivljeniku se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

              Temeljem članka 148. stavak l. u svezi s člankom l45. stavak 2. i 3. ZKP okrivljenik  je  dužan platiti troškove postupka o kojima će sud donijeti posebno rješenje, te paušalni trošak u iznosu od 1.000,00 kuna.           

Obrazloženje

Općinsko državno odvjetništvo u Požegi je 30. listopada 2015. podignulo optužnicu protiv I. P. zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa, izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu opisano u članku 227. stavak 1. i 2., a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

Presudom ovog suda broj K-178/15-2 od 23. studenog 2015. sud je prihvatio zahtjev državnog odvjetnika te je izdao kazneni nalog kojim je okrivljenog I. P. proglasio krivim zbog počinjenog kaznenog djela te mu izrekao uvjetnu osudu.

Protiv navedene presude kojom je izdan kazneni nalog okrivljeni I. P. je podnio prigovor te je povodom predmetnog prigovora optužnica dostavljena optužnom vijeću koje je svojim rješenjem broj Kov-1/16-3 od 15. siječnja 2016. potvrdilo optužnicu.

Optuženi I. P. se očitovao kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom ODO u Požegi stavlja na teret.

U svojoj obrani optuženi I. P. je izjavio kako se kretao pravcem sjever – jug u B. oko 08,45 sati, a dan je bio pregledan te je upravljao traktorom IMT 533 reg. oznake PŽ ... Izvršio je pripremu skretanja, nagazio bijelu razdjelnu crtu na cesti, upalio pokazivač skretanja, tzv. žmigavac te smatra da je svaka osoba, odnosno vozač koji je dolazio iza njega morao vidjeti upaljene žmigavce na njegovom traktoru. Naveo je kako se jedan žmigavac nalazio na traktoru visine 120 cm, a drugi na prikolici visine 50 cm. Iskazao je kako se okrenuo i provjerio mrtvi kut, vidio je da nema vozila u mrtvom kutu pa je izvršio radnju skretanja u lijevo. Nakon što je izvršio skretanje, odnosno u tom trenutku je naišlo jedno vozilo velikom brzinom i udarilo u njegovu prikolicu. Smatra da se nezgoda ne bi dogodila da je oštećenik vozio propisanom brzinom i da je pratio što se događa na cesti, a ne telefonirao na mobitel. Ne osjeća se krivim, ali mu je drago što nitko nije poginuo te misli da se ovaj postupak vodi samo radi izvlačenja novaca. Istaknuo je da je vozač od 1984. i da nikada do sad nije imao prometnu nezgodu, a vozio je i kamion kao profesionalni vozač u firmi STP K. do 1990. Priznao je da za prikolicu nije imao atest i da ista nije bila registrirana, no da je imala žmigavce, kočnice, trokut i druga svjetla. Nezadovoljan je s nalazima i mišljenjem vještaka dr. M. i K. jer nisu odgovorili na njegova pitanja. Nadalje je naveo kako je oštećeni B. K. kada je došla policija rekao da ne treba zvati hitnu pomoć, no da je tražio hitnu pomoć nakon što su mu došli sin i supruga. Vidio je da mu je hitna pomoć stavila Schanzov ovratnik, a kasnije je saznao da mu je pukla palčana kost i da je ispalo da se radi o teškim tjelesnim ozljedama, iako je prvo bilo navedeno da su bile lake tjelesne ozljede. Treći dan nakon prometne nezgode je vidio oštećenog B. K. kako kreči odnosno liči vanjske zidove i prozore jedne firme u P. pa smatra da su teške tjelesne ozljede došle nakon tjedan dana tijekom kojeg vremena je B. K. mogao bilo gdje nastradati. Dodao je kako iz pravca sjevera prema jugu, odakle su se kretali on i iza njega B. K., postoji jedan zavoj i da je on položajem svoga traktora dao do znanja drugim sudionicima u prometu kako želi skrenuti u lijevo te je prije skretanja provjerio može li skrenuti na siguran način, a još prije toga je uključio žmigavac. Obrazložio je kako je mrtvi kut provjerio prije nego što je nagazio bijelu razdjelnu crtu na cesti. Izjavio je kako ne zna kada se B. K. nalazio u bolnici niti ga to zanima.

U dokaznom postupku sud je pročitao zapisnik o očevidu PP P. broj Ku-70/15 od 05. svibnja 2015. sa situacijskim planom i fotodokumentacijom, prijavu o ozljedama OŽB P., odjela za hitnu medicinu broj 123/2015 od 05. svibnja 2015. za ošt. B. K., medicinsku dokumentaciju OŽB P., službe za kirurške bolesti broj 1436-05/15-8 od 28. svibnja 2015. za ošt. B. K., zapisnike  o ispitivanju prisutnosti alkohola serijskih brojeva 1147736 i 1147737 PP P. broj 511-22-05-3/14-2015 od 05. svibnja 2015., potvrdu o privremenom oduzimanju reg. pločica oznake PŽ …, ser. broja 295350 od 05. svibnja 2015., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i cestovna vozila D. K. broj 225/15 od listopada 2015., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr.sc.dr. D. M. od 29. listopada 2015., razgledao je fotografije (list 113/1), ispitao je svjedoka B. K. te vještaka D. M. i D. K.. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvod iz KE i PE za okrivljenog I. P...

Svjedok B. K. je iskazao kako se kretao iz smjera sjevera u smjeru juga, iz K. prema P. te je upravljao automobilom Golf IV reg. oznake PŽ …. U mjestu B. kretao se glavnom cestom te je u jednom trenutku uočio traktor koji se kretao ravno u istom smjeru kao i on te je dao lijevi žmigavac i izašao na lijevu prometnu traku kako bi ga pretekao. Iskazao je kako je u jednom trenutku traktor s prikolicom počeo skretati u lijevo bez da je upalio lijevi žmigavac, a misli da je tada bio udaljen nekoliko metara od traktora. Ne sjeća se kojom brzinom se kretao, no misli da nije velika brzina u pitanju jer se kasnije vratio u svoju traku. Kada je vidio da ne može izvršiti pretjecanje jer je traktor izašao na lijevo prometnu traku, vratio se u desnu prometnu traku te je tada došlo do naleta u zadnji kraj prikolice. Naveo je kako je nakon naleta vrlo brzo došla policija te je prevezen u OŽB P. gdje je ležao tjedan dana na odjelu traumatologije jer je zadobio prijelom lijeve ruke i potres mozga, a poslije je išao na terapije. Objasnio da je u trenutku kada je vidio da će udariti u prikolicu traktora podignuo ruke prema gore iznad upravljača, a ne sjeća se je li bio vezan sigurnosnim pojasom. Nakon otpuštanja iz bolnice išao je na terapije te je pomagao svom sinu koji ima obrt za obavljanje soboslikarskih radova, no ne sjeća se koliko je to bilo dana nakon prometne nezgode. Sjeća se da je nakon prometne nezgode gubio svijest, a kada se probudio u bolnici imao je gips na lijevoj ruci. Naveo je kako nije obavljao soboslikarske radove neposredno nakon prometne nezgode kod odvjetnika V. G., a ukoliko su nekakvi radovi obavljani da je to radio njegov sin.

U prethodnom postupku je provedeno vještačenje na okolnost nastanka prometne nesreće po stalnom sudskom vještaku prometne struke D. K. te je isti u pisanom nalazu i mišljenju utvrdio kako je vozač I. P. upravljajući traktorom IMT 533 reg. oznake PŽ … sa poluprikolicom ručne izrade počeo radnju skretanja u lijevo u trenutku kada se sa sigurnošću mogao uvjeriti da prema položaju, smjeru i brzini kretanja osobnog automobila VW Golf reg. oznake PŽ … kojim je upravljao B. K. radnju skretanja ne može izvršiti na siguran način jer se osobni automobil već nalazio na lijevoj prometnoj traci u fazi pretjecanja. Naveo je kako je vrijeme skretanja poljoprivrednog traktora sa poluprikolicom do sudara trajalo 2,7 sekundi, a vrijeme pretjecanja osobnog automobila do sudara 5,5 sekundi te da je vozač B. K. upravljao osobnim automobilom u naselju brzinom od 84 km/h, iako je ograničenje prometnim pravilom bilo 50 km/h, a da je upravljao brzinom manjom od 71 km/h zaustavio bi osobni automobil prije naleta na poluprikolicu u skretanju u lijevo kao zapreku. Ispitan na raspravi prometni vještak D. K. je u cijelosti ostao pri pismenom nalazu te je napomenuo kako je u tijeku prometne nesreće nastao veći broj materijalnih tragova koji jednoznačno određuju putanju i način kretanja osobnog automobila i traktora s prikolicom prije i nakon prometne nesreće te je proveo analizu s visokim stupnjem prometno – tehničke pouzdanosti. Iskazao je kako je netočna tvrdnja oštećenog B. K. da se nakon bočnog izmicanja na lijevo u lijevu prometnu traku s namjerom pretjecanja vratio na desnu prometnu traku jer to isključuju materijalni tragovi prema grafičkom prikazu na stranici 69 K spisa. Istaknuo je da postoji vremenska podudarnost između vremena skretanja traktora sa prikolicom do sudara kao i vremena reagiranja i kočenja osobnog automobila do sudara što jednoznačno ukazuje da je oštećeni namjeru radnje skretanja traktora u lijevo uočio u trenutku neposrednog skretanja traktora, što ukazuje i na činjenice kako je namjera skretanja traktora u lijevo nije bila jasno i pravovremeno označena pokazivačem smjera. Ponovio je kako se osobni automobil prije početka kočenja kretao brzinom od 84 km/h te da bi se zaustavio prije naleta na priključno vozilo da se kretao najvećom dopuštenom brzinom od 50 km/h, no da veća brzina kretanja vozila koje pretječe nije prometno – tehnički izuzetak od pravila da vozač koji skreće u lijevo nakon izvršene provjere uspori kretanje vozila ili potpuno zaustavi vozilo kada uoči vozilo u prethodnom pretjecanju. Dodao je kako je zapisnikom o očevidu utvrđeno da je cesta na mjestu prometne nesreće ravna i da nisu utvrđeni uvjeti smanjene preglednosti ili vidljivosti koji bi utjecali na mogućnosti međusobnog uočavanja sudionika prometne nesreće. Nije bio u mogućnosti jednoznačno se odrediti bi li položaj vozila pri kretanju od sjevera prema jugu mogao utjecati na mogućnost uočavanja pokazivača smjera traktora s obzirom na položaj sunca. Napomenuo je kako je u postupnosti siguran u grafo-analitički prikaz prometne nesreće koji se nalazi u privitku pisanog nalaza i mišljenja, a koji proizlazi iz činjenica da se početak tragova kočenja nalazi u cijelosti na lijevoj prometnoj traci te je isti usmjeren u desno, a u vremenu reagiranja vozilo ne mijenja ni smjer ni brzinu kretanja. Stoga je zaključio da nije moguće da vozač osobnog automobila na udaljenosti od oko 15 metara pri brzini od 84 km/h izvrši promjenu prometne trake ili bočno izmicanje od središnje osi ceste do poprečnog položaja početka tragova kočenja, koji prosječan put bočnog izmicanja je na grafo-analitičkom prikazu naznačen u dužini od 65,5 metara. Nije isključio mogućnost da je oštećeni B. K. pretjecanje započeo na dijelu kolnika sa punom središnjom razdjelom crtom.

U prethodnom postupku provedeno je i vještačenje po vještaku medicinske struke doc. dr. sc. D. M. koji je na temelju medicinske dokumentacije u spisu utvrdio kako je oštećeni B. K. u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio ozljede potresa mozga, prijeloma kolčastog nastavka lijeve palčane kosti i istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu od čega je tjelesna ozljeda prijeloma kolčastog nastavka lijeve palčane kosti teška tjelesna ozljeda te je nastala djelovanjem jake tupo-tvrde mehaničke sile u području ručnog zgloba. Stoga je vještak utvrdio kako je B. K. u prometnoj nesreći ukupno zadobio teške tjelesne ozljede. Ispitan na raspravi vještak D. M. je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja te je objasnio kako je iz medicinske dokumentacije vidljivo da se B. K. javio na prijemno-trijažni pult OŽB u P. 05.05.2015. u 9,26 sati radi ozljeda koje je zadobio kao vozač osobnom automobila u sudaru s traktorom. Isti je pregledan i hospitaliziran na odjelu ortopedije i traumatologije u razdoblju od 05.05. do 12.05. 2015. Tijekom obrade i boravka u bolnici evidentirane su mu ozljede u smislu potresa mozga prijeloma kolčastog nastavka lijeve palčane kosti te istegnuća mišića uz vratnu kralježnicu, koje ozljede u ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Naveo je kako su te ozljede nastale isti dan i da je oštećenik zbog prirode ozljeda nosio sadrenu podlaktičnu longetu koju je skinuo na prijedlog traumatologa na kontroli 26.05.2015., nakon čega su slijedile kontrole u traumatološkoj ambulanti te kontrole fizijatra na čiji prijedlog je provođena ambulantna fizikalna terapija. Smatra kako je ozljeda lijeve ruke nastala kao posljedica prometne nesreće. Objasnio je kako je na temelju nalaza kirurga od 05.05.2015., preostale dokumentacije, otpusnog pisma i kontrolnih pregleda isključena sumnja u prijelom palčane kosti te je taj prijelom potvrđen. Naveo je kako je ta ozljeda utvrđena klasičnom radiološkom pretragom i da mehanizam nastanka ozljede može odgovarati opisanom tijeku događaja od strane B. K.. Nadalje je naveo kako naknadni rad desne ruke nakon izlaska iz bolnice ne dovodi do promjene kvalifikacije teške tjelesne ozljede.

Sud je u cijelosti prihvatio nalaze i mišljenja kako prometnog vještaka D. K. tako i medicinskog vještaka D. M. jer smatra da su isti sačinjeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, vještaci su dodatno pojasnili svoje mišljenje u usmenom obliku na raspravi, odgovorili su na sva pitanja stranka i suda te su isti osobno nezainteresirani za ishod postupka te je njihova objektivnost neupitna. 

Odredbom članka 43. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14, dalje u tekstu: ZSPC) je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prije započinjanja takve radnje je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pri tome računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

Neosnovane su tvrdnje obrane koje se odnose na konfiguraciju ceste odnosno mjesta gdje se dogodila prometna nesreća tj. da se radi o zavoju jer iz zapisnika o očevidu prometne nesreće i fotodokumentacije koja je prilog zapisniku proizlazi da se radi o ravnom dijelu ceste na kojem se dogodila prometna nesreća. Nelogično je da bi oštećenik, kao što tvrdi obrana, krenuo u pretjecanje traktora kojeg zbog zavoja niti ne vidi, a nedvojbeno je utvrđeno na temelju materijalnih dokaza na mjestu nesreće i provedenog vještačenja kako je vozač osobnog automobila B. K. započeo radnju pretjecanja traktora što podrazumijeva da je jasno vidio vozilo ispred sebe. Dakle, tvrdnja obrane kako je okr. I. P. prvi započeo radnju skretanja, a da ga ošt. B. K. nije pravovremeno vidio zbog zavoja je suprotna provedenim dokazima. Također, iako je oštećeni B. K. vozio brzinom većom od dopuštene za naseljeno mjesto  te bi se zaustavio na vrijeme, prije sudara u prikolicu, da je vozio brzinom od 71 km/h (što je također više od dopuštene brzine od 50 km/h), prekoračenje brzine nije uzrok predmetne prometne nesreće. Naime, uzrok prometne nesreće je propust okr. I. P. da prije poduzimanja radnje skretanja u lijevo postupi po obvezi članka 43. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tj. da provjeri da tu radnju može poduzeti bez opasnosti za druge sudionike u postupku. Da je okrivljenik tako postupio uočio bi kako je oštećeni B. K. već započeo s radnjom pretjecanja, dakle prije nego što je s radnjom skretanja započeo okr. P. te je u takvoj situaciji bio dužan prekinuti sa svojom radnjom skretanja u kojem slučaju do nesreće ne bi došlo. Dakle, ključno za razumijevanje mehanizma nastanka ove nesreće je bilo utvrditi tko je prvi započeo radnju u prometu, a na temelju provedenog prometnog vještačenja je sud utvrdio da je to bio oštećeni B. K. te je okr. I. P. to mogao i bio dužan uočiti da je poduzeo obveznu provjeru iz članka 43. stavak 2. ZSPC-a pa do nesreće ne bi došlo. Nadalje su u potpunosti neosnovani prigovori i sumnje obrane upućene u nastanak i težinu ozljeda oštećenog B. K. te njegov boravak u bolnici kada je ozljeda palčane kosti evidentirana još istog dana u OŽB P. (RTG nalaz na listu 24 spisa) te je potvrđena po vještaku medicinske struke D. M. i kvalificirana je kao teška tjelesna ozljeda. Također, iz otpusnog pisma OŽB P. od 12.05.2015. (list 22) jasno proizlazi kako je oštećeni B. K. boravio u bolnici od 05.05. do 12.05. 2015. kada je otpušten na kućnu njegu. Stoga sud sumnje obrane u istinitost i vjerodostojnost medicinskih podataka ocjenjuje kao paušalne, usmjerene na odugovlačenje postupka, te sud tijekom ovog postupka nije našao razloga sumnjati u vjerodostojnost priložene medicinske dokumentacije.

S obzirom da je prometni vještak D. K. stručno i jasno izložio svoj nalaz i mišljenje, koji nalaz i mišljenje su potkrijepljeni nedvojbenim materijalnim tragovima na licu mjesta nesreće sud je našao da je u pogledu mehanizma nastanka prometne nesreće činjenično stanje dovoljno utvrđeno te je stoga odbio dokazni prijedlog obrane za provođenjem rekonstrukcije i to temeljem članka 421. stavak 1. točka 2. ZKP-a. Također je sud odbio kao nevažan dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka R. V., I. L. i M. F. na okolnost da je oštećeni B. K. neposredno nakon nesreće obavljao fizičke radove jer iz vjerodostojne medicinske dokumentacije proizlazi kako je oštećenik pet dana nakon nesreće boravio u bolnici te su njegove ozljede, među kojima i ozljeda teške naravi, evidentirane u prijemu u OŽB P. istoga dana kada se dogodila prometna nesreća.

Na temelju naprijed navedenog sud je nedvojbeno utvrdio kako je okr. I. P. dana 05. svibnja 2015. oko 08,40 sati u B., U. B. T. kod kbr. 10 upravljajući traktorom marke IMT 533, reg. oznake PŽ … kojemu je bila pridodana prikolica NN marke, ručne izrade, bez reg. oznaka, iz smjera sjevera u smjeru juga protivno odredbi članka 43. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, lakomisleno držeći da se ništa neće dogoditi, poduzeo radnju skretanja u lijevo, a da se nije prethodno na siguran način uvjerio da to može učiniti bez dovođenja u opasnosti drugih sudionika u prometu te je propustio primijetiti da ga je već započeo pretjecati osobni automobil kojim je upravljao B. K. te je došlo do udara prednjim desnim dijelom osobnog automobila u zadnji lijevi dio poluprikolice, kojom prilikom je B. K. zadobio prijelom palčane kosti lijeve ruke, ozljedu teške naravi.

U opisanom postupanju optuženika ispunjena su sva obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa i to kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 1. i 2. KZ/11. Naime, okr. I. P. je prekršio odredbu članka 43. stavak 2. ZSPC-a te je izazvao opasnost za život i tijelo ljudi te je prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe odnosno oštećenog B. K.. Pri tome je okr. I. P. postupao iz nehaja, lakomisleno držeći da se ništa neće dogoditi ukoliko poduzme radnju skretanja u lijevo, prethodno se ne uvjerivši na siguran način da tu radnju može poduzeti bez dovođenja u opasnost drugih sudionika u prometu.

Stoga je sud okr. I. P. proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela iz članka 227. stavak 1. i 2. KZ/11.

Odlučujući o vrsti i mjeri kazne sud je vodio računa o svrsi kažnjavanja te svim okolnostima koje utječu na to da kazna po svojoj vrsti i mjeri bude teža odnosno lakša. Sud nije našao otegotnih okolnosti, a od olakotnih sud je cijenio raniju neosuđivanost okr. I. P. te činjenicu da oštećeni B. K. neće zbog predmetne nesreće imati trajnije posljedice za zdravlje. Zbog navedenog sud je okrivljenom I. P. izrekao kaznu zatvora u trajanju od 9 mjeseci te sud smatra da se svrha kažnjavanja može postići i izricanjem kazne zatvora, ali bez njezina izvršavanja zbog čega je okr. I. P. temeljem članka 56. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu tako da se kazna zatvora u trajanju od 9 mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik u vremenu provjeravanja od 1 godine ne počini novo kazneno djelo.

Sud smatra da je takva sankcija primjerena počinjenom kaznenom djelu, te cijeni da će se upravo takvom kazneno pravnom sankcijom djelovati na svijest okrivljenog u vidu shvaćanja pogibeljnosti njegovog protupravnog postupanja i usklađivanja svog ponašanja s prihvatljivim normama zajednice u kojoj  živi, a ujedno će se utjecati i na druge u njegovoj sredini da se suzdrže od kažnjivog postupanja. Navedeni zaključak sud je donio ocjenjujući i međusobno povezujući sve utvrđene i ranije izložene olakotne okolnosti na strani okrivljenog. Na taj način će se izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, utjecati na sve ostale da ne čine kaznena djela i da se primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Budući je okr. I. P. proglašen krivim dužan je temeljem članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. i 3. ZKP platiti sve troškove kaznenog postupka o kojima će sud donijeti posebno rješenje te paušalni trošak u iznosu od 1.000,00 kuna.

U Požegi 5. veljače 2018.