Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: UsII-259/21-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Dijane Vidović, članica vijeća, te sudske savjetnice Dijane Filipčić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Odvjetničkog društva K. i p. d.o.o., Z., koje zastupa direktorica A. K. M., protiv tuženika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe H. o. p. s. d.o.o., Z., radi javne nabave, na sjednici vijeća održanoj dana 19. kolovoza 2021.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, KLASA: UP/II-034-02/21-01/596, URBROJ: 354-01/21-6 od 14. srpnja 2021.
Obrazloženje
1. Rješenjem Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, KLASA: UP/II-034-02/21-01/596, URBROJ: 354-01/21-6 od 14. srpnja 2021. je u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2021/S F22–0022436, predmet nabave: pružanje pravnih usluga kod primjene elektroenergetskih propisa, odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv točke 2.1. podtočke 2. dokumentacije o nabavi (dalje: DON) zainteresirane osobe kao naručitelja te je odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka. Žalba je odbijena uz obrazloženje da se sporni dio opisa predmeta nabave ne odnosi na sastavljanje akata nego na kontrolu, revidiranje i usklađivanje već sastavljenih akata, slijedom čega je za ugovaranje pružanja pravne pomoći u paušalnom iznosu mjerodavnom Tbr. 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15., dalje: Tarifa), kako je navedeno u točki 8.10 DON–a.
2. Tužitelj je protiv navedenog rješenja podnio tužbu u kojoj navodi kako je pogrešno utvrđeno činjenično stanje time što je utvrđeno da se osporeni dio predmeta nabave ne odnosi na sastavljanje isprava odnosno podnesaka te je na pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo: propisi koji reguliraju obavljanje odvjetničke djelatnosti i članak 200. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16., dalje: ZJN).
2.1. Citira spornu odredbu DON–a te ističe kako se nigdje ne navodi da bi se radilo ni o „već sastavljenim aktima“ niti o „podnescima koji su eventualno već sastavljeni i predani u nekom parničnom, izvanparničnom ili upravnom postupku“. Zaključuje da je zaključak osporenog rješenja protivan sadržaju DON–a. Zaključak tuženice je u cijelosti paušalan i utemeljen isključivo na proizvoljnom tumačenju da je naručitelj u osporenom dijelu predmeta nabave zapravo mislio na već „sastavljene“ isprave odnosno podneske, iako to uopće ne piše u DON–u. Poziva se na odredbu članka 205. stavka 1. ZJN–a prema kojoj se predmet nabave mora opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio, što znači da se sadržaj predmeta nabave mora tumačiti upravo onako kako je naveden u DON–u. Za svoj zaključak tuženica ne daje nikakvo obrazloženje ni argumentaciju, već samo ukazuje da zaključak proizlazi iz „dikcije opisa“.
2.2. Smatra da je činjenično stanje utvrđeno tumačenjem koje je protivno logici i načinu pružanja odvjetničkih usluga jer je kontrola, revidiranje i usklađivanje isprava međukorak u procesu sastavljanja isprave od prvog nacrta do finalnog teksta. Po prirodi stvari i pravilima pravne struke, proces izrade odnosno sastavljanja isprave se sastoji od sastavljanja prvog nacrta isprave od stranke, druge ugovorne strane ili odvjetnika, nakon čega uvijek mora slijediti kontrola, revidiranje te usklađivanje teksta isprave od strane odvjetnika kako bi konačan tekst isprave ispravno reflektirao volju, poslovne interese i poslovne procese stranke. To je proces koji traje sve do trenutka kad ispravu potpišu ugovorne strane slijedom čega se smatra da je pravni posao sklopljen. Zastupanje u postupcima pred sudom i državnim organima uključuje ne samo zastupanje na ročištima već i sastavljanje podnesaka sukladno ranije navedenom. Nejasno je i životno nelogično zašto bi se vršila kontrola podnesaka koji su već sastavljeni i predani u mjerodavnim postupcima, dok njihovo revidiranje i usklađivanje po naravi stvari u tom stadiju više nije ni moguće učiniti, već je isto potrebno izvršiti do trenutka njihove predaje u mjerodavni spis. Zaključuje kako opisani predmet nabave podrazumijeva i sastavljanje isprava i podnesaka, jer se radi o kontroli, revidiranju i usklađivanju kao sastavnom dijelu procesa izrade isprava odnosno podnesaka, što je sastavni dio zastupanja stranke u postupcima pred sudovima i državnim organima, a u odnosu na koje odvjetničke usluge nije dopušteno ugovoriti paušalnu naknadu.
2.3. Da je ispravno utvrđeno činjenično stanje, tuženica bi zaključila kako za osporeni dio predmeta nabave nije dozvoljeno ugovarati naknadu u paušalnom iznosu, jer iz propisa koji reguliraju obavljanje odvjetničke djelatnosti (stav Izvršnog odbora H. o. k. od 6. studenoga 2014., dalje: H…) proizlazi da se uz paušalnu nagradu smije ugovoriti isključivo kontrola već sklopljenih, a ne sastavljenih ugovora te da nije dozvoljeno ugovoriti ni ostale radnje koje čine osporeni dio predmeta nabave (revidiranje i usklađivanje ugovora i podnesaka). Smatra da je činidba koja se od odvjetnika zahtjeva DON–om nedopuštena radi čega je nezakonita, jer je protivna članku 200. stavku 1. ZJN–a. Navodi mjerodavne odredbe Zakona o odvjetništvu (Narodne novine, broj 9/94., 117/08., 50/09., 75/09. i 18/11.), Tarife, stav Izvršnog odbora H…-a od 6. studenoga 2014. te odredbu članka 59. stavka 3. Statuta H…-a (Narodne novine, broj 115/13., 64/18. i 67/19.). Ukazuje na preformalističko tumačenje tuženice kako stav Izvršnog odbora H…-a ne obvezuje zato što nije naslovljen kao „zaključak“.
2.4. Smatra da odvjetnici ne smiju podnijeti ponudu da bi sklopili ugovor o javnoj nabavi za opisani predmet nabave jer bi time postupali protupravno. Predlaže Sudu da usvoji tužbeni zahtjev, poništi pobijano rješenje i odluči o žalbi tužitelja na način da poništi sporni dio točke 2.1., podtočku 2. DON–a.
3. Tuženica u odgovoru na tužbu navodi kako je predmet ovog spora pravilno tumačenje točke 2.1. „Opis predmeta nabave“, podtočka 2. DON–a, o kojem tumačenju ovisi pravilna primjena materijalnog prava. Navodi kako tužitelj pogrešno smatra da se navedena odredba odnosi na sastavljanje isprava i podnesaka, odnosno ugovora, zbog čega da se na istu ne može primijeniti Tbr. 38. Tarife (paušalni iznos naknade za pravne usluge). Ako se sporna odredba čita kako je napisana, razvidno je da se odnosi na kontrolu, revidiranje i usklađivanje (ugovori, izjave i drugi dokumenti) iz područja djelatnosti naručitelja, pri čemu je u nastavku iste podtočke detaljnije opisano u odnosu na koje područje se kontrola, revidiranje i usklađivanje odnosi. Pojmovi kontrola, revidiranje i usklađivanje se odnose na već postojeće isprave i podneske, odnosno ugovore, budući da se kontrolirati, revidirati i usklađivati ne može podnesak/isprava koji nije napisan/sastavljen. Netočna je tvrdnja tužitelja da se ne mogu kontrolirati, revidirati i usklađivati već sastavljeni podnesci/isprave. Predmet nabave određuje naručitelj, pri čemu on može odrediti da sastavljanje podnesaka/isprava ne predstavlja predmet nabave, već da je predmet nabave samo kontrola, revidiranje i usklađivanje već sastavljenih podnesaka/isprava, kao što je to naručitelj i učinio u konkretnom postupku. U navedenoj odredbi nije navedeno da se odnosi na sastavljanje podnesaka/isprava ili ugovora.
3.1. Ukazuje kako je naručitelj 28. srpnja 2021. u elektroničkom oglasniku javne nabave odgovarajući na upit gospodarskog subjekta, objavio odgovor i pojašnjenje DON–a, u kojem je još jednom potvrdio naprijed navedeno. Prema odredbi članka 202. ZJN–a objašnjenja DON–a stavljaju se na raspolaganje gospodarskim subjektima na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovna dokumentacija. Objašnjenje dokumentacije predstavlja njezin sastavni dio. Na temelju relevantnih odredbi ZJN–a zaključuje da su ponuditelji dužni izraditi ponudu sukladno DON–u, čiji je sastavni dio i objašnjenje, a naručitelj je dužan sukladno DON–u pregledati ponude. Sukladno konkretnom DON-u naručitelj i odabrani ponuditelj će sklopiti i izvršavati ugovor. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo koje nije u suprotnosti sa stavom Izvršnog odbora H…–a od 6. studenoga 2014. Stoga je netočna tvrdnja tužitelja kako je činidba koju naručitelj zahtijeva od odvjetnika nedopuštena. Naglašava da su tri gospodarska subjekta (odvjetnika), koji podliježu istim pravilima kao i tužitelj, podnijeli ponude u predmetnom postupku javne nabave, što je vidljivo iz zapisnika o otvaranju ponuda koji je objavljen u elektroničkom oglasniku javne nabave. Predlaže Sudu da tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije, a u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva riješi stvar.
4. Zainteresirana osoba smatra tužbene navode neosnovanima jer je iz opisa nabave vidljivo da nije tražila sastavljanje ugovora i isprava opisanih u Tbr. 29. Tarife, već je tražila kontrolu, revidiranje i usklađivanje isprava, što se može tumačiti jedino kao radnje na već sastavljenim odnosno zaključenim ispravama. Također nije tražila zastupanje pred sudovima i državnim tijelima. Smatra nejasnim na temelju čega tužitelj zaključuje nešto što ne piše u DON–u te upravo tužitelj paušalno i neutemeljeno, isključivo na vlastitom proizvoljnom tumačenju zaključuje suprotno logici stvari o namjeri zainteresirane osobe i neosnovano proširuje značenje DON–a. Propisujući primjenu Tbr. 38. Tarife, a ne Tbr. 29., Tarife nije tražila sastavljanje isprava i ugovora te je sukladno zakonu sastavila DON i primijenila Tbr. 38. Tarife. Smatra kako nije obvezna provjeravati interna mišljenja i odluke tijela stručnih komora te da ona nisu pravno obvezujuća u smislu ocjene zakonitosti postupaka javne nabave niti su propisane eventualne posljedice za nepoštivanje internih odluka stručnih komora. Predlaže Sudu da tužbeni zahtjev kao neosnovan odbije.
5. Tužitelj nije dostavio očitovanje na odgovore na tužbu koji su mu uredno dostavljeni uz dopis od 10. kolovoza 2021. i ponovno na njegovo traženje 19. kolovoza 2021.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 55. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH i 29/17., dalje: ZUS) Sud tužbeni zahtjev ocjenjuje neosnovanim.
7. Spornom odredbom točke 2.1. podtočke 2. DON–a predmet nabave opisan je kao: kontrola, revidiranje i usklađivanje isprava (ugovori, izjave i drugi dokumenti) iz područja djelatnosti naručitelja, osobito:
- vezanih uz reguliranje odnosa s postojećim i budućim korisnicima prijenosne mreže (uključivo, ali ne isključivo u postupcima priključenja novih korisnika na prijenosnu mrežu, povećanju priključne snage postojećih korisnika prijenosne mreže, u postupcima sklapanja ugovora o korištenju mreže);
- vezanih uz pripremu izgradnje i izgradnju objekata prijenosnog sustava;
- vezanih uz reguliranje odnosa s drugim operatorima prijenosnog sustava i međunarodnim organizacijama
- podnesaka u parničnim, izvanparničnim i upravnim postupcima.
8. Sukladno točki 8.10. DON–a 8.10. naknada za pravne usluge određuje se temeljem tarifnog broja 38. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u paušalnom iznosu godišnje koji će se plaćati u 12 (dvanaest) jednakih mjesečnih rata. PDV nije uključen u cijenu i obračunava se u skladu s zakonskim propisima.
9. 28. srpnja 2021. naručitelj je sukladno odredbi članka 202. ZJN–a dao objašnjenje sporne odredbe DON–a na način da je naveo kako DON-om u opisu predmeta nabave navodi kontrolu, revidiranje i usklađivanje isprava, a ne izradu odnosno sastavljanje istih te da je upoznat sa stavom Izvršnog odbora H…-a da se paušalom može obuhvatiti samo kontrola već zaključenog ugovora, a ne izrada istih budući se to naplaćuje sukladno Odvjetničkoj tarifi. Stoga je predvidio da će se paušalom obuhvatiti kontrola, a ne izrada ugovora te mu namjera nije bila da s izabranim ponuditeljem sklopi ugovor koji se neće moći izvršiti. Zaključuje kako ne traži nezakonito postupanje zainteresiranih gospodarskih subjekata na način da traži izradu novih ugovora već traži kontrolu, revidiranje i usklađivanje isprava, a između ostalog i ugovora iz svoje djelatnosti, sve sukladno osporenom rješenju.
10. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud ga nije našao nezakonitim, jer je sporna odredba DON–a sastavljena sukladno odredbi članka 200. stavka 1. ZJN–a te, i prema ocjeni Suda, njome kao predmet nabave nije određeno sastavljanje isprava za što se nagrada naplaćuje prema Tbr. 29. Tarife. S obzirom na sadržaj sporne odredbe DON–a naručitelj nije nezakonito ni protivno stavu Izvršnog odbora H…-a za opisani predmet propisao primjenu Tbr. 38. Tarife.
11. Slijedom izloženog, Sud je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a presudio kao u izreci.
U Zagrebu 19. kolovoza 2021.
Predsjednica vijeća
mr. sc. Inga Vezmar Barlek, v.r.