- 1 -              Poslovni broj: Usž-3970/20-2

Poslovni broj: Usž-3970/20-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Dijane Vidović, predsjednice vijeća, Gordane Marušić-Babić i Lidije Vukičević članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića kao zapisničara, u upravnom sporu tužitelja I. L. iz K., B. i H., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi prava na invalidsku mirovinu, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-258/2020-7 od 4. lipnja 2020., na sjednici vijeća održanoj 19. kolovoza 2021.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-258/2020-7 od 4. lipnja 2020.

Obrazloženje

1.              Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika klasa: UP/II 141-02/19-03/01158329173, urbroj: 341-99-06/2-19-9394, broj spisa: 491319 od 17. siječnja 2020.

2.              Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u S. B., broj: 108509 od 8. studenog 2019., kojim je odbijen njegov zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu kao pripadniku borbenog sektora Hrvatskog vijeća obrane na temelju članka 142. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata  i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17. i 98/19.-dalje: ZHBDR).

3.               Tužitelj u žalbi osporava prvostupanjsku presudu navodeći da ispunjava uvjete za priznanje prava na invalidsku mirovinu prema članku 141. i 142. stavku 1. i 2. ZHBDR-a, jer ima status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja na prvoj crti obrane, a iz liječničke dokumentacije je vidljivo je da je došlo do trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem odnosno da je nastupila trajna nesposobnost u smislu članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18.-dalje: ZOMO). Navodi da boluje i od PTSP-a, te da je zbog tih psihičkih smetnji došlo do trajnih poremećaja. Smatra da bi sud trebao u cijelosti prihvatiti nalaze i mišljenja na temelju kojih je ostvario status ratnog vojnog invalida sa 40% oštećenja organizma, kao zakonita i sačinjena u skladu s pravilima struke. Iz sadržaja žalbe proizlazi  da predlaže da ovaj Sud pobijanu presudu poništi.

4.              Tuženik u odgovoru na žalbu navode tužitelja smatra neosnovanim iz razloga detaljno iznesenih u obrazloženju osporenog rješenja kao i u obrazloženju prvostupanjske presude. Predlaže da se žalba odbije.

5.               Žalba nije osnovana.

6.              Ispitujući pobijanu presudu sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.-dalje: ZUS) u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da se ista ne može ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi iz članka 66. stavka 1. ZUS-a.

7.              Prema stanju spisa razvidno je da je prvostupanjski sud razmotrio činjenična i pravna pitanja odlučna za rješavanje predmetne upravne stvari, te je uzimajući u obzir činjenice utvrđene u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja sukladno članku 33. stavku 2. ZUS-a, ocijenio da su činjenice koje su u smislu odredba članka 39. ZOMO-a odlučne s medicinskog stajališta pravilno utvrđene na temelju nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka u postupku provedenom prema odredbama članka 123. do 129. ZOMO-a. U obrazloženju presude u bitnom je citiran sadržaj nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka od 13. siječnja 2020., pribavljenog u povodu žalbe tužitelja kojom je osporavao ocjenu invalidnosti, prema kojem stanje nakon ranjavanje tužitelja od 3. veljače 1994. (ranjen gelerima granate u desno rame, nadlakticu i lakat) nije od utjecaja na radnu sposobnost, te ne postoji smanjenje sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, dok druge bolesti (infarkt miokarda, kardiomiopatija, prisutnost aortokoronarnog premoštenja, difuzne aterosklerotične promjene na velikim arterijama sa posljedičnim smetnjama periferne cirkulacije i psihičke smetnje iz kruga anksiozno-depresivnog poremećaja) nisu posljedica sudjelovanja u postrojbama HVO-a te stoga nisu predmet ocjene sukladno članku 142. ZPHBDR-a. Sud je nadalje, ocjenjujući provedene dokaze, kao i navode i prigovore tužitelja, dao valjane razloge za odbijanje tužbenog zahtjeva, a s obzirom na mjerodavne propise iz mirovinskog osiguranja i odredbe ZHBDR-a koji se primjenjuju u konkretnom slučaju.

8.              Prema podacima spisa vidljivo je da su ovlašteni vještaci svoju ocjenu i mišljenje dali u postupku provedenom sukladno odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja ("Narodne novine", broj: 67/17. i 56/18.-dalje: Uredba), a nakon analize podataka iz cjelokupne spisu priložene medicinske dokumentacije na temelju koje su utvrđene sve promjene u zdravstvenom stanju tužitelja, uključujući i liječničke nalaze na koje se tužitelj u tužbi poziva. Stručno tijelo vještačenja je radnu sposobnost tužitelja ocijenilo primjenjujući stručno medicinsko znanje i prema pravilima struke, uzimajući u obzir i činjenicu da je tužitelj ranjen kao pripadnik HVO-a, po kojoj osnovi je ostvario status ratnog vojnog invalida sa 40% oštećenja organizma. Stoga je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka, koji je sukladan postojećim nalazima liječnika specijalista i definiciji invalidnosti iz članka 39. ZOMO-a, te koji je dostatno i argumentirano obrazložen, mogao poslužiti tuženom tijelu kao valjana osnova za donošenje rješenja.

9.              Valja istaknuti da sukladno odredbi članka 14. stavka 5. i 6. Uredbe, za osobe u inozemstvu, vijeće vještaka može dati nalaz i mišljenje i bez pregleda osigurane osobe, te će osiguranika uputiti na pregled samo ako ocijeni da je to potrebno radi cjelovitog utvrđivanja stanja radne sposobnosti, što proizlazi i iz odredbe stavka 10. navedenog članka Uredbe. Kako je vještak ovlašten temeljem svog stručnog znanja i sposobnosti ocijeniti da ne postoji potreba za neposrednim pregledom osigurane osobe, navodi tužitelja da ga treba osobno pregledati nisu od utjecaja na pravilnost utvrđivanja činjeničnog stanja, imajući u vidu i prirodu promjena u njegovom zdravstvenom stanju koje su nastale kao posljedica ranjavanja, a koje se radi utjecaja na radnu sposobnost mogu utvrditi i samo na temelju priloženih nalaza liječnika specijalista.

10.              S obzirom da se pravo na invalidsku mirovinu prema članku 142. stavku 1. ZPHBDR-a ostvaruje pod uvjetima određenim Zakonom o mirovinskom osiguranju, a u konkretnom slučaju je pravilno utvrđeno da kod tužitelja zbog posljedica  ranjavanja nije nastao djelomični niti potpuni gubitak sposobnosti za rad sukladno definiciji invalidnosti iz članka 39. ZOMO-a, sama činjenica što mu je kao pripadniku borbenog sektora HVO-a priznat status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja, nije od utjecaja na drugačije rješenje o predmetnom zahtjevu. Nadalje, s obzirom da nije sporno da tužitelju nije priznat status ratnog vojnog invalida I – IV skupine po osnovi bolesti ili ozljede, ostale bolesti tužitelja, na koje se i u žalbi poziva, nisu mogle biti predmet vještačenja u ovom postupku. Stoga niti  žalbeni navodi kojima tužitelj osporava ocjenu radne sposobnosti pozivajući se na liječničku dokumentaciju koja se odnosi na te bolesti, nisu osnovani.

11.              Slijedom iznesenog, prema ocjeni ovoga Suda, osporeno rješenje doneseno je na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i sukladno mjerodavnim propisima u konkretnom slučaju, te istim nisu povrijeđena prava tužitelja odnosno zakon na njegovu štetu, kako je to pravilno utvrdio i prvostupanjski sud.

12.              Kako navodi žalbe nisu osnovani niti od utjecaja na drukčije rješenje, valjalo je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 19. kolovoza 2021.

Predsjednica vijeća

Dijana Vidović,v.r.