Poslovni broj: 26 Gž Zk-451/2021-2

 

Poslovni broj: 26 Gž Zk-451/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu upisa zabilježbe ovrhe u ovršnom postupku ovrhovoditelja E.&S. b. d.d. R., OIB:…, kojeg zastupa M. D., odvjetnik u R. i, protiv ovršenika D. B.1, OIB:… i D. B2., OIB:.., oba iz S.,  koje zastupa punomoćnik P. T., odvjetnik u S., odlučujući o žalbi protustranaka D. B.1 i D. B.2 izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-421/2020 od 9. lipnja 2020., dana 16. kolovoza 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

I. Odbija se žalba protustranke D. B.2 i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu poslovni broj Z-421/2020 od 9. lipnja 2020. kojim je upisana zabilježba ovrhe u odnosu na D. B.2.

 

II. Prihvaća se žalba protustranke D. B.1 i preinačuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu broj Z-421/2020 od 9. lipnja 2020. i odbija provedba upisa zabilježbe ovrhe u odnosu na D. B.1 u zk. ul. 695 k.o. S..

 

III. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. 695 k.o. S. pod brojem Z-16101/2020.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem pod toč. 1. izreke odbijen je prigovor D. B.1 i D. B.2 i potvrđeno je rješenje broj Z-17536/2019 od 16. prosinca 2019., dok je toč. 2. izreke određena zabilježba odbijenog prigovora.

 

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobijaju protustranke D. B.1 i D. B.2 zbog bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje, odnosno preinači rješenje i odbiti prijedlog za zabilježbu ovrhe.

 

3. Žalba protustranke D. B.2 nije osnovana, dok je žalba protustranke D. B.1 osnovana.

 

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem od 16. prosinca 2019. broj Z-17536/2019 dopušten upis zabilježbe ovrhe na temelju rješenja o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici broj Ovr-1154/2019-2 od 11. prosinca 2019. u zk. ul. 695 k.o. S.. Prigovor u kojem protustranke navode da je sud dopustio upis zabilježbe ovrhe iako upis nije naložen zemljišnoknjižnom sudu, odnosno da rješenje o ovrsi nije izdano otiskivanjem štambilja nego je napisano a da u izreci ne sadrži odluku o određivanju zabilježbe ovrhe i da se ovrha ne može odrediti u odnosu na D. B.2 jer je u odnosu na njega kao založnog dužnika upisano založno pravo na temelju javnobilježničkog osiguranja pa se ne može primijeniti odredba čl. 267. st. 1. Ovršnog zakona o određivanju ovrhe na nekretninama na kojima je stečeno založno pravo, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim na temelju utvrđenja da je rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici od 11. prosinca 2019. broj Ovr-1154/2019-2 određena zabilježba ovrhe na nekretninama u vlasništvu D. B.1 i D. B.2, a što je u skladu sa čl. 84. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) a da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati pravilnost rješenja o ovrsi i da li su ispunjeni uvjeti za donošenje rješenja o ovrsi u odnosu na ovršenika D. B.2, već samo pretpostavke iz čl. 117. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine br. 63/19., u daljnjem tekstu: ZZK), te kako nalazi ispunjenim pretpostavke iz citirane zakonske odredbe to je odbio prigovor i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta primjenom čl. 145.a st. 4. ZZK-a.

 

5. U žalbi protustranke ustraju u tvrdnjama iz prigovora i ponavljaju da je zabilježbom ovrhe prvostupanjski sud povrijedio čl. 75. ZZK-a u pogledu uvjeta za određivanje zabilježbe ovrhe jer rješenjem o ovrsi nije određeno da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe ovrhe "na nekretninama ovršenice", da rješenje o ovrsi sud nije izdao otiskivanjem štambilja na prijedlogu za ovrhu već je napisao posebno rješenje o ovrsi, pa kako rješenjem o ovrsi nije određen upis zabilježbe ovrhe smatraju da je prvostupanjski sud trebao odbiti upis. Nadalje, navode da je založno pravo na nekretnini "2. protustranke“ zasnovano javnobilježničkim osiguranjem primjenom čl. 269. i čl. 272. OZ-a, a ne na temelju sudskog osiguranja koje je propisano čl. 262. do 268. OZ-a, pa smatraju da zbog toga nije moguće primijeniti čl. 267. st. 2. OZ-a o određivanju ovrhe na nekretnini na kojoj je stečeno založno pravo.

 

6. Žalbeni navodi protustranke D. B.2 nisu od utjecaja na zakonitost prvostupanjskog rješenja, dok su žalbeni navodi protustranke D. B.1 osnovani u tolikoj mjeri što su ovome sudu omogućili ispitivanje rješenja po službenoj dužnosti temeljem kojeg je utvrđeno da je rješenje u odnosu na D. B.1 doneseno pogrešnom primjenom materijalnog prava.

 

7. Prema čl. 34. st. 4. ZZK-a zabilježba je upis kojim se čini vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Zabilježbom se mogu osnivati određeni pravni učinci kad je to predviđeno zakonom.

 

8. Zabilježba ovrhe u zemljišnoj knjizi je jedna od ovršnih radnji ovrhe na nekretnini (čl. 80. OZ-a), te će ovršni sud čim donese rješenje o ovrsi po službenoj dužnosti zatražiti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe (čl. 84. st. 1. OZ-a).

 

9. Prema čl. 117. st. 2. ZZK-a u situaciji kada zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo u ocjeni dopuštenosti upisa zemljišnoknjižni sud se ograničava na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo i je li upis provediv obzirom na stanje zemljišne knjige, dok u pogledu svih ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje je upis dopustilo.

 

10. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da su ispunjene zakonske pretpostavke za dopustivost upisa u odnosu na protustranku D. B.2 u smislu čl. 117. st. 2. ZZK-a jer je upis odredio nadležni ovršni sud rješenjem o ovrsi od 11. prosinca 2019. broj Ovr-1154/2019 koje je doneseno na način da je prihvaćen prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 16. prosinca 2019., koji u ovršnom zahtjevu sadrži, između ostalog, da se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe ovrhe, pa su stoga neosnovani žalbeni navodi protustranke D. B.2 kojima problematizira je li rješenje o ovrsi doneseno otiskivanjem štambilja ili je napisano, a kako je navedena protustranka uknjižena kao vlasnik nekretnine na kojoj je ovrha određena ne postoji zapreka za upis prema stanju zemljišne knjige, pa su time ispunjene zakonske pretpostavke za dopustivost upisa u smislu čl. 117. st. 2. ZZK-a.

 

11. Međutim, postoji zapreka za upis zabilježbe ovrhe u odnosu na protustranku D. B.1.

 

11.1. Rješenjem o ovrsi od 11. prosinca 2019. broj Ovr-1154/2019-2 određena je ovrha na nekretnini prihvaćanjem prijedloga u kojem su kao ovršenici naznačene obje protustranke – D. B.1 i D. B.2. Izrekom rješenja zemljišnoknjižnog referenta od 16. prosinca 2019. broj Z-17536/2019-3 navedeno je da se određuje zabilježba ovrhe u zk. ul. 695 k.o. S. na nekretninama "B. D.1, OIB:…, S. i B. D.2, OIB:…, S.". U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je zemljišnoknjižni referent pravilno dopustio upis zabilježbe ovrhe na nekretninama u vlasništvu "ovršenika D. B.1 i D. B.2".

 

11.2. Prema stanju zemljišne knjige predmetna nekretnina uknjižena je kao vlasništvo protustranke D. B.2, OIB:…, S. koji je kao založni dužnik dopustio upis založnog prava na temelju ugovora o kreditu koji je D. B.1 kao korisnik kredita sklopio s E.&S. b. d.d. 5. studenog 2008., a koje je u zk. ul. 695 k.o. S. upisano pod brojem Z-1049/08, nakon čega nije bilo promjene vlasništva nekretnine, pa je prvostupanjski pogrešno primijenio čl. 45. ZZK-a koji propisuje da su upisi u zemljišnu knjigu dopušteni samo protiv osobe koja je u trenutku podnošenja prijedloga za upis u toj zemljišnoj knjizi upisana kao vlasnik zemljišta ili nositelj prava, glede kojega se upis zahtijeva, ili koja bar istodobno bude kao takva uknjižena ili predbilježena (u daljnjem tekstu: knjižni prednik). Dakle, osim što ovrha na nekretnini nije mogla biti određena u odnosu na D. B.1 koji nije vlasnik nekretnine a što je u domeni ovršnog suda, međutim, u konkretnom slučaju niti upis zabilježbe ovrhe nije mogao biti određen u odnosu na osobu koja nije uknjižena kao vlasnik nekretnine jer nije ispunjena materijalnopravna pretpostavka o knjižnom predniku iz čl. 45. ZZK-a.

 

12. Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog/zemljišnoknjižnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa je odbio žalbu protustranke D. B.2 i temeljem čl. 149. st. 3. ZZK-a u odnosu na njega potvrdio prvostupanjsko rješenje, dok je zbog pogrešne primjene materijalnog prava prihvatio žalbu protustranke D. B.1 i primjenom čl. 149. st. 1.b) ZZK-a preinačio rješenje, odbio provedbu upisa i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

 

U Varaždinu 16. kolovoza 2021.