Poslovni broj: 26 Gž Zk-621/2021-2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-621/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu povodom provedbe prijavnog lista i upisa javnog dobra u općoj uporabi, odlučujući o žalbi A. B., OIB: ..., iz S., koju zastupa punomoćnik I. V.., odvjetnik u Odvjetničkom uredu V. u Z., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku broj Z-7220/2018 od 13. prosinca 2019., dana 16. kolovoza 2021.

r i j e š i o   j e

I. Odbija se žalba A. B. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj Z-7220/2018 od 13. prosinca 2019.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-328/2020 u zk.ul. 2793 i 9164 k.o. M. B..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor A. B. i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj Z-11839/2017 od 6. prosinca 2017.

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija A. B. ne navodeći zakonske žalbene razloge, a sadržajno pobija rješenje zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu preinačiti rješenje i odbiti provedbu prijavnog lista, odnosno podredno ukinuti rješenje i uspostaviti zemljišnoknjižno stanje koje je postojalo prije pobijanog upisa.

3. Žalba A. B. (u daljnjem tekstu: žaliteljica) nije osnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-11839/2017 od 6. prosinca 2017. na temelju prijavnog lista Područnog ureda za katastar Š. potvrđenog 18. rujna 2017., očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti od 28. svibnja 2015., Odluke Općinskog vijeća Općine T. od 23. lipnja 2014., snimke izvedenog stanja i kopije katastarskog plana poništena kat. čest. 1387/2 u zk. ul. 2793 k.o. M. B. i njezina površina je pripojena kat. čest. 5927/1 k.o. M. B.. Prigovor u kojem žaliteljica navodi da je 2001. kupila čest. zgr. 1387 ukupne površine od 101 m2 i da je nakon parcelacije razdvojena na dvije čestice – čest. zgr. 1387/1 kuća od dvor od 80 m2 i čest. zgr. 1387/2 prolaz od 48 m2 koji je isključivo koristila, a da joj je poništenjem i pripajanjem kat. čest. 1387/2 oduzeto vlasništvo što znači da je izvlaštena iako postupak izvlaštenja nije proveden, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim na temelju utvrđenja da je na temelju prijavnog lista izvršeno evidentiranje nerazvrstane ceste – Ulice D. u B. na zahtjev Općine T., te je izrađen geodetski elaborat izvedenog stanja u svrhu provedbe promjene u katastru i zemljišnoj knjizi kojim je prikazano izvedeno stanje nerazvrstane ceste, ukazujući na primjenu čl. 133. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., u daljnjem tekstu: ZC) koji propisuje da se nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. ZC-a evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste, javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava trećih osoba, slijedom čega je odbio prigovor žaliteljice i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta temeljem čl. 123.a st. 5. ZZK-a.

5. U žalbi žaliteljica sadržajno ponavlja navode iz prigovora – da je temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 2. svibnja 2001. stekla čest. zgr. 1387 kuća i dvor upisane u zk. ul. 2793 k.o. M. B. ukupne površine 101 m2, da je parcelacijom iz navedene čestice nastala čest. zgr. 1387/1 kuća i dvor od 80 m2 i čest. zgr. 1387/2 prolaz od 48 m2 upisane kao njezino vlasništvo pa joj je poništavanjem kat. čest. 1387/2 i pripajanjem njezine površine kat. čest. 5927/1 povrijeđeno pravo vlasništva jer je za isto trebao biti proveden postupak izvlaštenja, te smatra da joj pripada pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva.

6. Žalbenim navodima žaliteljice nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

6.1. Priložene isprave dokazuju da je navedena čestica u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11.) i da njezino stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. ZC-a koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, žalbeni navodi žaliteljice kojima osporava provedbu prijavnog lista iz razloga koji se odnose na upravni postupak ne mogu biti pravna zapreka za dopustivost upisa.

7. Odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, radi čega niti žalbeni navodi žaliteljice nisu pravna prepreka za dopustivost upisa.

7.1. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio je pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12., u daljnjem tekstu: ZV); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

8. Kako je stoga prvostupanjski sud odluku donio pravilnom primjenom materijalnog prava, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2.  Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.), a koji se primjenjuje temeljem čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., u daljnjem tekstu: ZZK), ovaj sud je odbio žalbu i primjenom čl. 128. st. 3. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 16. kolovoza 2021.