Poslovni broj: 26 Gž Zk-394/2021-2

Poslovni broj: 26 Gž Zk-394/2021-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu povodom provedbe prijavnog lista i upisa javnog dobra u općoj uporabi, odlučujući o žalbi B. R., OIB: …, iz G., koju zastupaju punomoćnici G. L. i M. R., odvjetnici iz Z. odvjetničkog ureda u R., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici broj Z-9597/2019 od 2. lipnja 2020., dana 9. kolovoza 2021.

r i j e š i o   j e

I. Odbija se žalba B. R. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici broj Z-9597/2019 od 2. lipnja 2020.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod brojem Z-6947/2020 u zk.ul. 1121 i 3585 k.o. B..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor B. R. iz G. i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici od 24. svibnja 2019. broj Z-7032/2019 pod toč. 1. izreke u odnosu na kčbr. 1273/1 dvorište D. u B. s. sa 100 čhv upisane u zk.ul. 1121 k.o. B..

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija B. R. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu podnijela je V. općina P.-g. ž..

4. Žalba B. R. (u daljnjem tekstu: žaliteljica) nije osnovana.

5. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je rješenjem broj Z-7032/2019 od 24. svibnja 2019. u odnosu na kčbr. 1273/1 upisane u zk.ul. 1121 k.o. B. na temelju prijavnog lista katastra nekretnina, odluke o nerazvrstanim cestama i javno-prometnim površinama na području V. općine te izmjene i dopune Jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama P.-g. ž., V. općine dopušteno poništavanje navedene čestice i kčbr. 10148, 10149/2 iz zk.ul. 1044 k.o. B. uslijed spajanja u novonastalu kčbr. 17933 nerazvrstana cesta B. P. od 2972 m2 upisane u zk.ul. 3858 k.o. B. kao Javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave V. općine. Prigovor u kojem žaliteljica navodi da je predmetnu nekretninu naslijedila temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pok. K. L. broj O-59/2017, da nije upoznata da je pokrenut upravni postupak V. općine temeljem odluke o nerazvrstanim cestama, da je na predmetnu nekretninu upisana s pogrešnom adresom R., jer živi na adresi G., da od V. općine ili katastra nije dobila nikakvu obavijest niti upravni akt da bi zaštitila svoja prava i da državna cesta ne prelazi preko cijele nekretnine pa je nezakonito poništena, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim pozivajući se na čl. 10. st. 4. i čl. 11. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13., 108/17., u daljnjem tekstu: ZZK) koji propisuju da promjene katastarskih podataka tj. promjene katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta u zemljišnoj knjizi provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista kojeg je u okviru svoje nadležnosti donio i po službenoj dužnosti dostavilo zemljišnoknjižnom sudu upravno tijelo nadležno za promjenu tih podataka u katastru zemljišta, pa primjenom čl. 108. st. 2. ZZK-a zaključuje da je zemljišnoknjižni sud dužan provesti promjenu u zemljišnoj knjizi sukladno dostavljenom prijavnom listu, za što nije potrebna suglasnost stranaka, a niti zemljišnoknjižni sud ispituje pravilnost upravnog postupka. Ukazuje da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe čl. 131. – 133. Zakona o cestama i da zemljišnoknjižni sud prema tom specijalnom propisu nije ovlašten ulaziti u valjanost prijavnog lista, pa niti odlučivati o prigovoru da državna cesta ne prelazi preko cijele nekretnine, kao i da rješenje kojim se u cijelosti udovoljava prijedlogu ne mora sadržavati obrazloženje temeljem čl. 109. st. 2. ZZK-a, zaključno navodeći i da je žaliteljica u evidenciji MUP-a prijavljena na adresi u R.

6. U žalbi žaliteljica sadržajno ponavlja navode iz prigovora – da je nekretninu naslijedila iza pok. K. L., da nije bila upoznata s upravnim postupkom koji je inicirala Vinodolska općina temeljem odluke o nerazvrstanim cestama, da je na predmetnoj nekretnini upisana s pogrešnom adresom i da o upravnom postupku u kojem je došlo do poništavanja predmetne nekretnine i spajanja s novonastalom nije obaviještena niti od V. općine niti od katastara pa je onemogućena u zaštiti svojih prava.

7. U odgovoru na žalbu V. općine P.-g. ž. protivi se žalbenim navodima žaliteljice i prihvaća stajalište prvostupanjskog suda, te u prilogu žalbe dostavlja tekst javnog poziva nositeljima prava ne nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena nerazvrstana cesta.

8. Žalbenim navodima žaliteljice nije dovedena u sumnju zakonitost prvostupanjskog rješenja.

8.1. Priložene isprave dokazuju da je navedena čestica u naravi nerazvrstana cesta izgrađena do stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11.) i da njihovo stanje nije evidentirano u zemljišnoj knjizi niti katastru, pa je prvostupanjski sud sukladno čl. 131. st. 5. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., u daljnjem tekstu: ZC) koji propisuje da prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi u situaciji kada nerazvrstana cesta nije evidentirana u katastru zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, pravilnom primjenom materijalnog prava dopustio provedbu prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda kao jedinog relevantnog dokumenta koji dokazuje stvarno stanje nekretnine i provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a uzimajući u obzir stavak 6. citirane zakonske odredbe koja propisuje da se nerazvrstane ceste upisuju u zemljišnu knjigu bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi, žalbeni navodi žaliteljice kojima osporava provedbu prijavnog lista iz razloga koji se odnose na upravni postupak ne mogu biti pravna zapreka za dopustivost upisa.

9. Odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i one ne propisuju da su stvarno/obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, radi čega niti žalbeni navodi žaliteljice nisu pravna prepreka za dopustivost upisa.

9.1. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio je pravno stajalište - da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu te na njima vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije niti moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava, čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - Narodne novine br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 143/12., u daljnjem tekstu: ZV); da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (najprije Republike Hrvatske, a od 2011. i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.

8. Kako je stoga prvostupanjski sud odluku donio pravilnom primjenom materijalnog prava, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2.  Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19.), a koji se primjenjuje temeljem čl. 91. st. 1. ZZK-a, ovaj sud je odbio žalbu i primjenom čl. 128. st. 3. ZZK-a potvrdio prvostupanjsko rješenje i naložio brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 9. kolovoza 2021.