1              Poslovni broj: 3 R1-75/2021-4

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: 3 R1-75/2021-4

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Y. V., OIB: …, R. f., M., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u Z., protiv 1. protivnika osiguranja Y. D. d.o.o., OIB:…, Š i 2. protivnika osiguranja L. d.o.o., OIB: …, Š., odlučujući o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom zaustavljanja broda, 4. kolovoza 2021.

 

r i j e š i o   j e

 

                            Odbija se prijedlog de se radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 433.433,00 EUR (što preračunato u kune po srednjem tečaju na dan podnošenja prijedloga za osiguranje iznosi 3.259.416,16 kuna), nastale na temelju ugovora o iskorištavanju broda čije se zaustavljanje traži te troškova postupka osiguranja odredi privremena mjera zaustavljanja i zabrane odlaska iz luke Š. jahti "I. B.", NIB: …, lk Š., pozivni znak:…, model L. 560, duljina 17,07 m, uložak iz registra brodova ….

 

Obrazloženje

 

1. Predlagatelj osiguranja podnio je 23. srpnja 2021. prijedlog za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom, zaustavljanjem i zabranom odlaska iz luke Š. jahti "I. B.", NIB: …, lk Š., pozivni znak:…, model L. 560, duljina 17,07 m, uložak iz registra brodova ….

 

2. Propisano je člankom 341. stavkom 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., dalje: OZ) da u prijedlogu za osiguranje predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila Ovršnog zakona o sredstvima i predmetu osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

 

3. Dakle, predlagatelj osiguranja treba u prijedlogu za određivanje privremene mjere između ostalog, točno označiti tražbinu čije osiguranje traži. Točno označavanje tražbine znači da predlagateljeva tražbina mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja.

 

4. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije sadržavao sve što je bilo potrebno da bi sud po njemu mogao postupiti jer je predlagatelj osiguranja predložio određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine, ali pritom nije precizirao iznos tražbinu čije osiguranje traži.

 

5. Stoga je sud, sukladno članku 109. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19., dalje: ZPP) i članku 21., članku 39. i članku 290. OZ-a rješenjem poslovnog broja 3 R1-75/2021-2 od 26. srpnja 2021. pozvao predlagatelja osiguranja u roku od 8 dana od dana primitka tog rješenja dopuniti prijedlog za osiguranje tako što će točno označiti novčanu tražbinu čije osiguranje traži, dakle navesti iznos tražbine.

 

6. U ostavljenom roku predlagatelj osiguranja dopunio je prijedlog za osiguranje naznakom iznosa tražbine čije osiguranje traži.

 

7. Izjavio je predlagatelj osiguranja da je 23. listopada 2010. sklopio kupoprodajni ugovor na temelju kojega je od trgovačkog društva Y. iz A., kojeg je zastupao direktor J. L.kupio jahtu (brod, katamaran) L. 560.

 

8. Potom da je 18. travnja 2011. s trgovačkim društvom Y. kao agentom i 1. protivnikom osiguranja Y. D. d.o.o., kao izvršiteljem sklopio ugovor o upravljanju jahtom L. 560.

 

9. Na temelju tog ugovora predlagatelj osiguranja kao vlasnik jahte da je predao jahtu agentu Y. radi pružanja čarter usluga. Ugovorom da je određeno da predlagatelju osiguranja kao vlasniku pripada neto prihod od čartera ostvaren tijekom sezone i umanjen za troškove.

 

10. Na temelju ugovora 1. protivnik osiguranja Y. D. d.o.o., da je preuzeo jahtu i obvezao se predati vlasniku dokumente o upisu broda u registar brodova u Republici Hrvatskoj, a pored toga i isporučiti gostima ugovorenu uslugu.1. protivnik osiguranja Y. D. d.o.o., da je 9. lipnja 2011. izvršio prijavu upisa vlasništva na jahti "I. B." na svoje ime, temeljem tabularne izjave koju mu je predalo trgovačko društvo Y., nakon čega je 10. lipnja 2011. Lučka kapetanija Z. upisala 1. protivnika osiguranja Y.D. d.o.o. kao vlasnika. O ovome predlagatelj osiguranja nije bio obaviješten.

 

11. J. L. kao ovlaštena osoba 1. protivnika osiguranja Y. D. d.o.o., 2. protivnika osiguranja L. d.o.o. i trgovačkog društva Y. da je 29. srpnja 2011. dao izjavu pred javnim bilježnikom D. M. u Z. kojom je potvrdio da je predlagatelj osiguranja vlasnik jahte "I. B.".

 

12. Predlagatelj osiguranja i 1. protivnik osiguranja Y. D. d.o.o. da su određeno vrijeme poslovali prema uvjetima ugovora, međutim da je 1. protivnik osiguranja Y. D. d.o.o. prestao plaćati naknadu za upravljanje brodom 2014. Nakon toga sedam godina da nije plaćao naknadu, a da predlagatelj nije mogao poduzimati radnje radi toga zbog teške osobne situacije. Za sezonu 2011. da je na ime čartera plaćen iznos od 67.191,00 EUR, za sezonu 2012. iznos od 56.647,00 EUR, odnosno u prosjeku 61.919,00 EUR po sezoni, pa da za sedam godina koliko protivnik osiguranja ne plaća naknadu, postoji tražbina predlagatelja u iznosu od 433.433,00 EUR što preračunato u kune po srednjem tečaju HNB na dan podnošenja prijedloga iznosi 3.259.416,16 kuna. Račun da je podmirilo trgovačko društvo Y.

 

13. Predlagatelj osiguranja je izjavio da smatra da ne treba učiniti vjerojatnom postojanje opasnosti da će bez određivanja predložene mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati jer da bi se tražbina izvršavala u inozemstvu jer da se u inozemstvu nalazi novac. Osim toga određivanje privremene mjere da bi prouzročilo samo neznatnu štetu protivnicima osiguranja jer jahta nije njihovo vlasništvo, pa bi ionako predlagatelj osiguranja kao vlasnik imao pravo tražiti jahtu za osobne svrhe sukladno ugovoru o upravljanju brodom.

 

14. Jahta da je nezakonito upisana na ime nevlasnika, što je prijevarno učinio nevlasnik koji uskraćuje pravo vlasniku, pa da je životno i logično da će koristiti prijevarnu okolnost da bi osujetio mogućnost naplate predlagatelju osiguranja, koju mu je već i uskratio. Kao upisani vlasnik jahte 1. i 2. protivnik osiguranja da mogu počiniti nenadoknadivu štetu, odvesti jahtu izvan dosega hrvatskog pravosuđa, prodati je ili otuđiti, promijeniti mjesto registracije i zastavu pod kojom plovi te poduzeti niz radnji zbog kojih bi naplata bila osujećena. Također da mogu jahtu oštetiti, zanemariti, preeksploatirati ili napraviti drugu štetu (prodati dijelove, vandalizirati brod itd.).

 

              15. Smatrajući da je učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine prema protivnicima osiguranja, kao i opasnost da će bez privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, a pored toga smatrajući i da ne treba dokazivati postojanje opasnosti, predložio je sudu da donese privremenu mjeru zaustavljanja broda, sadržajno opisanu u izreci ovog rješenja.

 

16. Uz prijedlog za osiguranje predlagatelj osiguranja je dostavio isprave izvadak iz upisnika brodova Ministarstva, Klasa: 342-13/21-02/265, Urbroj: 530-04-21-2 od 30. lipnja 2021., kupoprodajni ugovor L. 560 od 23. listopada 2010., ugovor o upravljanju od 18. travnja 2011., rješenje Ministarstva, Klasa: UP/I-342-11/11-04/104, Urbroj: 530-03-04/03-11-02 od 10. lipnja 2011. te izjavu L. J.

             

17. Odlučujući o prijedlogu za osiguranje sud je pročitao dostavljene isprave od strane predlagatelja osiguranja.

 

              18. Propisano je člankom 951. Pomorskog zakonika ("Narodne novine", broj 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19, dalje: PZ) da sud može, prije pokretanja ili tijekom parničnog, ovršnog ili upravnog postupka, radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, na prijedlog predlagatelja osiguranja, odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha takvog osiguranja, a osobito zabranu otuđenja ili drugog raspolaganja brodom, čuvanje broda i zaustavljanje broda, uz uvjete određene Ovršnim zakonom, ako odredbama PZ-a nije drugačije određeno.

 

19. Propisano je člankom 954. stavkom 1. PZ-a da se, ukoliko se zaustavljanje broda traži radi ostvarenja tražbine iz članka 953. stavka 1. PZ-a, može zaustaviti bilo koji brod koji je u vrijeme podnošenja prijedloga u vlasništvu osobnog dužnika, dakle osobe koja prema odredbama mjerodavnog materijalnog prava odgovara za tražbinu radi koje se traži zaustavljanje broda, a u vrijeme nastanka tražbine bila je u svojstvu vlasnika, brodara, naručitelja ili zakupnika broda u vezi s kojim je nastala tražbina.

 

20. Propisano je člankom 344. OZ-a da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Smatra se da opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu.

 

21. Predlagatelj osiguranja je tvrdio da kao vlasnik jahte i ugovorna strana 1. protivnika osiguranja iz ugovora o upravljanju ima tražbinu prema 1. protivniku osiguranja Y. D. d.o.o. nastalu na temelju ugovora o upravljanju, dakle tražbinu neto prihoda od čartera. Tvrdio je da tu tražbinu ima i prema 2. protivniku osiguranja L. d.o.o. koji je zakupnik jahte na temelju ugovornog odnosa 1. protivnika osiguranja Y. D. d.o.o. i 2. protivnika osiguranja L. d.o.o.

 

22. Razmatrajući sadržaj ugovora o upravljanju zaključiti je da je riječ o ugovoru o iskorištavanju broda, pa je sukladno članku 953. stavku 1. točki 4. PZ-a dopušteno tražiti zaustavljanje broda radi osiguranja novčane tražbine nastale na temelju tog ugovora.

 

23. Dužnost je predlagatelja osiguranja bila učiniti vjerojatnom novčanu tražbinu prema protivnicima osiguranja. Ta dužnost pretpostavlja da će predlagatelj osiguranja prezentirati sve dokaze (isprave) iz sadržaja kojih bi sud onda mogao steći uvjerenje i zaključiti o vjerojatnosti postojanja tražbine prema protivnicima osiguranja.

 

24. Iz sadržaja dostavljenih isprava sud ne može, niti na razini uvjerenja kakvo je potrebno imati prilikom donošenja odluke o prijedlogu za osiguranje, dakle na razini vjerojatnosti, zaključiti o postojanju kakvog odnosa između predlagatelja i 2. protivnika osiguranja na temelju kojega bi nastala novčana tražbina predlagatelja osiguranja prema 2. protivniku osiguranja. 2. protivnik osiguranja je pravna osoba koja je u list B upisnika brodova upisana kao korisnik predmetne jahte. No ta okolnost sama za sebe, ne potvrđuje navode predlagatelja osiguranja o postojanju tražbine prema 2. protivniku osiguranja. Predlagatelj osiguranja je kao osnovu nastanka tražbine čije osiguranje traži označi ugovor o upravljanju. Međutim 2. protivnik osiguranja nije strana ovog ugovora. Osim toga prema članku 954. stavku 1. PZ-a, ukoliko se zaustavljanje broda traži radi ostvarenja tražbine iz članka 953. stavka 1. PZ-a, može se zaustaviti bilo koji brod koji je u vrijeme podnošenja prijedloga u vlasništvu osobnog dužnika. Predmetna jahta čije se zaustavljanje traži nije u vlasništvu 2. protivnika osiguranja. Utoliko je bez daljnjeg razmatranja prijedlog za osiguranje u odnosu na 2. protivnika osiguranja trebalo odbiti kao neosnovan.

 

25. Predlagatelj osiguranja je tvrdio da je kao stvarni vlasnik predmetne jahte sklopio s 1. protivnikom osiguranja i trgovačkim društvom Y. ugovor o upravljanju jahtom čije zaustavljanje traži te da na temelju tog ugovora ima tražbinu za koju traži osiguranje u ovom postupku prema 1. protivniku osiguranja.

 

26. U upisniku brodova Ministarstva, Klasa: 342-13/21-02/265, Urbroj: 530-04-21-2 od 30. lipnja 2021. kao vlasnik jahte upisan je 1. protivnik osiguranja. Iz sadržaja rješenja Ministarstva, Klasa: UP/I-342-11/11-04/104, Urbroj: 530-03-04/03-11-02 od 10. lipnja 2011. vidjeti je da je prihvaćena prijava za upis 1. predlagatelja osiguranja i dopušten prvi upis jahte "I. B." u uložak … glavne knjige upisnika jahti Lučke kapetanije Z. te upis vlasništva jahte u korist 1. protivnika osiguranja.

 

27. No, predlagatelj osiguranja je dostavio sudu izjavu J. L. od 29. srpnja 2011.,koja je vlastoručno potpisana pred javnim bilježnikom D. M. u Z., što proizlazi iz potvrde broja: OV-6227/2011 kojom J. L. koji je, tako to proizlazi iz sadržaja ugovora o upravljanju, zastupnik po zakonu 1. protivnika osiguranja Y. D. d.o.o., izjavljuje da je predlagatelj osiguranja vlasnik predmetne jahte. Ta izjava je dana nakon što je u upisnik brodova upisano vlasništvo predmetne jahte u korist 1. protivnika osiguranja. Ta činjenica stoga upućuje, zajedno sa sadržajem isprave kupoprodajni ugovor L. 560, na to da je predlagatelj osiguranja kao vlasnik sklopio ugovor o upravljanju s 1. protivnikom osiguranja, a pored njega i s trgovačkim društvom Y.

 

28. Ugovorom o upravljanju obvezao se predlagatelj osiguranja predati jahtu na upravljanje agentu Y. isključivo sa svrhom pružanja čarter usluga. Iz odredbe ugovora kojom je definiran predmet ugovora, a potom i iz opisa obveza Y. i 1. protivnika osiguranja zaključiti je da je iskorištavanje jahte pružanjem čarter usluga trećima ugovoreno s Y. Naime, predlagatelj osiguranja je u tu svrhu preuzeo obvezu predati jahtu Y. Ugovoreno je da predlagatelju osiguranja pripada neto prihod od čartera ostvaren tijekom sezone i umanjen za troškove. Ugovoreno je da će se obračuni "agenta" Y. i "vlasnika" predlagatelja osiguranja vršiti na mjesečnoj osnovi najkasnije do trećeg u mjesecu, a ako treći padne na vikend ili praznik, sljedećeg radnog dana. Osim toga ugovorena je obveza Y., između ostalog, pravovremeno podmiriti sve troškove povezane s provedbom ugovora. Predlagatelj osiguranja je izjavio da je tražbine koje su nastale na temelju ovog ugovora u razdoblju koje je prethodilo razdoblju u kojem mu se ne isplaćuje neto prihod od sezone, platilo trgovačko društvo Y.

 

29. Te činjenice upućuju na zaključak o tome da nije nastala tražbina predlagatelja osiguranja prema 1. protivniku osiguranja, već da je obveznik plaćanja predlagateljeve tražbine Y.

 

30. Taj zaključak dodatno potvrđuje činjenica da je 1. predlagatelj osiguranja u ovom ugovaranju (ugovoru o upravljanju) sudjelovao kao izvršitelj, čije su ugovorene obveze preuzimanja jahte, ponašanja u skladu sa zakonima, predaja potvrde o upisu jahte u hrvatski registar brodova, pribavljanje dozvole za pružanje usluga čartera, kontaktiranja s vlastima, opremanja jahte svime što je potrebno za njezin najam, obavljanja tehničkog pregleda prije i nakon čartera i isporuke usluge gostima. Dakle, ugovor ne sadrži određenje prema kojem bi se moglo zaključiti da je 1. protivnik osiguranja obveznik plaćanja neto prihoda od čartera. Dapače zaključiti je da je njegova obveza bila tehničko sudjelovanje u realizaciji čartera u odnosu na treće osobe, kao i obavljanje nekih drugih poslova za predlagatelja osiguranja. Da je tome tako potvrđuje i ugovorena odredba o tome da će se obračun troškova "agenta" Y. i "izvršitelja" 1. protivnika osiguranja urediti posebnim sporazumom između njih, a u skladu s odredbama ugovora o upravljanju.

 

31. Na temelju iznesenog treba zaključiti da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine prema 1. protivniku osiguranja, pa je već zbog toga trebalo odbiti prijedlog za osiguranje.

 

32. No prijedlog za osiguranje nije osnovan i stoga što predlagatelj osiguranja, osim što nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine nije učinio vjerojatnom i drugu pretpostavku za određivanje mjere osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odnosno opasnost da će predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

 

33. Naime, pogrešan je stav predlagatelja osiguranja o tome da u njegovu korist djeluje presumpcija postojanja opasnosti, pa da je oslobođen učiniti vjerojatnom postojanje te opasnosti. Ovo stoga što opasnost kao pretpostavka za određivanje privremene mjere postoji ako bi se novčana tražbina trebala ostvarivati u inozemstvu, a to znači da ona postoji ako bi predlagatelj osiguranja bio prinuđen (bez određivanja privremene mjere) svoju tražbinu ostvarivati pred inozemnim sudom. 1. protivnik osiguranja je trgovačko društvo upisano u sudski registar suda u Republici Hrvatskoj, dakle sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. To u konačnici znači da predlagatelj osiguranja ne bi pred inozemnim sudom ostvarivao tražbinu prema 1. protivniku osiguranja, već pred sudom Republike Hrvatske. Okolnosti na koje se poziva predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje, o novčanim tijekovima, nisu dakle relevantne.

 

34. Nadalje, predlagatelj osiguranja je smatrao da ne mora dokazivati opasnost iz članka 344. stavka 2. OZ-a stoga što bi predloženom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu. Međutim, takvo što se iz sadržaja prijedloga za osiguranje ne može zaključiti s obzirom na to da se jahta prema navodima predlagatelja osiguranja gospodarski iskorištava.

 

35. Predlagatelj osiguranja mora u postupku osiguranja učiniti vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti da će bez privremene mjere koju predlaže protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje njegove novčane tražbine. To će predlagatelj osiguranja učiniti time što će navesti i dokazati konkretna ponašanja protivnika osiguranja kojima rasprodaje, skriva ili na drugi način raspolaže svojom imovinom sa svrhom osujećenja naplate tražbine predlagatelja.

 

36. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje nije naveo koje to radnje 1. protivnik osiguranja čini, a koje bi predstavljale ugrožavajuće ponašanje 1. protivnika osiguranja koje bi kao rezultat imale sprječavanje ili znatno otežavanje naplate tražbine. Naime, predlagatelj osiguranje je tek općenito nabrojio što bi 1. protivnik osiguranja mogao učiniti, ne navodeći i da je što učinio.

 

37. Utoliko je zaključiti da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim niti postojanje opasnosti da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

 

38. Propisano je člankom 14. OZ-a da je protivnik osiguranja dužan predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za osiguranje. S obzirom na to da je prijedlog za osiguranje ocijenjen neosnovanim, slijedom toga nema niti osnove za osiguranje troškova postupka osiguranja.

 

U Splitu 4. kolovoza 2021.

 

Sudac

 

Ana Misir Šarić,v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi pisanim putem Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovog suda, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja, u 3 primjerka.