1

Poslovni broj: 9 Gž Zk-577/2019-3

U I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja P. d.o.o. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku S. B., odvjetniku iz Z., protiv protustranke D. p. d.o.o. iz Z., OIB: ..., radi zabilježbe ovršivosti tražbine, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Z-19202/19-6 (Z-16320/19) od 23. rujna 2019., 2. kolovoza 2021.,

r i j e š i o   j e

I. Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj Z-19202/19-6 (Z-16320/19) od 23. rujna 2019.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe predlagatelja koja je zaprimljena na prvostupanjskom sudu  21. listopada 2019. i upisana pod broj: Z-23265/2019 u zk.ul. 987 k.o. K..

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje prvostupanjskog suda broj Z-16320/19 od 12. kolovoza 22019. dok je pod točkom II. izreke u zk. ul. 987. k.o. K. zabilježen odbijeni prigovor predlagatelja na navedeno rješenje.

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijano rješenje, dopusti predloženi upis, te naloži njegovu provedbu i brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Nije sporno da je rješenjem prvostupanjskog suda broj Z-16320/19 od 12. kolovoza 2019. odbijen predlagateljev prijedlog za upis zabilježbe ovršivosti tražbine u zk. ul. 987. k.o. K..

5. Odlučujući o prigovoru predlagatelja na navedeno rješenje, a s obzirom da je predmet postupka upis zabilježbe ovršivosti tražbine koja je osigurana založnim pravom broj Z-15907/19 temeljem javnobilježnički potvrđenog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava od 1. srpnja 2019., prvostupanjski sud pojašnjava da se zabilježba ovršivosti u zemljišnu knjigu ne može upisati glede svih tražbina koje su osigurane založnim pravom s obzirom da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst - dalje: ZV), kao opći propis kojim je uređeno zasnivanje i stjecanje založnog prava na nekretninama uopće ne predviđa da bi se uz uknjižbu založnog prava u zemljišnu knjigu automatski upisivala ovršivost tražbine koji upis je predviđen odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH i 73/17– dalje: OZ) i to glede založnog prava na nekretninama koje je nastalo u posebno provedenom postupku osiguranja.

5.1. Stoga prvostupanjski sud smatra da se zabilježba ovršivost može upisati samo kod onih založnih prava koja su zasnovana u posebnim postupcima osiguranja tražbine koji se provode po odredbama OZ-a sve sukladno odredbi čl. 311. i 312. ZV-a, a ne i u ostalim slučajevima zasnivanja založnog prava po općim pravilima primjenom odredbe čl. 307. navedenog Zakona.

5.2. Kako OZ izričito predviđa da će se zabilježba ovršivosti u zemljišnu knjigu upisati prilikom uknjižbe prisilnog založnog prava sukladno čl. 297. OZ-a, a također je odredbom čl. 304. istog Zakona propisano da se na sudsko osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na temelju sporazuma stranaka na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 297. i čl. 298. OZ-a, što uključuje i odredbu o upisu zabilježbe ovršivosti tražbine, prvostupanjski sud izvodi zaključak da se upis zabilježbe ovršivosti tražbine može upisati i kod založnog prava koje je zasnovano u postupku sudskog osiguranja novčane tražbine na temelju sporazuma stranaka (dobrovoljno sudsko založno pravo).

5.3. Kako se u ovom postupku ne radi ni o prisilnom založnom pravu ni o sudskom osiguranju zasnivanjem založnog prava na temelju sporazuma stranaka jer je u ovom slučaju založno pravo stečeno na temelju sporazuma vjerovnika i založnog dužnika koji je potvrđen od strane javnog bilježnika, sud je mišljenja da OZ predviđa i postupak javnobilježničkog osiguranja tražbine zasnivanjem založnog prava, međutim kada govori o navedenom OZ ne obuhvaća osiguranje uknjižbom založnog prava na nekretninama jer čl. 307. OZ-a, kojim je predviđeno javnobilježničko osiguranje zasnivanjem založnog prava upućuje isključivo na odredbu čl. 300. toč. 2 do 12. OZ-a koji se odnose na druge predmete osiguranja tj. pokretnine, stalna novčana primanja, dionice i slično, uz izostavljanja točke 1. koja se odnosi na osiguranje na nekretnini, na osnovu čega tvrdi da OZ uopće ne predviđa da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi može provesti javnobilježničko osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava već da se na takvoj nekretnini može provesti jedino postupak sudskog osiguranja novčane tražbine.

5.4. Kako u postupku sudskog osiguranja novčane tražbine zasnivanjem dobrovoljnog založnog prava ovršni sud nakon zapisničkog sklapanja sporazuma o zasnivanju založnog prava donosi posebno rješenje o određivanju mjera osiguranja, a između ostalog rješenje o uknjižbi založnog prava, što nije predviđeno kod javnobilježničkog osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava, sud zaključuje da se po posebnim odredbama OZ-a ne može provesti postupak javnobilježničkog dobrovoljnog osiguranja tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini koja je upisana u zemljišne knjige jer da javni bilježnik u tom dijelu nema sve ovlasti koje su povjerene sudu, ali da to nikako ne znači da javni bilježnik nije ovlašten solemnizirati odnosno potvrditi sporazum o zasnivanju založnog prava, već da se u tom slučaju ne radi o posebnom postupku osiguranja novčane tražbine u smislu OZ-a nego o sklapanju ugovora o založnom pravu po općim pravima iz ZV-a pri čemu se taj ugovor po dispoziciji stranaka može sklopiti i u posebnom obliku sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu kako bi imao karakter ovršne isprave, što ne mijenja činjenicu da se ne radi o osiguranju novčane tražbine koja je provedena po posebnim odredbama OZ-a. Stoga je sud mišljenja da je prijedlog za  upis pravilno odbijen pa da je podneseni prigovor predlagatelja valjalo odbiti temeljem čl. 145. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19 – dalje: ZZK).

6. Predlagatelj u žalbi tvrdi da je sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini koji je solemniziran od strane javnog bilježnika ovršna isprava iz čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu a da je čl. 297. st. 3. OZ-a propisano da ukoliko predlagatelj osiguranja prije nego što tražbina postane ovršna stekne založno pravo za tu tražbinu da će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja izvršiti zabilježbu ovršivosti, pa kako je predlagatelj osiguranja već stekao založno pravo jer je sud upisao založno pravo u njegovu korist smatra da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti imaju takav učinak da se ovrha na nekretnini može provesti i protiv treće osobe koja je tu nekretninu naknadno stekla, jer da bez upisa zabilježbe ovršivosti postoji rizik, ukoliko se promijeni vlasništvo na predmetnoj nekretnini, da predlagatelj neće moći protiv novog vlasnika temeljem sporazuma o založnom pravu provesti ovrhu ukoliko nema upisanu zabilježbu ovršivosti.

7. Ispitujući pobijanu odluku sukladno žalbenim navodima a i po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 – dalje: ZPP) koji svoju primjenu u ovoj pravnoj stvari nalazi u odredbi čl. 99. st. 2. ZZK-a, ovaj sud je utvrdio, s obzirom da ni predlagatelj ne ukazuje ni na jednu povredu odredaba postupka, da navedena odluka nije opterećena ni jednom bitnom povredom na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Nadalje kako se javnobilježničko osiguranje na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi ne provodi po pravilima OZ već po pravilima Zakona o javnom bilježništvu, to se to osiguranje može postići uknjižbom založnog prava neposredno na temelju javnobilježničke isprave koja sadrži izričitu izjavu dužnika da na to pristaje sukladno čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj:78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 i 120/16).

8.1. Budući da ta isprava može imati i značenje ovršne isprave ako sadrži i izjavu dužnika da pristaje da se protiv njega može neposredno na temelju te isprave tražiti ovrha radi naplate osigurane tražbine nakon njene dospjelosti, očito je da nije bilo potrebno predvidjeti u OZ-u javnobilježničko osiguranje na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi, slijedom čega je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da se zabilježba ovršivosti tražbine sukladno navedenim odredbama OZ-a koje propisuju navedeni institut, a u svezi s odredbama ZV-a može upisati samo kod prisilnog založnog prava ili kod sudskog dobrovoljnog prava na nekretninama dok se javnobilježničko osiguranje zasnivanjem založnog prava odnosi na druge predmete osiguranja ali ne i nekretnine, slijedom čega predlagatelj svojim žalbenim navodima nije doveo u sumnju zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti prigovora koji je podnesen zbog odluke kojom je odbijen prijedlog predlagatelja za upis zabilježbe ovršivosti tražbine.

9. Slijedom navedenog valjalo je primjenom odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi pobijanu odluku, a temeljem iste zakonske odredbe valjalo je naložiti i brisanje žalbe u zemljišnim knjigama.

U Varaždinu 2. kolovoza 2021.