1

Poslovni broj: 3 P-935/2019-29

 

                                                                                           

      REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

            Industrijska cesta 15

 

 

 

 

Poslovni broj: 3 P-935/2019-29

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Sesvetama, po sucu pojedincu Ireni Čabrijan, u pravnoj stvari tužiteljice R. Š. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćnici I. D., odvjetnici u S. I. Z., protiv tužene J. Š. iz Ž., OIB: …, zastupane po punomoćnici A. G. Š., odvjetnici u S. I. Z.,  radi prestanka uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 8. srpnja 2021. u prisutnosti tužiteljice i zamjenice njene punomoćnice te tužene i njene punomoćnice, 29. srpnja 2021.,

 

p r e s u d i o   j e

 

1.                 Nalaže se tuženoj J. Š. iz Ž., OIB: … da prestane uznemiravati tužiteljicu R. Š. iz Z.,  OIB: … u ostvarivanju njenih suvlasničkih prava na nekretnini k.č.br. …, k.o. Ž., pašnjak, oranice i pašnjak B., ukupne površine 1202 m2, upisanoj u zk.ul.br. 597 k.o. Ž., na način da joj verbalno ili na bilo koji drugi način brani pristup na tu nekretninu i pristup do bunara koji se nalazi na toj nekretnini, kao i da joj brani crpljenje vode iz bunara koji se nalazi na toj nekretnini, te joj se zabranjuje svako takvo i slično uznemiravanje ubuduće.

 

2.               Nalaže se tuženoj J. Š. iz Ž., OIB: … da preda tužiteljici R. Š. iz Z., OIB: … ključeve lokota koji se nalazi na bunaru na č.k.br. …, k.o. Ž., pašnjak, oranice i pašnjak B., ukupne površine 1202 m2, upisanoj u zk.ul.br.  k.o. Ž., u roku od 15 dana.

 

3.             Nalaže se tuženoj nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 8.677,78 kn sa zateznim kamatama koje teku od 30. srpnja 2021. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

 

 

 

Obrazloženje

 

1.               Tužiteljica u tužbi navodi kako je suvlasnica u 1/7 dijela nekretnine kč.br. …, Ž., pašnjak, oranica i pašnjak B. ukupne površine 1202 m2, upisane u zk.ul.br.    k.o. Ž., koje nekretnine je tužena suvlasnica u 4/7 dijela a B. Š. u 2/7 dijela, a isti su upisani i kao posjednici navedene nekretnine u katastru. Na navedenoj nekretnini nalazi se bunar s kojeg je tužiteljica kao suvlasnica crpila vodu, no tužena joj ne dozvoljava pristup do tog bunara i brani joj crpljenje vode iz istog, kako verbalno, tako i postavljanjem na bunar lokota od kojeg tužiteljici nije predala ključ. Također tužiteljica tvrdi da je i njen pravni prednik, S. Š., kao tadašnji suvlasnik nekretnine, crpio vodu iz spomenutog bunara te je isti sa pravnim prednikom tj. suprugom tužene I. Š. kod tadašnjeg Općinskog suda u Sv. Ivanu Zelini u spisu br. R1-4/05 21.03.2005. sklopio sudsku nagodbu kojom se prednik tužene obvezao omogućiti predniku tužiteljice pristup i crpljenje vode iz bunara, a nakon smrti supruga, tužiteljica je nastavila crpiti vodu iz tog bunara, odnosno po njenom nalogu i odobrenju to je nastavila njena kćer B. Š. Kako na naprijed opisani način tužena uznemirava tužiteljicu u njenom pravu suvlasništva predmetne nekretnine, tužiteljica je predložila usvojiti tužbeni zahtjev, kako je to pobliže navedeno u izreci ove presude.

 

2.               Tužena se u odgovoru na tužbu usprotivila navodima tužbe i tužbenom zahtjevu tužiteljice. Tvrdi kako su na području katastarske opčine Ž. međe označene samo okvirno te uopće ne odgovaraju stanju na terenu pa tužena osporava da bi predmetni bunar bio na kč.br. k.o. Ž. Dalje navodi kako tužiteljica nije ni vlasnica, ni posjednica navedene čestice pa ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Navodi i kako su prednici stranaka bili braća koja su od oca I. Š. naslijedila nekretnine, pa i livadu, pašnjak, oranicu D., da bi 30.11.1972. prednik tužiteljice S. Š. svoj dio nekretnine naziva D. prodao predniku tužene I. Š. koji je nakon te prodaje izgradio bunar i osposobio ga za svoje potrebe, a kasnije i za dovod vode cijevima u kuću. Tužiteljica stoga da nije suvlasnica navedene nekretnine na kojoj se nalazi bunar, već je samo formalno upisana u zemljišne knjige, kao što je samo formalno kao suvlasnik upisan i B. Š., iako je prednik tužene od njega 1962. kupio dio te nekretnine. Ističući dalje kako se upravo ona sa svojom obitelji nalazi u isključivom i nesmetanom posjedu nekretnine na kojoj se nalazi bunar posljednjih 40 godina, a da tužiteljica glede bunara nikada nije vršila ikakva vlasnička prava, niti je u posjedu bunara, te napominjući kako do provedbe nagodbe iz izvanparničnog predmeta kojeg navodi tužiteljica nikada nije došlo jer po njenom zaključenju S. Š. do svoje smrti više nije dolazio u Ž., a tužiteljica nakon njegove smrti do podizanja tužbe u ovom predmetu nije crpila vodu iz bunara, niti je to tražila, dok je lokot koji se nalazi na bunaru postavljen je još 70-ih godina, tužena je tužbeni zahtjev predložila odbiti, potražujući naknadu parničnog troška.

 

3.               Sud je tijekom postupka izvršio uvid u neslužbene kopije izvatka iz zemljišne knjige (list 4 i 40 spisa), prijepis posjedovnog lista, zapisnik iz predmeta R1-4/05 (list 6-7), neslužbenu kopiju povijesnog izvatka iz zemljišne knjige (list 8), potvrdu MUP-a (list 9), presliku pogodnice (list 16), presliku kupoprodajnog ugovora (list 17-19), proveden je očevid na mjestu spora uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka ing. geod. V. Z. koji je za potrebe ovog postupka sačinio nalaz sa prikazom položaja spornog bunara te priložio i Odluku o završenoj homogenizaciji katastarskog plana za 13 katastarskih općina, pa i k.o. Ž. (list 54-55), te je izveo dokaz saslušanjem svjedoka B. Š., M. K., S. P., Đ. Š., B. Š. i Z. V., te tužiteljice i tužene, kao stranaka u postupku. Sud nije uzeo u obzir dopis Odjela za katastar nekretnina Sv. Ivan Zelina (list 63-65), budući da je isti dostavljen u spis nakon zaključenja prethodnog postupka, a tužiteljica nije dokazala da ovu dokumentaciju bez svoje krivnje nije mogla predložiti i dostaviti pravovremeno.

 

              4.              Ocjenom izvedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

 

5.               Među strankama je sporna aktivna legitimacija tužiteljice, kao i osnovanost njena tužbenog zahtjeva.

 

6.               Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige sud je utvrdio kako su kao suvlasnici nekretnine označene kao k.č.br. , označene kao pašnjak B., oranica B. i pašnjak B., ukupne površine 1202 m2, upisane u zk.ul.br.  k.o. Ž. upisani J. Š. u 4/7 dijela, B. Š. u 2/7 dijela i R. Š. u 1/7 dijela, a koji su u istim omjerima upisani i u PL 769 k.o. Ž., kao suposjednici navedene nekretnine označene kao k.č.br., oranica, pašnjak B., ukupne površine 1202 m2.

 

7.               Uvidom u zapisnik sačinjen 21. ožujka 2005. u predmetu vođenom kod Općinskog suda u Sv. Ivanu Zelini pod brojem R1-4/05 sud je utvrdio kako su stranke tog postupka, S. i I. Š., učinile nespornim da se na nekretnini zvanoj D. u Ž., koja u naravi čini pašnjak i bunar, nalazi bunar iz kojeg se pomoću cijevi crpi voda, koja cijev je zatvorena lokotom od kojeg ključ ima I. Š. koji se nagodbom obvezao na dan njena zaključenja tj. 21.03.2005., predati S. Š. jedan primjerak ključa od lokota koji zatvara cijev bunara i time mu omogućiti nesmetano crpljenje vode iz bunara i pristup do istog te se obvezao da ga ubuduće neće smetati u izvršenju tog njegovog prava. Pod točkom III nagodbe stranke su suglasno izjavile da su zaključenjem te nagodbe regulirale predmet spora po tužbi zbog smetanja posjeda, podnijetoj od strane S. Š. protiv I. Š.

 

8.               Iz potvrde MUP-a, PP S. I. Z. od 13.10.2018. proizlazi kako je tužiteljica navedenog dana dojavila da joj je tužena zaključala pristup bunaru koji se nalazi na čestici u zajedničkom vlasništvu, dok je tužena djelatnicima policije izjavila kako je predmetni bunar 90-ih godina bio u zajedničkom vlasništvu ali je tada njen suprug I. Š. otkupio zemljište na kojem se nalazi bunar te ga o svom trošku uredio, a ona da je po njegovoj smrti to zemljište i bunar naslijedila ona.

 

9.               Očevidom na mjestu spora uočen je sporni bunar koji u naravi predstavlja betonsku cijev djelomično ukopanu u zemlju, na kojoj nalazi poklopac koji je zaključan lokotom, kako je to razvidno na fotografijama sačinjenim po sucu (list 30 spisa). Mjerničkim vještačenjem utvrđeno je kako se predmetni bunar nalazi na zk.č.br. k.o. Ž., kako je to prikazano na kopiji katastarskog plana (list 37) i kopiji katastarskog plana preklopljenoj na ortofoto (list 39), koja čestica je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasništvo J. Š. u 4/7 dijela, B. Š. u 2/7 dijela i R. Š. u 1/7 dijela, prema kojem omjeru su navedeni upisani i u katastar, kao suposjednici navedene čestice. Vještak je u dopuni svog nalaza, a u vezi točnosti metode identifikacije mjesta spora, kojoj tužena prigovara, napomenuo kako je geodetska izmjera izvršena prema pravilima struke te je točnost u položajnom smislu +- 2 cm, dok se sporni bunar od najbliže zapadne međe (k.č. ) nalazi na udaljenosti preko 3m. Vještak je napomenuo i kako su u njegovom nalazu označene i koordinate (list 37 i 39) na kopiji plana za zemljišnu knjigu i na kopiji plana za zemljišnu knjigu preklopljenoj na ortofoto, a u prilogu nalaza dostavio je i odluku o završenoj homogenizaciji katastarskog plana za 13 katastarskih općina, među kojima je i k.o. Ž. Sud je prihvatio nalaz vještaka mjernika u potpunosti, kao stručnu i objektivnu ocjenu kojoj nema razloga ne vjerovati i koja navodima stranaka ničim nije osnovano dovedena u pitanje.

 

10.           Analizirajući iskaze stranaka i svjedoka, i to svaki ponaosob, a i dovodeći ih u međusobnu vezu, kao i u vezu s ostalim izvedenim dokazima, ovaj sud je iskaz tužiteljice utvrdio vjerodostojnim, budući da je ona prema ocjeni suda iskazivala vrlo logično i uvjerljivo, a njen iskaz u bitnim dijelovima suglasan je i spisu priloženoj dokumentaciji, kao i rezultatu provedenog očevida te nalazu vještaka mjernika, i to imajući u vidu da je očevidom i mjerničkim vještačenjem utvrđeno kako se bunar nalazi upravo na k.č.br.  k.o. Ž., da iz zemljišno-knjižnog izvatka za navedenu nekretninu proizlazi kako je ista u suvlasništvu i suposjedu tužiteljice, tužene i B. Š. te da je suprug tužene S. Š. svojedobno ustao tužbom protiv svog brata I. Š., radi smetanja posjeda predmetnog bunara postavljanjem lokota i onemogućavanjem crpljenja vode, nakon čega je u izvanparničnom postupku R1-4/05 kod tadašnjeg Općinskog suda u S. I. Z. među njima zaključena sudska nagodba prema kojoj se prednik tužene I. Š. obvezao predati predniku tužiteljice S. Š. ključ lokota postavljenog na bunaru i omogućiti mu neometano crpljenje vode iz bunara te se suzdržati od takvog smetanja ubuduće. Iz ovoga slijedi kako su istiniti i navodi svjedokinje B. Š. kada tvrdi da je njen otac S. Š. bio u suvlasništvu čestice na kojoj se nalazi bunar kojeg je također suposjedovao na način da je iz njega crpio vodu, dok su neistinite tvrdnje tužene i njene kćeri Đ. Š. kada to osporavaju tvrdeći kako je bunar koristila isključivo njihova obitelj. Iskaz svjedoka B. Š. i S. P. sud nije cijenio bitnim za odlučivanje budući da ovi svjedoci, kao niti svjedokinja Z. V., uopće nemaju saznanja o tome tko je vlasnik čestice na kojoj se nalazi predmetni bunar, dok njihovi navodi o tome da je bunar izgradio I. Š. nisu relevantni. Iskazu svjedoka M. K., kada tvrdi da je I. Š. od svog brata S. svojedobno kupio upravo česticu na kojoj se nalazi predmetni bunar sud nije povjerovao budući da su ti njegovi navodi suprotni podacima evidentiranim u zemljišnim knjigama i katastru, imajući u vidu i kako u pogodnici na listu 16 spisa nekretnine uopće nisu pobliže navedene, niti proizlazi da bi ta pogodnica bila realizirana. Pri tome je za dodati i kako je ovaj svjedok u rodbinskim odnosima s tuženom pa je isti evidentno zainteresiran za ostvarenje njena uspjeha u ovoj parnici.

 

11.            Slijedom naprijed navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljica dokazala da su stranke suvlasnice cijele predmetne nekretnine, tj. čestice označene kao k.č.br. k.o. Ž., i to tužiteljica u 1/7, a tužena u 4/7 idealnog dijela, kako je to upisano i u zemljišnim knjigama i katastru, a ne točno fizički određenih dijelova nekretnine jer fizička dioba iste nikada nije izvršena, kao što je dokazala i da ju je tužena uznemirila u izvršavanju suvlasničkih ovlasti na navedenoj nekretnini time što joj je onemogućila korištenje bunara koji se nalazi na toj čestici jer joj tužena evidentno ne želi predati ključeve lokota na poklopcu bunara poričući da bi tužiteljica na to imala pravo. Zbog toga je sud tužbeni zahtjev utvrdio osnovanim jer tužiteljici, kao suvlasnici nekretnine pripada pravo na zaštitu prava suvlasništva od uznemiravanja koje je poduzela tužena kao drugi suvlasnik prema odredbi čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, dalje: ZVDSP) u vezi s člankom 46. st. 1. ZVDSP-a, prema kojoj svaki suvlasnik ima pravo štititi svoje suvlasništvo od ostalih suvlasnika u skladu s veličinom svog suvlasničkog dijela te ima pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja od drugih suvlasnika, odnosno ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasništva. Naime, svaki suvlasnik ima istodobno sve suvlasničke ovlasti, i to pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja (čl. 30. st. 2. ZVDSP-a). 

 

12. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a odnosi se na trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku, odmjeren prema vrijednosti predmeta spora i priloženom troškovniku, sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tako je tužiteljici za sastav tužbe i jednog obrazloženog podneska (20.02.2020.) te pristup punomoćnika na tri ročišta (04.07.2019., 02.03.2021. i 08.07.2021.) i očevid (07.11.2019.) po tbr. 7/1, 8/1, 9/1 i 9/7 tarife priznato po 75 bodova, te joj je za sastav jednog neobrazloženog podneska (08.07.2020.) po tbr. 8/3 priznato 18,75 bodova, što ukupno iznosi 468,75 bodova, odnosno 4.687,50 kn prema vrijednosti jednog boda od 10,00 kn po tbr. 50. tarife. Ovaj iznos valjalo je uvećati za 25% na ime pripadajućeg PDV-a, trošak očevida i vještačenja od ukupno 2.418,40 kn te trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu od po 200,00 kn, što ukupno čini parnični trošak tužiteljice u iznosu od 8.677,78 kn, koliko joj se ovom presudom i dosuđuje, a tuženoj stavlja na teret plaćanja.

 

U Sesvetama 29. srpnja 2021.

 

S U D A C:

Irena Čabrijan,v.r.

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude može se uložiti žalba u roku od 15 dana, računajući od dana dostave iste. Žalba se predaje putem ovoga suda županijskom sudu, u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.

 

 

DNA:

1. pun. tužiteljice
2. pun. tužene