Broj: Kr 66/2018-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. I. M., zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi sa čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11. i 144/12. – dalje: KZ/11.), odlučujući o prijedlozima Općinskog suda u Zadru od 16. srpnja 2018. br. K-533/15 i opt. I. M. od 6. lipnja 2018. za prenošenje mjesne nadležnosti u predmetu Općinskog suda u Zadru br. K-533/15, u sjednici održanoj 29. kolovoza 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbijaju se prijedlozi za prenošenje mjesne nadležnosti.

Obrazloženje

Optuženi I. M. podnio je prijedlog da se za vođenje kaznenog postupka koji se protiv njega vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod br. K-533/15 zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi sa čl. 228. st. 1. KZ/11., odredi drugi stvarno nadležni sud i to Općinski sud u Šibeniku.

U prijedlogu optuženik u bitnome navodi da izdržava zatvorsku kaznu u Zatvoru u Šibeniku, a da je slabijeg zdravstvenog stanja koje da se ogleda u preskakanju srca nakon kojih uslijede napadi panike zbog kojih da je u više navrata zatražena liječnička intervencija. Također da ga zbog dislociranosti branitelj po službenoj dužnosti ne posjećuje u Zatvoru u Šibeniku, a da se s njime ne može adekvatno konzultirati telefonskim putem, slijedom čega da mu nije osigurana adekvatna obrana. Stoga predlaže da se za vođenje tog postupka odredi Općinski sud u Šibeniku. Prijedlogu je priložio otpusno pismo Uprave za zatvorski sustav, Zatvorske bolnice u Zagrebu, odjela ... od 13. srpnja 2017. iz kojeg proizlazi da je u tu ustanovu bio zaprimljen 31. svibnja 2017. radi obrade bolova u lijevome prsištu, ramenu i ruci, kao i da je njegovo stanje kod otpusta poboljšano. Nadalje, iz otpusnog pisma proizlazi da su optuženiku dijagnosticirane emocionalno nestabilna ličnost, srednje teška depresivna epizoda, ovisnost o opijatima, štetna zloupotreba alkohola i syndroma cervicobrachiale.

Istovremeno, prenošenje nadležnosti predlaže i raspravna sutkinja kojoj je ovaj kazneni predmet dodijeljen u rad. U prijedlogu ponavlja da optuženik izdržava kaznu zatvora u Zatvoru u Šibeniku i da ima zdravstvenih problema te dodatno iznosi da je kazneno djelo za koje se optuženik tereti počinjeno na području K. G., a da je oštećenicima u pogledu troškova pristupa sudu skoro jednako doći u Z. ili Š. Zbog toga smatra da bi se efikasnije i ekonomičnije suđenje moglo provesti pred Općinskim sudom u Šibeniku, odnosno da su ispunjene pretpostavke iz čl. 28. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.).

              Prijedlozi nisu osnovani.

              Naime, Vrhovni sud Republike Hrvatske nalazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prenošenje nadležnosti iz čl. 28. st. 1. ZKP/08. To stoga što smisao spomenute odredbe nije poboljšanje položaja optuženika, već je tzv. svrhovita delegacija predviđena isključivo za slučaj postojanja takvih okolnosti iz kojih bi se moglo zaključiti da je očito da će se prenošenjem nadležnosti lakše provesti postupak, odnosno ako za to postoje drugi važni razlozi, a pod što se ne mogu podvesti u prijedlozima istaknute okolnosti.

Prije svega valja navesti da se optuženikovo zdravstveno stanje za sada može s uspjehom rješavati, kako u okviru zatvorskog zdravstvenog sustava, tako i u okviru općeg zdravstvenog sustava, a ne proizlazi da bi ono bilo takve naravi da bi mu zbog toga bio otežan ili onemogućen dolazak pred Općinski sud u Zadru. Isto tako eventualno neuredno obavljanje dužnosti postavljenog branitelja može rezultirati njegovim razrješenjem u smislu odredbe čl. 73. st. 6. ZKP/08., a ne i prenošenjem mjesne nadležnosti. Nadalje, kazneno djelo počinjeno je u G. K., gdje prijavljeno prebivalište ima i oštećenica na čiju je štetu ono počinjeno, a G. K. pripada O. za koji je sukladno čl. 2. toč. XIV. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“ broj 128/14.) nadležan Općinski sud u Zadru. Konačno, iz dokaznih prijedloga državnog odvjetnika, sadržanih u optužnici, proizlazi da je iskaz oštećenice za koju iz podataka u spisu proizlazi da boravi u S. R. Nj. gdje i radi (listovi 32-34 i 73 spisa), uz optuženikov iskaz, ujedno i jedini personalni dokaz na kojem se temelji optužnica.

Budući da iz iznijetog ne proizlazi da bi se ovaj postupak očito lakše proveo pred Općinskim sudom u Šibeniku niti su u prijedlozima istaknute okolnosti koje bi svojim značajem predstavljale važne razloge iz čl. 28. st. 1. ZKP/08., valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. kolovoza 2018.