Baza je ažurirana 09.12.2025. zaključno sa NN 118/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 775/2021-3
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. P., iz S., Ž. d.d., kojeg zastupa punomoćnik Ž. Ć., odvjetnik u S., protiv tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-575/2018-3 od 6. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-1225/2015 od 9. ožujka 2018., u sjednici održanoj 28. srpnja 2021.,
r i j e š i o j e :
Dopušta se revizija tužitelja u odnosu na pitanja koja glase:
„ - ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu?
- ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu u slučaju da je istekom otkaznog roka sklopio novi (drugi) ugovor o radu s novim (drugim) poslodavcem?
- ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu u slučaju da je istekom otkaznog roka sklopio novi (drugi) ugovor o radu sa novim (drugim) poslodavcem u slučaju kada nije izvršen prijenos ugovora o radu na novog (drugog) poslodavca s kojim je državni namještenik sklopio ugovor o radu? “
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-575/2018-3 od 6. listopada 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pr-1225/2015 od 9. ožujka 2018.
2. U prijedlogu za podnošenje revizije tužitelj postavlja pitanja koja glase:
„- ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu (prvo pravno pitanje)?
- ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu u slučaju da je istekom otkaznog roka sklopio novi (drugi) ugovor o radu s novim (drugim) poslodavcem (drugo pravno pitanje)?
- ima li državni namještenik pravo na otpremninu utvrđeno pravomoćnom i konačnom odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu (u daljnjem tekstu: Odluka) kojom je državnom namješteniku prestao radni odnos u Ministarstvu, a u točci 6. Odluke je izričito navedeno da državnom namješteniku pripada pravo na otpremninu u slučaju da je istekom otkaznog roka sklopio novi (drugi) ugovor o radu sa novim (drugim) poslodavcem u slučaju kada nije izvršen prijenos ugovora o radu na novog (drugog) poslodavca s kojim je državni namještenik sklopio ugovor o radu (treće pravno pitanje)?
- čini li sud bitnu povredu odredaba ZPP-a kada svoju odluku temelji na dokazu kojeg nema u spisu predmeta, a zbog kojeg dokaza je činjenično stanje pogrešno utvrđeno (četvrto pravno pitanje)?
- čini li sud bitnu povredu odredaba ZPP-a kada nakon zaključenja prethodnog postupka (u kojem stranke nisu predložile izvođenje određenog dokaza) sam preotvori glavnu raspravu radi nadopune činjeničnog stanja u odnosu na dokaz kojeg stranke do zaključenja prethodnog postupka,uopće nisu predložile (peto pravno pitanje)?“
3. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud ocjenjuje da su prvo, drugo i treće postavljeno pitanje tužitelja važna za rješenje spora u predmetnoj pravnoj stvari, ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njihovoj primjeni.
4. Ovo stoga što je riječ o pitanjima o kojima sudska praksa viših sudova nije jedinstvena, kao i o pitanjima o kojima je revizijski sud već izrazio shvaćanje u odluci poslovni broj Rev-1610/19-2 od 7. svibnja 2019., ali pobijana odluka drugostupanjskog suda nije u skladu s tim shvaćanjem (tako ovaj sud u poslovni broj Revd-2801/2020-2 od 10. veljače 2021.).
5. U odnosu na četvrto i peto postavljeno pitanje (je li sud u konkretnom slučaju počinio bitnu povredu postupka) vijeće ocjenjuje da nije riječ o pitanjima koja bi bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njihovoj primjeni.
6. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari valjalo je dopustiti reviziju i sukladno odredbi čl. 387. st. 6. ZPP riješiti kao u izreci.
Ivan Vučemil, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.