REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

Ovr-2722/2021-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Stipi Masli, u pravnoj stvari
ovrhovoditelja R. A. d.d., Z., O.
…, zastupano po punomoćniku J. M., odvjetniku iz O.
M.&L. d.o.o. iz Z., protiv ovršenika J. Ž. iz S., O.
…, zastupanog po punomoćnici S. D. L., odvjetnici iz
S., radi ovrhe, 27. srpnja 2021.,

r i j e š i o j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za
prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika, a koja su zaplijenjena temeljem Zahtjeva
ovrhovoditelja od 9. lipnja 2021., a po osnovi zadužnice solemnizirane od strane
JB B. K., broj OV-3709/2006. od 1. lipnja 2006., do
pravomoćnog okončanja parničnog postpka koji se vodi pred ovim sudom pod
poslovnim brojem P-3152/2019., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadnu troškova postupka kao neosnovan.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik J. Ž. iz S.,  O. …,
najkasnije u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana primitka ovog zaključka,
pokrenuti parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, u postupku koji
se vodi u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 24. srpnja 2020. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i proglašenje pljenidbe

2

Ovr-2722/2021-4

i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim, u postupku izravne naplate koji se vodi
od 9. lipnja 2021. kod FINA temeljem zadužnice solemnizirane
od strane JB B. K., broj OV-3709/2006. od 1. lipnja 2006.

1.1. Ovršenik u prijedlogu navodi kako ovršna isprava nije stekla svojstvo ovršnosti
jer ovrhovoditelj nije izvršio otkaz Ugovora o kreditu broj:418-50-3502476
zaključenog između stranaka 1. lipnja 2006. čime da proizlazi da cjelokupna tražbina
ovrhovoditelja po Ugovoru, ni prema ovršeniku ni prema založnom dužniku nije
dospjela.

1.2. Nadalje, ističe kako smatra da je predmetna tražbina djelomično prestala i to
uslijed činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti
nakon sastavljanja i potvrđivanja predmetne ovršne tj. javnobilježničke isprave.
Predmetnim ugovorom da je ugovoren kredit u valuti CHF, a da su presudama
Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-1401/2012. od 4. srpnja 2013., Visokog
trgovačkog suda R. H., broj Pž-7129/2013. od 13. lipnja 2014. i
Vrhovnog suda R. H., broj Revt-249/2014. od 9. travnja 2015. koje su
donesene u kolektivnom sporu za zaštitu prava i interesa potrošača utvrđeno kako su
banke, među njima i ovrhovoditelj, prilikom sklapanja ugovora o kreditu povrijedili
kolektivne interese potrošača koristeći u njima nepoštene ugovorne odredbe o
valutnoj klauzuli i o promjenjivoj stopi ugovorne kamate koja će se mijenjati
jednostranom odlukom kreditora, a što da je imalo za posljedicu ništetnost navedenih
ugovornih odredbi.

1.3. Ovršenik u bitnom ističe da je pred ovim sudom podnio tužbu broj P-
3152/2019, radi isplate, jer se predmetni Ugovor sastoji od dijela ništetnih odredbi –
odredbi kojima je glavnica vezana za valutnu klauzulu u CHF i odredbi o promjenjivoj
kamatnoj stopi.

1.4. U odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe navodi kako će svaka provedba ovrhe
za ovršenika poučiti značajnu imovinsku štetu, te mu bez zakonskog temelja
onemogućiti normalan život jer da se njegova novčana sredstva plijene temeljem
Ugovora u pogledu kojeg se vodi postupak radi isplate temeljem ništetnosti dijela
pojedinih odredbi predmetnog Ugovora.

2. Ovrhovoditelj je u cijelosti osporio navode ovršenika.

3. Za odlučivanje u konkretnoj pravnoj stvari relevantne su odredbe članka 209. i

210. Ovršnog zakona (NN, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17,
dalje OZ), u svezi s člankom 50., 52. i 65. OZ-a. Naime, navedenim zakonskim
odredbama uređena su pravna sredstva ovršenika u situaciji kad zaprimi obavijest da
je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke ili nakon
što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik
može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti A. da odgodi
izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje
kojim će takav prijenos proglasiti nedopuštenim. Na taj se prijedlog za odgodu
prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na
prijedlog za proglašenje prijenosa nedopuštenim odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja
o ovrsi.

4. Iz predmeta spisa proizlazi kako je ovrhovoditelj dana 9. lipnja 2021. podnio
Zahtjev FINA za izravnu naplatu novčane tražbine po osnovi
zadužnice solemnizirane od strane JB B. K., broj OV-

3

Ovr-2722/2021-4

3709/2006. od 1. lipnja 2006., da je ovršenik po saznanju podnio ovom sudu
prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u
prednje spomenutom postupku, kao i odgodu ovrhe s pozivom na žalbene razloge iz
članka. 50. stavka 1. toč. 9. OZ-a.

5. Odredbom čl. 50 st. 1. toč. 9. propisano je da se žalba protiv rješenja o ovrsi
može izjaviti ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme
kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka,
odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja
ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, dok je odredbom članka 52.st.1 OZ-a
propisano će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku
od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u članku 52. stavak 1.
točke 7. i točke 9. do 11 OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud
prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana
od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko
ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u
roku od osam dana.

5.1. Kako je ovrhovoditelj u cijelosti osporio navode ovršenika, valjalo je primjenom
odredbe članka 52. OZ-a riješiti kao u zaključku.

6. Vezano za predloženu odgodu ovrhe valja ukazati da sud može, na prijedlog
ovršenika, odgoditi ovrhu samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjene dvije
pozitivne pretpostavke.

6.1. Prva pretpostavka jest vjerojatnost da bi ovršenik provedbom ovrhe pretrpio
nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno vjerojatnost da je odgoda
potrebna da bi se spriječilo nasilje (članak 65. stavak 1. OZ-a), dok je druga
pretpostavka postojanje kojeg od taksativno određenih razloga kojima zakon pridaje
značenje specifičnih razloga za odgodu (članak 65. stavak 1. toč. 1-10. OZ-a).
6.2. Prilikom odlučivanja o prijedlog za odgodu, sud je vrednovao interese svih
subjekata involviranih u ovom postupku, kao i mogućnost nastupanja štete
(ne)provedbom ovrhe. S obzirom da se isti temelji se na tvrdnji ovršenika kako
ovrhovoditelj nema ovlaštenja potraživati od ovršenika nikakav iznos na temelju
ovršene isprave, to bi predstavljalo ispunjenje pretpostavke iz članka 65. stavka 1.
točke 5. OZ-a u vezi s člankom 50. stavkom 9. i člankom 52. OZ-a, ali u pogledu
trpljenja nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete, odnosno nužnosti odgode
ovrhe za sprečavanje nasilja, ovršenik sudu osim paušalnih navoda nije ni dokazno
ni činjenično supstancirao svoje navode u pogledu vrste i opsega šetete koja bi mu
nastala u pogledu provedbe sam ovrhe.

6.3. Pljenidba znatnog novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu
za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je
naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete
primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina
ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je
u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen
ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da
ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno
namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio.

4

Ovr-2722/2021-4

6.4. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za
odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava te je primjenom navedenih zakonskih
odredbi odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

7. Ovršenik, zastupan po punomoćniku odvjetniku, zatražio je trošak sastava

prijedloga u iznosu od 2.500,00 kn.

7.1. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.

7.2. Članak 14. stavak 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj
osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su
im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa svojim prijedlogom
budući je isti odbijen kao neosnovan, sud smatra kako ovrhovoditelj nije neosnovano
prouzročio troškove ovršeniku, te je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a odlučio kao u točki II.
izreke ovog rješenja.

8. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka nije osnovan.

8.1. Čl. 14. st. 4. OZ-a propisano je da su ovršenik, odnosno protivnik osiguranja
dužni ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili
potrebni za ovrhu ili osiguranje.

8.2. Ovrhovoditelju nije priznat trošak sastava odgovora na prijedlog ovršenika iz
razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka. Naime,
ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome
pravo stranaka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne stranke, međutim
stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo
nužno za provedbu ovršnog postupka, to jest postupka izravne naplate.

8.3. Primjenom članka 14. stavka 4. OZ-a, te ocjenjujući koji su troškovi bili
potrebni za provedbu ovršnog postupka, sud je odlučio kao u točki III. izreke rješenja.

U Splitu, 27. srpnja 2021.

SUDAC

Stipe Masle v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjavit žalbu u roku od 8 dana od dana prijama pisanog

otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, a za županijski sud. Dna:

- ovrhovoditelju pp - ovršeniku pp