Broj: Kž-415/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. Ž. V. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 230. st. 2. u vezi sa st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak - dalje: KZ/11.) i dr., odlučujući o žalbi opt. T. Š. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci od 7. lipnja 2018. br. K-3/2018-106, u sjednici održanoj 29. kolovoza 2018.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba opt. T. Š. kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog opt. T. Š. za isključenjem javnosti sa rasprave u kaznenom predmetu koji se vodi pred Županijskim sudom u Rijeci pod br. K-3/2018 protiv opt. Ž. V. i opt. T. Š. zbog kaznenog djela razbojništva iz čl. 230. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11., a protiv opt. T. Š. i zbog kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ/11.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio opt. T. Š., po branitelju N. S., odvjetniku iz R., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi na ponovno odlučivanje.

Spis je, sukladno čl. 495. u vezi sa čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.), prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba nije osnovana.

Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za isključenje javnosti s rasprave.

Nije u pravu žalitelj kada navodi da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 388. st. 1. toč. 1. ZKP/08. bio u obvezi isključiti javnost za raspravu radi zaštite osobe mlađe od osamnaest godina. Naime, opt. T. Š. svoj zahtjev obrazlaže nekorektnim izvještavanjem novinara o predmetu postupka zbog kojeg njegovo mlt. dijete ima problema u školi i na ulici. Međutim, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud, njegovo mlt. dijete nije sudionik u postupku, slijedom čega u predmetnom slučaju nema osnove za primjenu tog obligatornog razloga isključenja opće javnosti.

Nadalje, žalitelj neosnovano u žalbi ističe kako zakonsko načelo javnosti rasprave nije propisano kao pravo javnosti u smislu prava neograničenog broja ljudi ili svakog čovjeka da bude informiran o nekom procesu i da je to načelo u funkciji i značenju jednog od prava optuženika na javnu raspravu, tj. da mu se sudi pod nadzorom javnosti, a on da se odrekao toga prava zbog nekorektnog praćenja slučaja od strane tiska.

Naime, žalitelj zanemaruje da javni karakter sudskih rasprava predstavlja temeljno načelo, odnosno pravilo, a isključenje javnosti s rasprave iznimku pa da njegovo odricanje ne smije biti u suprotnosti s drugim važnim interesima, ali i s funkcijom javnosti.

Javnost sudskih rasprava je ustavnopravna kategorija jer odredba čl. 120. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – dalje: Ustav RH) propisuje da su rasprave javne, a u st. 2. istog članka je propisano da je moguće isključenje javnosti iz cijele rasprave ili njezina dijela i to zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

Nastavno, u odnosu na zakonsku odredbu čl. 388. st. 2. toč. 4. ZKP/08. koja propisuje isključenje javnosti s rasprave radi zaštite osobnog ili obiteljskog života optuženika treba naglasiti da se to odnosi na iznošenje privatnih podataka iz osobnog ili obiteljskog života optuženika te zaštite u tom pravcu, a ne u svrhu bezuvjetne zaštite toga prava.

Naime, opt. T. Š., kao što je ranije istaknuto, tereti se zbog počinjenja kvalificiranog kaznenog djela razbojništva iz čl. 230. st. 2. u vezi sa st. 1. KZ/11. i nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ/11. te svakako postoji interes javnosti za konkretan kazneni predmet. Zbog toga taj, kao i većina kaznenih postupaka utječe na osobni i obiteljski život sudionika takvog postupka. Međutim, osim interesa optuženika, postoje i drugi važni interesi, među kojima je svakako pravo javnosti da bude informirana o radu suda te s tim u svezi jačanje povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava i ostvarenje generalne prevencije u smislu da kazneni postupak djeluje na javnost da se građani suzdrže od činjenja kaznenih djela. Kako se radi o suprotstavljenim interesima, potrebno je u svakom konkretnom slučaju ocijeniti koji od suprotstavljenih interesa ima prevagu.

Stoga, polazeći od težine kaznenih djela za koje se opt. T. Š. tereti, okolnosti pod kojima su počinjena, stajalište je i Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao drugostupanjskog suda da u konkretnom slučaju javni interes za informiranjem preteže nad zaštitom osobnog i obiteljskog života opt. T. Š.

Budući da optuženikovom žalbom nije dovedena u sumnju osnovanost pobijanog rješenja, niti su pobijanim rješenjem ostvarene povrede na koje sud drugog stupnja, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 29. kolovoza 2018.