Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-2073/21-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, mr.sc. Mirjane Juričić i Blanše Turić, članica vijeća te više sudske savjetnice Tatjane Ilić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice T. V. iz B. i H., B. L., koju zastupa opunomoćenica P. R., odvjetnica u Odvjetničkom urede N. i dr., Z., protiv tuženika Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Z., radi ispravka podataka u matici rođenih, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021., na sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2021.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-909/20-5 od 22. veljače 2021. poništeno je rješenje Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, klasa: UP/II-223-01/20-01/5, urbroj: 515-07-01/2-20-2 od 5. veljače 2020. (točka I. izreke) i rješenje Grada Z., Gradskog ureda za opću upravu, Područni odsjek M. klasa: UP/I-223-06/04-03/175, urbroj: 251-02-02/6-04-2 od 17. kolovoza 2004. (točka II. izreke). Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka III. izreke).
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Gradskog ureda za opću upravu Grada Z., Područni odsjek M. klasa: UP/I-223-06/04-03/175, urbroj: 251-02-02/6-04-2 od 17. kolovoza 2004., kojim se odobrava ispravak podataka u matici rođenih koja se vodi za matično područje Z.-M. za godinu 1980. pod rednim brojem 1971, kod upisa činjenice rođenja T. B. na način da se u rubriku „Naknadni upisi i bilješka“ upiše bilješka: Državljanstvo upisano u trenutku činjenice rođenja ispravno glasi: „SR Bosna i Hercegovina“.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je stav suda da ne prihvaća stajalište upravnih tijela i to stoga što odredbama Zakona o državnim maticama na koja se upravna tijela pozivaju kao ni ostale odredbe navedenog Zakona, ne propisuju ovlast matičara da po službenoj dužnosti pokreće postupak kojim se mijenjaju podaci o državljanstvu, pravno neutemeljen iz razloga što su Zakonom o državnim maticama propisna vrste državnih matica, temeljne ovlasti i obveze matičara, vrste upisa u državne matice te način ispravka upisanih podataka. Činjenice upisane u državnim maticama i činjenice koje se njima dokazuju, prema članku 2. toga Zakona, smatraju se istinitim dok se na zakonom propisan način ne dokaže suprotno. Prema članku 30. stavku 1. tog Zakona, nakon zaključenja upisa, ispravke u državnu maticu matičar smije izvršiti na temelju rješenja nadležnog ureda na čijem području se vodi državna matica. Nadalje, člankom 39. stavkom 2. toga Zaklona propisano je da se ispravak temeljnog ili naknadnog upisa može izvršiti samo na temelju rješenja nadležnog ureda. Obveza matičara da ispravno i uredno vodi državne matice propisana je člankom 33. stavkom 2. tog Zakona. S obzirom da je matičar odgovoran za ispravno vođenje državnih matica, u slučaju kad utvrdi da je u državnu maticu upisan pogrešan podatak, dužan je po službenoj dužnosti zatražiti ispravak pogrešno upisanog podatka. Mogućnost pokretanja upravnog postupka i po službenoj dužnosti propisana je Zakonom o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09) te se prema članku 40. stavka 1. tog Zakona upravni postupak pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti. Isto tako smatra pogrešnim i stajalište suda da se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku pogreške nego o promjeni podatka državljanstva, koja promjena se ne može izvršiti bez znanja i sudjelovanja stranke te bez ispunjenja Zakonom propisanih uvjeta za promjenu, odnosno prestanak državljanstva prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, jer neovisno o činjenici da je za tužiteljicu u matici rođenih upisano hrvatsko državljanstvo ista se prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu i Zakonu o državljanstvu SR Hrvatske, ne smatra hrvatskom državljankom već državljankom Bone i Hercegovine Ističe da njeni roditelji u trenutku njena rođenja nisu imali hrvatsko državljanstvo niti su naknadno stekli hrvatsko državljanstvo prirođenjem. Dakle, ne radi se o stjecanju niti promjeni ili prestanku državljanstva jer bi to značilo da je tužiteljica podrijetlom stekla hrvatsko državljanstvo već isključivo o ispravku pogrešno upisanog podatka u matici rođenih. Napominje da matica rođenih nije temeljna evidencija kojom se dokazuje nečije hrvatsko državljanstvo. Naime, jedina mjerodavna službena evidencija u koju se upisuje podatak o državljanstvu i izdaju isprave kao dokaz hrvatskog državljanstva je evidencija o državljanstvu (knjiga državljana) sukladno članku 27. Zakona o hrvatskom državljanstvu, a budući da tužiteljica nije upisana u evidenciju o državljanstvu kao hrvatska državljanka nesporno je da je u matici rođenih upisan netočan podatak o državljanstvu koji je potrebno ispraviti. Naime, kako tužiteljica nije stekla hrvatsko državljanstvo podrijetlom u matici rođenih ne može biti upisan podatak da je hrvatska državljanka pa je pogrešno upisani podatak sukladno odredbi članka 39. Zakona o državnim maticama potrebno ispraviti. U prilog tvrdnje da se radi o ispravnom stajalištu poziva se na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-2151/2014 od 3. prosinca 2019.. Predlaže da se pobijana presuda poništi te otklone nedostaci i presudom riješi stvar tako da se utvrdi da je upravni sud pogrešno ili nepotpuno utvrdio činjenično stanje ili da je pogrešno primijenio materijalno pravo.
4. Tužiteljica u odgovoru na žalbu ističe da su svi navodi tuženika netočni i neosnovani. Navodi da tuženik pogrešno smatra da se u konkretnom slučaju radilo samo o ispravci pogrešnog upisa u matici rođenih, a ne i o promijeni podatka državljanstva te dostavlja u prilog praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske koja se ne može primijeniti na ovaj slučaj. Ističe da tuženik zanemaruje da je cijelo vrijeme od rođenja upisana u knjizi državljana kao hrvatska državljanka, da joj je 1992. godine dana i Domovnica te da je tek pobijanim rješenjem matičar u matici rođenih brisao činjenicu hrvatskog državljanstva a onda takvo rješenje proslijedio u knjigu državljana koje je provelo takvo rješenje. Stoga smatra da je sud pravilno utvrdio da se ne radi o ispravku pogreške nego o promjeni podatka državljanstva, koja se ne može izvršiti bez znanja i sudjelovanja stranke te bez ispunjenja Zakonom propisanih uvjeta za promjenu, odnosno prestanak državljanstva prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu. Ukazuje da je u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske koju dostavlja tuženik bila sasvim drugačija situacija, odnosno da je tužitelj u knjizi državljana bio upisan kao bosanskohercegovački državljanin pa je matica rođenih samo uskladila navedeno stanje te se takva praksa ne može primijeniti u konkretnom slučaju. Predlaže da se potvrdi prvostupanjska presuda.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 29/17., dalje: ZUS), u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.
7. Iz stanju spisa predmeta proizlazi da je rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela od 17. kolovoza 2004. temeljem zahtjeva matičara po službenoj dužnosti, primjenom odredbe članka 30 i članka 39. stavka 3.Zakona o državnim maticama („Narodne novine“ broj 96/93), odobren ispravak pogrešno upisanog državljanstva tužiteljice u matici rođenih na način da se umjesto „SR HRVATSKA“ ispravno upiše „SR BOSNA I HERCEGOVINA“.
8. Iz sadržaja obrazloženja tog rješenja proizlazi da se u vrijeme rođenja T. B., rođene ... u Z. državljanstvo stjecalo prema odredbama Zakona o državljanstvu SFR Jugoslavije (Službeni list broj 58/76) i Zakona o državljanstvu SR Hrvatske („Narodne novine“ broj 32/77), prema kojima je tužiteljica trebala steći republičko državljanstvo SR Bosne i Hercegovine, s obzirom da ja rođena u tadašnjoj SR Hrvatskoj od roditelja državljana druge republike, odnosno od kojih ni jedno u trenutku njena rođenja nije imao državljanstvo SR Hrvatske, pa nije mogla steći to državljanstvo, ali je sukladno odredbama Pravilnika o načinu vođenja evidencije, obrascu za vođenje evidencije i obrascu uvjerenja o državljanstvu (Narodne novine broj 7/78) mogla biti upisana u knjigu državljana kao državljanin republike čije su državljanstvo imali roditelji, dakle, kao državljanin SR Bosne i Hercegovine. Prema navedenom proizlazi da iako je tužiteljica rođena u Republici Hrvatskoj nije mogao steći hrvatsko državljanstvo jer joj u trenutku rođenja roditelji nisu bili hrvatski državljani, zbog čega je primjenom odredbe članka 39. Zakona o državnim maticama pogrešno upisano republičko državljanstvo bilo potrebno ispraviti. Za takvu je odluku odlučno i to što se tužiteljica ne smatra državljankom Republike Hrvatske ni prema članka 30. stavka 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu (Narodne novine broj 53/91., 28/92. i 113/93.). Navedena je odluka potvrđena rješenjem tuženika od 5. veljače 2020.
9. Prema ocjeni ovoga suda, a sukladno dosadašnjoj upravno sudskoj praksi, prvostupanjski upravni sud pravilno ne prihvaća navedena stajališta upravnih tijela. Naime, pravilno prvostupanjski upravni sud ukazuje da odredbe Zakona o državnim maticama na koje se pozivaju upravna tijela ni ostale odredbe navedenog Zakona ne propisuju ovlast matičara da po službenoj dužnosti pokreće postupak kojim se mijenjaju podaci o državljanstvu. Pritom, suprotno žalbenim navodima, pravilno prvostupanjski upravni sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku pogreške nego o promjeni podataka državljanstva, koja promjena se ne može izvršiti bez znanja i sudjelovanja stranke, te bez ispunjenja zakonom propisanih uvjeta za promjenu odnosno prestanak državljanstva. Naime, Zakonom o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“ broj 53/91., 70/91., 28/92., 113/93. i 4/94.) propisani su uvjeti prestanka hrvatskog državljanstva kao i postupak prestanka hrvatskog državljanstva.
10. Kako, slijedom navedenoga, proizlazi da su rješenja prvostupanjskog tijela i tuženika nezakonita pravilno ih je prvostupanjski upravni sud poništio pozivom na odredbu članka 58. stavka 1. ZUS-a.
11. Zato je temeljem odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a valjalo žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu, 21. srpnja 2021.
Predsjednik vijeća
Boris Marković, v.r.