- 1 -              Revd 2908/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2908/2021-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja V. i o. d.o.o. iz Z., (OIB: …), zastupanog po punomoćniku S. T., odvjetniku iz Z., protiv ovršenice Ž. Š. iz Z., (OIB: …), radi ovrhe na pokretninama ovršenice zbog naplate novčane tražbine, odlučujući o prijedlogu ovrhovoditelja da mu se dopusti revizija protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž Ovr-79/2021-2 od 16. veljače 2021. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovrv-7073/2017-31 od 8. prosinca 2020., u sjednici održanoj 20. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Ovrhovoditelju se dopušta revizija protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž Ovr-79/2021-2 od 16. veljače 2021. u odnosu na u njegovom prijedlogu za dopuštenje revizije naznačeno pitanje:

 

“Je li ovršenik, sukladno odredbi čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona, dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za provedbu ovrhe, a koji troškovi se sastoje od predujmova za izlazak sudskog ovršitelja i troškova zastupanja ovrhovoditelja po punomoćniku - odvjetniku - na uredovanjima za zapljenu pokretnina, u slučaju kada je do obustave ovrhe došlo zato što ovrhovoditelj nakon više neuspješnih uredovanja (na kojima nije zatečen ovršenik) nije uplatio predujam za ponovni izlazak sudskog ovršitelja?“

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđeno prvostupanjsko rješenje kojim je odbijen zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška postupka.

 

2. Ovrhovoditelj je sukladno čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku podnio prijedlog da mu se protiv tog drugostupanjskog rješenja dopusti revizija, a sve zbog pravnog pitanja kojeg (kako navodi) drži važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

3. Ovršenica nije odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije.

 

4. Prijedlog je osnovan.

 

5. Pobijano rješenje doneseno je 16. veljače 2021., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj ovršni postupak glede dopuštenosti revizije primjenjuje:

 

- novelirana odredba čl. 400. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj: “Revizija protiv odluke suda drugog stupnja kojom je pravomoćno odlučeno o troškovima postupka je dopuštena ako su ispunjene pretpostavke iz članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona”, u svezi sa odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), prema kojoj: „U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno“,

 

- ali i odredba čl. 382. st. 1. ZPP-a, prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

7. Ovrhovoditelj je predložio da mu se protiv drugostupanjskog rješenja dopusti revizija, pa je u prijedlogu postavio pitanje:

 

“Je li ovršenik, sukladno odredbi čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona, dužan ovrhovoditelju naknaditi troškove koji su bili potrebni za provedbu ovrhe, a koji troškovi se sastoje od predujmova za izlazak sudskog ovršitelja i troškova zastupanja ovrhovoditelja po punomoćniku - odvjetniku - na uredovanjima za zapljenu pokretnina, u slučaju kada je do obustave ovrhe došlo zato što ovrhovoditelj nakon više neuspješnih uredovanja (na kojima nije zatečen ovršenik) nije uplatio predujam za ponovni izlazak sudskog ovršitelja?“

 

8. Postavljeno pitanje valja sagledati imajući na umu da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog podnosi i (kada se, kao ovdje, predlagatelj poziva na "različitu" sudsku praksu) postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

 

9. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama u prijedlogu formuliranog pitanja, u prijedlogu ovrhovoditelja postavljeno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporeno rješenje temeljeno je na shvaćanju za koje se u primjeni tog pitanja (ipak) i sada može očekivati neujednačena i nesigurna praksa.

 

10. Stoga je pravilno za zaključiti:

 

- da u odnosu na u prijedlogu postavljeno pitanje postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: „osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“),

 

- da su (time) u odnosu na to pitanje nastali uvjeti za dopuštenje revizije: sve kako bi se povodom revizije moglo preispitati osporeno rješenje,

 

te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 4. i 6. ZPP-a).

 

Zagreb, 20. srpnja 2021.