Poslovni broj 72 Gž R-1539/2021-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 72 Gž R-1539/2021-2

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačevič kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice: S. S. iz Š., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnik M. K., odvj. u Z., protiv tužene: O. B. Š.-K. Ž., …, Š., OIB: …, zastupane po ravnateljici S. J., te po punomoćniku P. D. dipl. iur. iz Š., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-67/2018 od 24. ožujka 2021., dana 19. srpnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana u potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-67/2018 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkom I. izreke izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao i u dijelu pod točkom II. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 10.437,50 kn i pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos.

 

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pr-67/18 od 24. ožujka 2021. u dijelu pod točkom II. izreke u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko iznosa od 10.437,50 kn do iznosa od 11.375,00 kn (za iznos od 937,50 kn) te sudi:

 

              „Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 937,50 kn sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos.“

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

 

              „Nalaže se tuženoj: O. B. Š.-K. Ž., OIB:…, …, Š., da tužitelju: S. S. iz Š., …, OIB:… na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 6.515,77 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

-278,72 kn od 16.01.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-267,84 kn od 16.02.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-140,00 kn od 16.05.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-140,00 kn od 16.06.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-71,11 kn od 16.07.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-303,41 kn od 16.09.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-22,70 kn od 16.10.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-133,92 kn od 16.11.2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-269,04 kn od 16.01.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-342,25 kn od 16.02.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-50,94 kn od 16.03.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak

-140,60 kn od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-171,64 kn od 16.06.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-421,80 kn od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-147,32 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-34,49 kn od 16.10.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-140,60 kn od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-135,08 kn od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-295,92 kn od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-135,08 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-68,41 kn od 16.05.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-141,24 kn od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-141,24 kn od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-302,91 kn od 16.09.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-13,46 kn od 16.10.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-141,24 kn od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-30,47 kn od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-144,68 kn od 16.02.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-171,22 kn od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-9,93 kn od 16.06.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-289,36 kn od 16.07.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-141,16 kn od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-14,97 kn od 16.11.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-16,56 kn od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-316,80 kn od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-144,60 kn od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak-179,06 kn od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-289,20 kn od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

-316,80 kn od 16.07.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana.

 

              Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 11.375,00 kn, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.“

 

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tuženik u dijelu pod točkom I izreke izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao i u dijelu pod točkom II izreke zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava kao i zbog odluke o trošku parničnog postupka, predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova sudske pristojbe tuženiku sa zateznom kamatom.

 

3. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

 

4. U ovom konkretnom slučaju se radi o sporu male vrijednosti temeljem odredbe čl. 458. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53//91,91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP) stoga se presuda ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u skladu s čl. 467. st. 1. ZPP-a.

 

5. Stoga žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ne može biti predmet ovog žalbenog postupka.

 

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91,91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14; dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

 

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila na radnom mjestu medicinske sestre-tehničara, te nije sporna visina potraživanja međutim sporan je osnov tužbenog zahtjeva.

 

8. Sporno je da li tužiteljica ima pravo na uvećanu plaću na ime prekovremenog rada u one dane kada državni praznici ili blagdani padaju u radne dane od ponedjeljka do petka u utuženom razdoblju te isplata na ime razlike plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

 

9. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je izveo pravilan pravni zaključak da tužiteljici pripadaju predmetni dodaci pozivajući se na mjerodavno materijalno pravo koje proizlazi iz Zakona o radu (Narodne novine, broj: 93/14 i 127/17-dalje ZR/14), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, broj: 88/13, 143/13, 96/15, dalje: KU/13), Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine, broj: 96/15, 29/18, dalje: Dodatak I. KU) te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine, broj: 141/12, dalje: TKU/12 i Narodne novine, broj: 128/17, dalje: TKU/17).

 

10. Također ovdje treba pridodati i Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja sklopljenog 26. ožujka 2018. (Narodne novine, broj 28/18, dalje KU/18) a koji se primjenjuje od 1. ožujka 2018.

 

11. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prema odredbi čl. 47. KU/13 definirana je plaća tužiteljice koju čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu o plaću te iz navedene odredbe ne proizlazi da bi plaća koja se odnosi na prekovremeni rad bila obračunavana na bilo koji način izuzev onog koji je propisan čl. 47KU/13. To znači da plaću tužiteljice za prekovremeni rad čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, naravno uz uvećanje koje se primjenjuje za svaki sat prekovremenog rada.

 

12. Prema tome pravo tužiteljice na isplatu dodataka na plaću proizlazi iz odredbi Kolektivnog ugovora odnosno čl. 91. st. 3. ZR/14 koja propisuje da se pod plaćom propisuje osnovna plaća kao i sva dodatna davanja bilo koje vrste koje poslodavac izravno ili neizravno u novcu u naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

 

13. Stoga nema mjesta isključenju isplate dodataka na koje tužiteljica ima pravo za rad koji je ostvarila u prekovremenom radu jer za navedeni rad tužiteljica ima pravo na plaću koja sadrži sve ono što je propisano čl. 94 ZR/14 pa stoga jasno proizlazi da za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

 

14. Prema tome pravilan je zaključak prvostupanjskog suda, a na što ukazuje i recentna sudska praksa Vrhovnog suda RH povodom postavljenog pitanja dodataka u prekovremenom radu da se prava radnika na dodatke kumuliraju te da se dodaci odnose kako na plaću za redovno radno vrijeme tako i na plaću za prekovremeni rad.

 

15. Vrhovni sud je na osmoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (8/19) održane 9. prosinca 2019. zauzeo sljedeće pravno shvaćanje:

              "Zdravstveni radnici za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (" Narodne novine “, broj: 143/13 i 96/15, dalje: KU) koji u redovnom radu imaju pravo na uvećanje plaće za posebne uvjete rada iz čl. 57. KU i pravo na uvećanje plaće za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi iz čl. 59. KU, imaju pravo na te dodatke (kumulativno) i za sate ostvarene u prekovremenom radu.“

 

16. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je u odnosu na potraživanje tužiteljice s osnova prekovremenog rada, čl. 51. st. 9. i 10. KU određeno da je prekovremeni rad svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu, odnosno na bazi 40-satnog radnog tjedna, s time da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Dakle, redovni mjesečni fond sati predstavlja umnožak radnih dana u mjesecu sa 8, iz čega slijedi da se u taj fond sati ne ubrajaju dani blagdana, jer to nisu radni dani u smislu odredbe čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11, 130/11, -dalje: Zakon o blagdanima) pa prekovremeni rad tužiteljice predstavlja rad ostvaren iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati u koji ne ulaze dani blagdana.

 

17. Prvostupanjski sud je, na temelju nalaza i mišljenja vještaka financijske struke Ines Lozić iz Centra za vještačenja d.o.o., a kojeg sud prihvaća jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke utvrdio da tužiteljici u utuženom razdoblju po osnovi prekovremenog rada pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno pripada daljnji iznos od 6.021,84 kn, a manje obračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora iznosi 493,93 kn što sveukupno iznosi 6.515,77 kn.

 

18. Stoga žalbeni navodi tuženika proizlaze iz pogrešnog pravnog pristupa u tumačenju kako KU, tako i tumačenju relevantnih odredbi Zakona o radu te Zakona o blagdanima, kao i jasno zauzetog stava Vrhovnog suda Republike Hrvatske u tumačenju predmetnih odredbi.

 

19. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da predmetne odredbe ne mogu biti derogirane drugačijim tumačenjem KU-a.

 

20. U pogledu žalbenih navoda tuženika, a koji se odnose na trošak parničnog postupka, isti su djelomično osnovani.

 

21. Naime prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbu Tbr. 8. toč. 1. Tarife o naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine“, broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje Tarife) jer prema predmetnoj odredbi tužiteljica ima pravo maksimalno na 4 obrazložena podneska a ne pet kako je to pogrešno odlučio prvostupanjski sud.

 

22. Nadalje tužiteljica ima pravo na obrazložene podneske pod uvjetom da je trošak tih podnesaka bio opravdan za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a.

 

23. Ovaj sud smatra da su za vođenje ove parnice bio opravdan podnesak od 23. kolovoza 2018., kojim se tužiteljica očituje na navode iz odgovora na tužbu tuženika, zatim podnesak od 21.11.2018. kojim se očituje na navode iz podneska tuženika od 22. listopada 2018., podnesak od 17. rujna 2019. kojim tužiteljica povlači dio tužbenog zahtjeva te podnesak od 10. veljače 2021. kojim je konačno uredila tužbeni zahtjev nakon provedenog financijskog vještačenja.

 

24. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Zagrebu 19. srpnja 2021.

 

 

Sudac:

Ines Kovačević