1 Poslovni broj: Gž Ovr-541/2020-2
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž Ovr-541/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja R. S.. S.-J.-W. E., Republika Austrija, OIB:…, kojeg zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda M. D., S. G., R. B. Z., J. D. V., iz Č., protiv ovršenika Ž. V., OIB:…, iz V. L., kojeg zastupa punomoćnica S. Š., odvjetnica iz R., radi naplate, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Rijeci-Stalna služba u Malom Lošinju, pod poslovnim brojem Ovr-769/19-2 od 28. lipnja 2019., dana 16. srpnja 2021.,
r i j e š i o j e:
Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Rijeci - Stalna služba u Malom Lošinju, pod poslovnim brojem Ovr-769/19-2 od 28. lipnja 2019. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem o ovrsi određena je predložena ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika upisanoj u Z.U. 1080 k.o. V. L., čest. br. 1319 kuća od 100 m2, dvor od 529 m2, zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 269.761,03 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju H. na dan isplate s pripadajućom kamatom koja na navedeni iznos teče od 2. travnja 2019. do isplate, te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 30.372,50 kuna s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana izdavanja rješenja o ovrsi, te predvidivih troškova u iznosu od 157.145,00 kuna.
2. Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP-a) u vezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a) uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i ovršni zahtjev odbije odnosno rješenje ukine i ovršni prijedlog odbaci te ukine provedene radnje.
3. Ovrhovoditelj je odgovorio na žalbu osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se ista odbije i potvrdi pobijano rješenje o ovrsi.
4. Žalba je osnovana.
5. Sud određuje ovrhu na temelju ovršne i vjerodostojne isprave, a ovršna isprava je i ovršna javnobilježnička isprava (članak 22. i članak 23. točka 5. OZ-a).
6. Odredbom članka 80. OZ-a propisano je da se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.
7. Rješenje o ovrsi doneseno je temeljem ovršne isprave-Očitovanja pod poslovnim brojem OU-945/08 od 2. listopada 2008., sastavljenog kod javnog bilježnika B. J. iz Z., kojim je utvrđeno da je temeljem Ugovora o jednokratnom kreditu broj računa 542.969 od 19. rujna 2008. ovrhovoditelj odobrio kredit ovršeniku u iznosu od 310.000,00 EUR-a, te je određena ovrha na nekretnini ovršenika radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 269.761,03 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju HNB na dan isplate s pripadajućom kamatom koja na navedeni iznos teče od 2. travnja 2019. do isplate, te radi naplate troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 30.372,50 kuna s pripadajućom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana izdavanja rješenja o ovrsi, te predvidivih troškova u iznosu od 157.145,00 kuna.
8. S pravom ovršenik žalbenim razlozima ukazuje na nezakonitost prvostupanjskog rješenja o ovrsi prvenstveno ističući kako je prvostupanjski sud propustio ocijeniti je li narušena pravična ravnoteža sukladno odredbi članka 80. b OZ-a.
9. Odredbom članka 80. b. stavkom 2. propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 40.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine (stavak 3.).
10. Naime, iako je u ovršnom postupku sud dužan voditi računa o tome da ovrhovoditelj namiri svoju tražbinu, isto tako je dužan paziti na dostojanstvo ovršenika, tj. na to da ovrha za njega bude što manje nepovoljna.
11. Na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda RH održanom dana 5. studenoga 2020. prihvaćeno je pravno shvaćanje po kojem, u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavka 2. i 3. Ovršnog zakona/17 prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku da ocijeni navode ovršenika i da razloga je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika I interesa ovrhovoditelja.
12. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je propustio razmotriti, u okolnostima konkretnog slučaja, bi li prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, imajući u vidu vrijednost ovrhovoditeljeve tražbine, služi li predmetna nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, te može li ovršenik drugom svojom imovinom zadovoljiti svoje potrebe, kao i sve druge pravno značajne okolnosti na koje upućuju citirane odredbe članka 80.b OZ-a.
13. U odnosu na žalbene navode ovršenika da su predmetni Ugovor i Očitovanje ništavi pravni poslovi, pozivajući se na odredbe članka 3. stavka 1. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom ("Narodne novine", broj 72/17, dalje u tekstu: ZNUK) za navesti je da su Odlukom suda Europske unije broj C-630/17 stavljene su izvan snage odredbe ZNUK-a koje se tiču ovršnog postupka jer je sud zaključio kako iste ne bi bile usklađene sa pravom Europske unije.
13.1. Naime, Sud Europske unije je zaključio da se Zakonom o ništetnosti uspostavlja derogativno uređenje za određene financijske usluge s obzirom na okolnost ima li pružatelj sjedište u državi članici različitoj od one u kojoj se pruža usluga, valja zaključiti da se do 30. rujna 2015. hrvatskim pravom provodila izravna diskriminacija prema vjerovnicima s poslovnim nastanom izvan Republike Hrvatske, a nakon toga je datuma ništetnost ugovora o kreditu sklopljenih s neovlaštenim vjerovnikom proširena na ugovore s vjerovnicima s poslovnim nastanom u toj državi članici.
14. U preostalom dijelu, kako je rješenje o ovrsi utemeljeno na ovršnoj ispravi, žalbeni prigovori ovršenika nisu ostvareni, pri čemu treba naglasiti da je ovršenik u odnosu na žalbene razloge iz odredbe članka 50. stavka 1. točka 7., 10. i 11. OZ-a zaključkom prvostupanjskog suda od 28. veljače 2020. upućen pokrenuti panični postupak radi proglašenje ovrhe nedopuštenom.
15. Slijedom navedenog, kako pobijano rješenje o ovrsi ne sadrži pravno valjane razloge o narušavanju pravične ravnoteže između interesa stranaka prodajom predmetne nekretnine valjalo je uvažiti žalbu ovršenika i, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, riješiti kao u izreci.
U Splitu, 16. srpnja 2021.
|
Sutkinja: Tihana Pivac, v. r. |