- 1 -              Revd 2281/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2281/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać - Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. V. iz D. S., OIB …, zastupanog po punomoćniku M. S., odvjetniku u Z., protiv tuženika Grada Dugo Selo, D. s., OIB: … ,zastupanog po punomoćniku K. O., odvjetniku u S., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-358/2019-2 od 25. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama poslovni broj P-699/2017-13 od 13. srpnja 2018., na sjednici održanoj 15. srpnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

 

              Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-358/2019-2 od 25. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Stalne službe u Sesvetama, poslovni broj P-699/2017-13 od 13. srpnja 2018., zbog četiri pravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu te za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

2. Na prijedlog nije odgovoreno.

 

3. Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja nije dopušten.

 

4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

5. 1. U prijedlogu su postavljena slijedeća pitanja:

 

              „1) Je li Protustranka kao jedinica lokalne samouprave stekla pravo vlasništva na nekretninama na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste ex lege na dan stupanja na snagu odredbi čl. 131. st. 1. st. 2. i st. 5. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11);

ili na dan 22. travnja 2013. stupanjem na snagu Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Dugog Sela (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj 6/12) kojom je odlukom donijet registar nerazvrstanih cesta na području Grada Dugog Sela;

ili najranije na dan kada je u zemljišnim knjigama nadležnog suda izvršena uknjižba prava vlasništva na nekretninama na koje su izgrađene nerazvrstane ceste na ime Protu stranke, a koja činjenica je prema zemljišnoknjižnim pravnim načelima poznata jer j vidljiva u zemljišnim knjigama (Općinskog suda u Sesvetama, zk. o. D. S., zk. ul. Br. 4304, predmet Z-2169/14)?

 

2) Je li uknjižba prava vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama na ime jedinica lokalne samouprave na nekretnini na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta temeljem odredbi iz čl. 131. Zakona o cestama (,,NN'', broj: 84/11; te ,,NN'', broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) predstavlja samo upis faktičnog stanja ili čini konstitutivni element i modus za stjecanje prava vlasništva na nekretnini od jedinice lokalne samouprave?

 

3) Je li odredbom čl. 225. Zakona o obveznim odnosima (,,NN'', broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) propisani opći rok zastare od 5 (pet) godina, osobi koja je u zemljišnim knjigama bila uknjižena kao nositelj prava vlasništva na nekretnini, za postavljanje zahtjeva na naknadu tržišne vrijednosti za oduzeto prava vlasništva na nekretnini sukladno općim odredbama članka 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (,,NN'', broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14;), počinje teći

po proteku dana uknjižbe parcelacije u zemljišnim knjigama provedene temeljem čl. 131. Zakona o cestama (,,NN'', broj: 84/11; te ,,NN'', broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) kojom se dotadašnjem vlasniku, konkretno tužitelju, parcelacijom ispisuje površina uknjižene nekretnine na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta,

ili po proteku dana uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama na ime jedinice lokalne samouprave kao novog vlasnika nekretnine na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta propisana,

ili po proteku dana kada je odredba čl. 131. Zakona o cestama (,,NN'', broj: 84/11; te ,,NN'', br.: 84/11, 22/13, 54/13,148/13, 92/14) stupila na snagu odnosno stupanjem zakona na snagu?

 

4) Je li odredba čl. 131. Zakona o cestama (,,NN'', broj: 84/11; te ,,NN'', broj: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) predstavlja isključivo pravni osnov tzv. titulus za stjecanje vlasništva na nekretnini na kojoj je izgrađena nerazvrstana cesta od strane jedinice lokalne samouprave način stjecanja ili i modus odnosno način za stjecanje prava vlasništva?

 

5.2. U odnosu na postavljena pitanja tužitelj, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnima za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci o tim pitanjima različito od shvaćanja zauzetog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2429/2010 od 23. studenoga 2011. i Revt-130/03 od 4. studenoga 2004., odnosno suprotno pravnom shvaćanju iz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama U/I-586/2015 i dr. od 21. studenoga 2017.

 

6. Međutim, radi se o pitanjima o kojima je ovaj revizijski sud izrazio pravno shvaćanje u nizu svojih odluka (tako primjerice u odlukama Rev-1973/14 od 12. travnja 2016., Rev-1555/11 od 9. studenoga 2016., Rev-1699/16 od 5. veljače 2020. i Rev-2433/18 od 28. siječnja 2020. i dr.). Stoga, tako postavljena pitanja nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da je pobijana odluka donesena je u skladu s tim izraženim, ustaljenim pravnim shvaćanjima ovoga revizijskog suda.

 

Odluka revizijskog suda na koju se ukazuje u prijedlogu poslovni broj Rev-2429/2010 od 23. studenoga 2011. donesena je na temelju drugačijeg činjeničnog i pravnog supstrata (stjecanje prava vlasništva na temelju pravnog posla i zastara zahtjeva za izdavanje tabularne isprave), kao i odluka poslovni broj Revt-130/2003 od 4. studenoga 2004. (tužbeni zahtjev je usmjeren na utvrđenje da određena nekretnina ne spada u stečajnu masu tuženika s obzirom da je vlasništvo na toj nekretnini stekao tužitelj na temelju pravnog posla).

 

Što se pak tiče pravnog shvaćanja izraženog u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U/I-586/2015 i dr. od 21. studenoga 2017. koje u prijedlogu apostrofira tužitelj valja reći da je ono izraženo u okviru obrazloženja ocjene Ustavnog suda Republike Hrvatske u odnosu na osporavanje suglasnosti s Ustavom članka 85. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 55/13) kojim je propisana „kaznena“ pristojba na prijedloge za upis prava vlasništva podnesene nakon isteka roka od 60 dana od dana stjecanja uvjeta za upis tog prava u zemljišnu knjigu ili knjigu položenih ugovora, a koji je ostvaren nakon stupanja na snagu tog Zakona, i na koje će se sudske pristojbe za upis obračunat u peterostrukom iznosu sudske pristojbe za tu vrstu upisa, a koja odredba (pa tako niti navodi obrazloženja koji se tiču njene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske) ni na koji način ne utječe na trenutak stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, kod kojih je upis u zemljišne knjige deklaratoran. Prema tome, niti to pravno shvaćanje nije od utjecaja na ishod ovog spora.

 

7. Stoga je valjalo, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u izreci.

 

Zagreb, 15. srpnja 2021.