1              Poslovni broj: Gž-835/2021-2

Poslovni broj: Gž-835/2021-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao suca izvjestitelja i Vesne Kuzmičić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. V., OIB:..., iz R., zastupanog po punomoćniku M. B.,odvjetniku u R., protiv tuženika G. R., OIB: ….., sa sjedištem u R., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva. V., J., Š., S., J. i J. iz R., radi naknade štete, rješavajući žalbe tužitelja i tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2194/2013-74 od 22. prosinca 2020., na sjednici vijeća održanoj dana 15. srpnja 2021.,

r i j e š i o j e

Ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

"I. Nalaže se tuženiku G. R. da tužitelji M. V. nadoknadi imovinsku štetu, u iznosu od 29.195,39 kn (slovima: dvadeset devet tisuća sto devedeset pet kuna i trideset devet lipa), sa zakonskim zateznim kamatama koje za razdoblje od 22. prosinca 2020. do isplate teku po kamatnoj stopi od 5,89% godišnje, odnosno po kamatnoj stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu, iznad iznosa iz t. I., a do zatraženog iznosa iznos iz t. I., za razdoblje od 16. ožujka 2011. do 21. prosinca 2020. te u dijelu koji se tiče visine kamatne stope na iznos iz t. I., iznad one iz t. I., a do stope koja je zatražena uz uvećanje eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5%-ih poena, tužbeni zahtjev se odbija.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove."

2. Ujedno je donio rješenje koje glasi:

"Dokazi koji su se ticali pribavljanja od agencija podataka o cijeni najma, odnosno koji su se ticali građevinskog vještačenja, tj. dopune građevinskog vještačenja, kao novi dokazi koje je tužitelj M. V. predložio tijekom glavne rasprave radi utvrđivanja okolnosti vezane uz cijenu po kojoj bi mogao iznajmiti tri stambene jedinice u svojoj kući kroz razdoblje u kojemu mu je navodno bila zabranjena gradnja, neće se uzeti u obzir."

3. Žali se tužitelj i pobija prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu sve sa prijedlogom da se prihvate njegovi žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.

4. Žali se i tuženik i pobija prvostupanjsku presudu u obvezujućem dijelu pod točkom I. i III. izreke sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

6. Žalbe tužitelja i tuženika su osnovane.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprava i prijevare – K-1250/05, djelatnice tuženika S. V..

8. Sud prvog stupnja po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je djelatnica tuženika počinjenjem kaznenog djela, s obzirom da tužitelj nije tražio naknadu štete od iste, nanijela štetu svojim radom tužitelju za što odgovara poslodavac sukladno odredbi članka 170. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01, dalje: ZOO) koji se ima primijeniti u konkretnom slučaju s obzirom da je šteta nastala u razdoblju od 2. kolovoza 2001. do 9. veljače 2004.

9. Kako je u kaznenom postupku utvrđena šteta od 29.195,39 kuna koliko je tužitelj isplatio radi kupnje 1/6 dijela kč. br. 1846/08 koji je iznos zaposlenica tuženika zadržala za sebe, to je sud prvog stupnja samo u tom dijelu prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

10. Međutim, žalbeni navodi tuženika glede pasivne legitimacije tj. odgovornosti Republike Hrvatske, a ne tuženika dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

11. Po pravnom shvaćanju ovog suda materijalno pravo koje treba primijeniti u ovom slučaju jest pravo koje je vrijedilo u vrijeme nastanka štete. Stoga se prema pravnom shvaćanju ovog suda ima primijeniti Zakon iz 1993. ("Narodne novine" broj 75/93) prema kojem – članak 13. Zakona o sustav državne uprave, štetu koju građanima, pravnoj osobi ili drugoj stranci nanese nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave naknađuje Republika Hrvatska.

12. Naime, jedinice lokalne samouprave čine općine i gradovi i ova tijela su samostalna i nad njima je moguće vršiti samo nadzor ustavnosti i zakonitosti sa strane ovlaštenih državnih tijela i poslovima iz vlastitog djelokruga jedinica lokalne samouprave smatraju se poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana a osobito poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, briga o djeci, socijalna skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kultura, tjelesna kultura i sport, tehnička kultura, zaštita potrošača, zaštita i unaprijeđenje prirodnog okoliša, protupožarna i civilna zaštita.

13. Država odgovara za štetu koju svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obavljaju takvih poslova oštećenim osobama nanesu tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave, pa to postoji primarna odgovornost Republike Hrvatske za nezakoniti i nepravilan rad neovisno na kojoj razini djelovanja je nastala šteta, s tim da kumulativno moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: a to je da se radi o nezakonitom ili nepravilnom radu navedenih tijela, da mora postojati šteta koja je zbog nezakonitog ili nepravilnog rada nastala i da mora postojati uzročna veza između nezakonitog i nepravilnog rada i nastale štete kao neposredne posljedice istoga.

14. Stoga slijedom navedenog sud prvog stupnja prvenstveno treba raspraviti pitanje pasivne odgovornosti odnosno postupanje tužitelja sukladno odredbi članka 186. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19,dalje u tekstu: ZPP) a potom ako to okolnosti slučaja dozvole raspraviti pitanje zastare potraživanja, odnosno osnovanost ili ne tužbenog zahtjeva.

15. Kako sud prvog stupnja uopće nije dao valjane razloge glede pasivne legitimacije to je očito počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na što ukazuje tuženik u svojoj žalbi pa je valjalo sukladno odredbi članka 369. stavak 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci, s tim da je osnovana i žalba tužitelja.

16. U nastavku postupka sud prvog stupnja raspravit će prigovor pasivne legitimacije, a potom odlučiti o meritumu spora i o troškovima postupka u cijelosti uzimajući u obzir žalbene navode stranaka.

Split, 15. srpnja 2021.