1

Broj: Ppž-6217/2021

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S. j.d.o.o. i dr., zbog prekršaja iz čl. 226. st. 1. t. 1. i st. 3. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/11., 73/13. i 69/17.), odlučujući o žalbama tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, okr. S. j.d.o.o. i okr. J.K., podnesenim protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. ožujka 2021., broj: 29. Pp G-5115/2020, u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2021.,

p r e s u d i o    j e

I.              Prihvaćaju se žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, te okr. S. j.d.o.o. i okr. J.K., preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. S. j.d.o.o., za prekršaj iz čl. 226. st. 1. t. 1. Zakona o strancima, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna u iznosu 50.000,00 (pedesettisuća) kuna, a okr. J.K., za prekršaj iz čl. 226. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o strancima, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna u iznosu 10.000,00 (desettisuća) kuna, koje kazne su dužni platiti u 6 (šest) jednakih mjesečnih obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. (petnaestog) dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna uplaćena u cijelosti.

II.              Na temelju čl. 138. st. 2. t 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. S. j.d.o.o. i okr. J.K. su obvezni naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna, svaki okrivljenik, u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 5. ožujka 2021., broj: 29. Pp G-5115/2020, okr. S. j.d.o.o. i okr. J.K. su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaje iz čl. 226. st. 1. t. 1. i st. 3. Zakona o strancima, za koji je okrivljenoj pravnoj osobi, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 12.000,00 kuna, a okrivljenoj odgovornoj osobi, također uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, novčana kazna u iznosu 1.000,00 kuna, koje su dužni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, a obvezani su i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna, svaki okrivljenik.

2.              Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, smatrajući da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za ublažavanje novčane kazne. Pravodobnu zajedničku žalbu podnijeli su i okrivljenici osobno, također zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama, navodeći da nemaju prigovor na visine izrečenih novčanih kazni, ali mole da im se odobri plaćanje u 12 mjesečnih obroka. 

3.              Žalbe su osnovane.

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5.              Osnovano tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne.

6.              Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je primijenio odredbu o ublažavanju kazne utvrdivši kao naročito olakotne okolnosti da okrivljena pravna osoba nije osuđivana, da počinjenim prekršajem nisu nastale teže štetne posljedice, primjereno ponašanje okrivljene odgovorne osobe te činjenicu da su okrivljenici priznali počinjenje prekršaja.

7.              Prije svega, činjenica da počinjenim prekršajem nisu prouzročene teže posljedice, u konkretnom slučaju, ne može biti cijenjena kao olakotna okolnost, jer se, s obzirom na biće djela, ne radi o prekršaju kod kojeg se očekuje nastupanje bilo kakve posljedice. Ovo naročito što ni prvostupanjski sud nije konkretizirao koje su teže posljedice mogle nastupiti, a izostale su, tako da se i zbog toga očigledno radi o paušalnom navodu prvostupanjskog suda koji nema važnost kod odmjeravanja vrste i visine prekršajnopravne sankcije. Isto se odnosi i na okolnost primjerenog ponašanja okrivljene odgovorne osobe, koju je prvostupanjski sud također cijenio naročito izraženom olakotnom okolnošću. I ovu okolnost prvostupanjski sud nije konkretizirao i naveo što je to bilo više od očekivanog ponašanja osobe koja je dužna poštovati pravni poredak i pravosudne institucije Republike Hrvatske da zaslužuje karakter naročito izražene olakotne okolnosti.

8.              Nadalje, okolnost da je okrivljena prava osoba neosuđivana, a imajući na umu da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje svakoga na poštivanje pravnog poretka, očekivana je okolnost kod svakog građanina i pravnog subjekta, zbog čega navedena okolnost, sama za sebe, ne može predstavljati naročito izraženu olakotnu okolnost. Pritom se napominje da je prvostupanjski sud propustio, za okrivljenu odgovornu osobu, cijeniti činjenicu da je do sada čak devet puta pravomoćno osuđivana, pa bez obzira što nije osuđivan za isto djelo za koje je proglašen krivim u ovom prekršajnom postupku, vidljivo je njegovo izraženo protupravno ponašanje.

9.              Stoga, utvrđene olakotne okolnosti (priznanje počinjenja prekršaja kod oba okrivljenika te neosuđivanost kod okrivljene pravne osobe), ni svaka za sebe, a niti u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi u smislu čl. 37. Prekršajnog zakona, kao zakonski preduvjet, opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne. Pritom svakako treba naglasiti da su kod ovog prekršaja značajno izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja.

10.              Imajući na umu prethodno navedeno, ovaj sud je, prihvaćajući žalbu tužitelja,  okrivljenicima izrekao novčane kazne u visini zakonom propisanog minimuma, smatrajući ih primjerenim stupnju njihove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Međutim, okrivljenici su žalbi predložili da im se odobri plaćanje izrečene novčane kazne u obrocima pa ovaj sud, prihvaćajući njihovu žalbu, a s obzirom na visinu sada izrečenih novčanih kazni, smatra opravdanim u konkretnom slučaju dopustiti okrivljenicima da novčane kazne plate u šest jednakih mjesečnih obroka, što je, sukladno odredbi čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, najdulji mogući rok obročne otplate novčane kazne, a što će okrivljenicima zasigurno olakšati plaćanje iste.

11.              Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, u spisu nema podataka, ni dokaza da bi okrivljena pravna osoba imala teškoća u poslovanju, a niti da bi okrivljena odgovorna osoba bila lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 200,00 kuna (svaki okrivljenik), dakle doista blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njihovo uzdržavanje.

12.              Stoga je, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 14. srpnja 2021.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.