1

Broj: Ppž-6970/2021

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. Z. V., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 3. svibnja 2021., broj: 3. Pp-1233/2021, u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2021.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Pula-Pola, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Puli-Pola od 3. svibnja 2021., broj: 3. Pp-1233/2021, na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), oslobođen je od optužbe okr. Z. V. da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

2.              Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

3.              Žalba je osnovana.             

4.              Naime, okrivljeniku je optužbom stavljeno na teret da je počinio psihičko nasilje prema svojoj izvanbračnoj supruzi M. D. Iz provedenog dokaznog postupka je vidljivo da je prvostupanjski sud ispitao samo okrivljenika, a ne i žrtvu nasilja, te je vidljivo da okrivljenik u svojoj obrani, u biti, ne osporava postojanje izvanbračne zajednice, nego isključivo osporava da bi M. D. vrijeđao izrazima koji su mu stavljeni na teret. U odnosu na činjenicu karaktera svoje zajednice s M. D., okrivljenik je naveo: „zajedno živimo u Puli oko godinu dana, mi nemamo nikakve zajedničke imovine, a kao što sam rekao radi se o podstanarskom stanu čije troškove podmirujemo zajedno kao i režije“.

4.              Prvostupanjski sud citiranu obranu okrivljenika povezuje s činjenicama statusa okrivljenika u Republici Hrvatskoj te datuma kad su okrivljenik i M. D. prijavili boravište u Republici Hrvatskoj, koje su nebitne za utvrđivanje karaktera zajednice okrivljenika i M. D., dok, pozivajući se na čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, potpuno pogrešno utvrđuje da je izvanbračna zajednica „zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine“.

5.              Definicija izvanbračnog druga iz čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koja je relevantna u ovom postupku, glasi: „Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete“. Nejasno je zašto se prvostupanjski sud, u obrazloženju presude, poziva na definiciju iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona, jer se radi o definiciji izvanbračne zajednice za područje primjene tog Zakona, a ne za područje primjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, u čl. 8. st. 4., definira pojam izvanbračnog druga za područje svoje primjene, zbog čega je, u prekršajnim postupcima u kojima se okrivljeniku stavlja na teret počinjenje nekog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pogrešno i neosnovano koristiti pojam izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona. Upravo radi pružanja pojačane zaštite kod prekršaja nasilja u obitelji, definicija izvanbračnog druga iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji se razlikuje od definicije u obiteljskom zakonodavstvu. Pojam „trajniji karakter“ iz čl. 8. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji procjenjuje se ne samo na temelju duljine trajanja zajednice, nego i na temelju činjenice postojanja namjere i volje dviju osoba za zajedničkim životom i međusobnim potpomaganjem.

6.              Osim toga, kako se to pravilno i osnovano ističe u žalbi tužitelja, prvostupanjski sud je, ako je već smatrao da se ne radi o izvanbračnoj zajednici (o čemu, kao što je već navedeno, zaključuje na temelju pogrešnih parametara, a niti je ispitao M. D., što je svakako morao), zanemario odredbu čl. 8. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prema kojoj se, odredbe tog Zakona primjenjuju, između ostalog, i na osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu. Ovdje je potrebno navesti da je, za slučaj utvrđenja da se radi o osobama koje žive u zajedničkom kućanstvu, a ne o izvanbračnim partnerima, prvostupanjski sud ovlašten u tom smislu izmijeniti činjenični opis, jer time ne bi došlo do prekoračenja optužbe.

7.              Slijedom svega naprijed iznijetog, proizlazi da činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i da je žalba tužitelja osnovana, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje i odluku.

8.              U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje je ukazano u ovog odluci, kao i druge relevantne dokaze, te će, pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9.              Stoga je, na temelju čl. 206. st 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 14. srpnja 2021.

              Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Puli-Pola u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, žrtvu nasilja i tužitelja.