Općinski sud u Splitu Pr-3436/2020
ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužiteljice J. P., OIB: …, iz S., M.,
zastupane po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika
K. b. c. S., S., OIB: ….., radi isplate,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 31. svibnja 2021., u
prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja M. S., odvjetnika u S. i
punomoćnika tuženika B. D., dipl. iur., po objavi dana 13. srpnja 2021.,
p r e s u d i o j e
I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku
manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 01.prosinca 2015.g. do
31.listopada 2017.g. u ukupnom iznosu od 11.431,83 kuna zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 566,68 kuna teče od 15. siječanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 653,49 kuna teče od 15. veljača 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 569,68 kuna teče od 15. ožujak 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 549,12 kuna teče od 15. travanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 621,40 kuna teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 639,33 kuna teče od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 620,97 kuna teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 651,29 kuna teče od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 618,18 kuna teče od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 552,33 kuna teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 655,90 kuna teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 570,44 kuna teče od 15. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 611,69 kuna teče od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 429,73 kuna teče od 15. veljača 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 391,81 kuna teče od 15. ožujak 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 375,83 kuna teče od 15. travanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 442,42 kuna teče od 15. svibanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 391,36 kuna teče od 15. lipanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 451,43 kuna teče od 15. srpanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 452,60 kuna teče od 15. kolovoz 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 211,10 kuna teče od 15. rujan 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 208,96 kuna teče od 15. listopad 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 196,09 kuna teče od 15. studeni 2017.
do isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena,
bez zakonskih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični
trošak u iznosu od 5.625,00 kn sa zakonskom kamatom koja teče od presuđenja do
isplate po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena.“
Obrazloženje
1.Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem
odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
Naime, tužiteljica tvrdi da je u utuženom periodu bila zaposlenica tuženika, koji kao
poslodavac predstavlja javnu službu te da joj je zbog pogrešnog načina obračuna
isplaćena umanjena plaća i naknada plaće.
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu tužbenog
zahtjeva, a nakon uređenog tužbenog zahtjeva sukladno izračunu tuženika, naveo je
da ne osporava visinu potraživanja.
3. U postupku je izveden dokaz pregledom Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., Arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 28. prosinca 2012., priopćenja za javnost
DZS-a o procjenama tromjesečnog BDP-a za 2015., izračuna tuženika.
4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od
prosinca 2015. do listopada 2017. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga
zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.
5. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.
6. U postupku je utvrđeno da je tužiteljica zaposlenica tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN, 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
7. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
8. U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom
2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.
9. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
10. Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).
11. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu
2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
12. Dana 28. kolovoza 2015. DSZ RH je objavio prvu procjenu tromjesečnog
BDP za drugo tromjesečje 2015. iz koje proizlazi kako je BDP realno veći za 1,2% u
II. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji su
potvrđeni i procjenom od 4. rujna 2015. Iz prve procjene tromjesečnog BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a od 27. studenoga 2015. proizlazi kako je BDP realno veći
za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014., koji statistički
pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4. prosinca 2015. S obzirom da je došlo do
poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine, te da aritmetička sredina navedene dvije stope
iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem studenoga 2015. ispunili uvjeti za
povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.
13. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka predstavljaju pravno valjani
kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi
dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka radi
pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome
smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka III. spomenutih
Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi
članka III. Izmjena Dodatka.
14. Dakle, tuženik je tužiteljici od prosinca 2015. bio u obvezi obračunavati i
isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za primjenu više
osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužiteljici isplaćena plaća u
utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju obračunavao plaću po
osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi obračunavati plaću po osnovici od
5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici potraživanje s osnova razlike manje
isplaćene naknade bruto plaće.
15. Sukladno navedenom, a kako visina tužbenog zahtjeva nije sporna između
stranaka, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće tužiteljice koja joj je trebala
biti isplaćena u utuženom periodu u iznosu od zatraženih 11.431,83 kn. Na dosuđene
iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate primjenom odredbe čl. 29.
ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela iznosa do isplate (čl. 84. st.
3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09, 61/11 i 73/13, 93/14).
16. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu
vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14,
107/15) trošak za sastav tužbe 100 bodova, za sastav podneska 100 bodova, za
zastupanje na dva ročišta po 100 bodova, za zastupanje na jednom ročištu 50
bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje
iznos od 5.625,00 kn.
U Splitu, 13. srpnja 2021.
SUDAC
mr.sc. Daniela Pivčević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana
dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda
u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA:
- pun. tužitelja
- tuženiku
- u spis
Kontrolni broj: 0e635-bfdf8-fab2b
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=DANIELA PIVČEVIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
